Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu u srijedu, 20. svibnja 2026., u sklopu projekta PAXMED održan je Međunarodni znanstveni simpozij „Granice otkupljenja: zlo, oprost i odgovornost u 21. stoljeću“. Simpozij je okupio domaće i inozemne znanstvenike koji su iz teološke, filozofske, pravne, psihološke, bioetičke, povijesne i društvene perspektive promišljali pitanja zla, oprosta, odgovornosti, pomirenja i otkupljenja.
Program je započeo prigodnom molitvom nadahnutom biblijskim tekstom iz Knjige mudrih izreka, koju su predvodili studenti Jelena Živković, predsjednica Studentskog zbora KBF-a, i Matej Prljević, zamjenik predsjednice Studentskog zbora. Simpozij je potom otvorio dekan KBF-a, izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin, uputivši pozdrav svim predavačima, profesorima, studentima i sudionicima koji su program pratili uživo i putem interneta. U svome obraćanju istaknuo je važnost teme koja zahvaća temeljna pitanja ljudske egzistencije, vjere, smisla, odgovornosti i spasenja.
Prvi tematski blok, posvećen biblijsko-teološkim implikacijama pomirenja, moderirao je izv. prof. dr. sc. Boris Vulić. Dr. sc. Ivan Benaković govorio je o oproštenju i pomirbi u novozavjetnim tekstovima, osobito u Pavlovim spisima, naglasivši da je pomirenje prije svega Božje djelo u kojem čovjek slobodno sudjeluje. Izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin u izlaganju „Otkupljeno naviještati Otkupljenje“ promišljao je o suvremenoj krizi vjerodostojnosti kršćanskog govora o otkupljenju i potrebi da navještaj vjere bude autentično svjedočanstvo, a ne samo ponavljanje pojmova. Izv. prof. dr. sc. s. Silvana Fužinato govorila je o antropološkim značajkama oproštenja prema Matejevu evanđelju, tumačeći Isusov poziv na oprost „sedamdeset puta sedam“ kao poziv na život oblikovan primljenim Božjim milosrđem.
U drugom bloku, koji je moderirao doc. dr. sc. Drago Tukara, obrađena je tema oprosta i pomirenja u društvu i socijalnom nauku Crkve. Dr. sc. Igor Jakobfi govorio je o oprostu u socijalnim dokumentima Crkve, istaknuvši da mir nije samo odsutnost sukoba, nego izgradnja novih odnosa utemeljenih na istini, odgovornosti, dostojanstvu i općem dobru. Prof. dr. sc. Vladimir Dugalić u izlaganju o oprostu kao izvoru nade i preduvjetu pomirenja naglasio je da oprost ne znači zaborav ni poricanje zla, nego otvaranje mogućnosti za ozdravljenje odnosa i novu budućnost. Dr. sc. Ivan Zubac prikazao je poslijeratnu rekonstrukciju Slavonije i mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja kao važan povijesni primjer obnove, povratka prognanika, društvene reintegracije i izgradnje povjerenja.
Treći blok predavanja bio je posvećen filozofskim interpretacijama zla i odgovornosti. Doc. dr. sc. Suzana Maslać govorila je o krivnji, odgovornosti i mogućnosti pomirenja kroz prizmu filozofije Karla Jaspersa i Emmanuela Levinasa. Posebno je naglasila razliku između različitih oblika krivnje kod Jaspersa te Levinasovu misao o beskonačnoj odgovornosti prema drugome. Prof. dr. sc. Josip Berdica predstavio je pitanje izvora moralnog zla kod „ranog“ Johna Rawlsa, ističući njegovu teološku pozadinu i razumijevanje zla kao razaranja zajedništva. Doc. dr. sc. Snježana Barić-Šelmić govorila je o digitalnim reprezentacijama zla i načinu na koji suvremeni digitalni mediji oblikuju, estetiziraju i ponekad normaliziraju likove serijskih ubojica, upozorivši na važnost medijske odgovornosti.
U četvrtom tematskom bloku, posvećenom strukturama odgovornosti i eshatološkim perspektivama, prof. dr. sc. James Keenan održao je izlaganje „The Structures of Hierarchicalism: Inhibiting Responsibility, Forgiveness, and Reconciliation“. Govorio je o hijerarhizmu i klerikalizmu kao strukturama koje koče odgovornost, oprost i pomirenje, osobito u kontekstu zlostavljanja u Crkvi, naglasivši važnost ranjivosti kao mogućnosti istinskoga odgovora na patnju drugoga. Prof. dr. sc. Miroslav Volf u izlaganju „The Final Reconciliation: Reflections on a Social Dimension of the Eschatological Transition“ promišljao je o konačnom pomirenju u eshatološkoj perspektivi, ističući da se spasenje ne tiče samo pojedinca, nego i preobrazbe odnosa, povijesti grijeha i zajedništva ljudi pred Bogom.
Peti blok otvorila je Prof. dr. sc. Suzana Vuletić izlaganjem o oprostu kao integrativnom elementu biopsihosocijalno-duhovnog pristupa pomirenju na kraju života. U kontekstu paliativne skrbi istaknula je da čovjek pred smrću često ne traži samo medicinsku pomoć, nego mir sa sobom, drugima i Bogom. Izv. prof. dr. sc. Paula Poretti govorila je o suvremenim trendovima alternativnog, odnosno mirnog rješavanja sporova, posebno o medijaciji kao postupku koji strankama omogućuje aktivno sudjelovanje, dijalog i oblikovanje održivog rješenja. Doc. dr. sc. Sanda Smoljo u online izlaganju „Psihodinamika oprosta: od konflikta do nutarnje slobode“ govorila je o psihološkim posljedicama neopraštanja te o oprostu kao procesu oslobađanja od zarobljenosti povredom, ljutnjom i potrebom za osvetom.
U završnom, šestom bloku, izv. prof. dr. sc. Ksenija Romstein govorila je o dušobrižništvu zatvorenika kao važnom obliku moralne rehabilitacije, osobne obnove i resocijalizacije. Naglasila je da zatvorenik ne smije biti trajno sveden na počinjeno kazneno djelo, nego mu je potrebno otvoriti prostor odgovornosti, dostojanstva i mogućnosti promjene. Posljednje izlaganje održala je Petra Plantosar, mag. paed. et hist., asistentica na Katedri za povijest Crkve i patrologiju KBF-a u Đakovu. Govorila je o oporukama svećenstva Bosansko-srijemske biskupije od 1850. do 1905. godine kao izvoru za istraživanje osobne vjere, odnosa prema smrti, spasenju, otkupljenju i Božjem milosrđu.
Zaključujući simpozij, prof. dr. sc. Šimo Šokčević istaknuo je da skup nije ponudio jednostavne odgovore na pitanje granica otkupljenja, nego je otvorio prostor ozbiljnog znanstvenog, teološkog i društvenog promišljanja o zlu, oprostu, odgovornosti, pomirenju i mogućnosti novog početka. Naglasio je da otkupljenje, kao Božje djelo, ne zaobilazi ljudsku povijest, nego dodiruje stvarne rane, krivnju, patnju i potrebu za istinom.
Simpozij je zaključen zahvalom svim predavačima, moderatorima, studentima, organizatorima i sudionicima, uz najavu zbornika radova koji će objediniti izlaganja i nastaviti započeti razgovor o temama zla, oprosta, odgovornosti i otkupljenja u suvremenom društvu.
Tekst pripremili:
M. Jakopović, M. Dragomirović i I. Vuković.
Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
| Medijacija i duhovna dimenzija pomirenja: modeli susreta i izgradnje povjerenja (PAXMED) 581-UNIOS-75 |
