Objavljen je zbornik radova Doctor Angelicus koji okuplja radove proizišle iz Međunarodnoga znanstvenog simpozija održanoga 23. svibnja 2024. godine na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Đakovu, posvećenoga liku i djelu svetoga Tome Akvinskoga u povodu trostrukoga jubileja – 800 godina od rođenja, 750 godina od smrti i 700 godina od kanonizacije naučitelja Crkve. Zbornik je uredio Šimo Šokčević, a izdavač je Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, u kojemu zbornik izlazi kao 51. svezak u nizu Studije Biblioteke Diacovensia.
U ovome se zborniku radova na jednome mjestu okupljaju različiti filozofski i teološki pristupi misli svetoga Tome Akvinskoga, od metafizičkih i ontoloških postavki, preko etike i prava, pa sve do suvremene recepcije njegove metode. Otvara ga članak Matthiasa Perkamsa «Is Aquinas a Moral Particularist? His Treatment of Singular Actions in Ethics and Epistemology», u kojemu autor propituje u kojoj se mjeri Tomino inzistiranje na pojedinačnome značaju dobroga čina približava suvremenim (umjerenim) partikularističkim pozicijama u etici. Slijedi članak Ivana Benakovića «Sv. Toma Akvinski i njegova uporaba svetopisamskih tekstova pri tumačenju nauka vjere radi izgradnje krjeposnoga života», koji razmatra načine na koje se Akvinac služi Svetim pismom u izgradnji krjeposnoga života vjernika. Stjepan Radić u članku «Moralno znanje i razboritost kao sine qua non praktičnoga djelovanja kod sv. Tome Akvinskoga» propituje odnos moralne spoznaje i razboritosti kao neizostavnih pretpostavki ispravnoga djelovanja. Hrvoje Relja u članku «Metafizika bîti ili metafizika bitka? Stožerna metafizička dvojba XIII. stoljeća» razmatra temeljno metafizičko pitanje trinaestoga stoljeća o prvenstvu bîti ili bitka, prepoznajući u metafizici bitka onu koja istinski zahvaća strukturu bića. Josip Berdica u članku «Toma Akvinski u ogledalu đakovačkoga Glasnika/Vjesnika do 1990. godine» istražuje recepciju Tomine misli na stranicama đakovačkoga crkvenog glasila do 1990. godine.
Ovaj je zbornik plod znanstvenoga rada domaćih i inozemnih autora s područja filozofske i teološke misli, a njegova je nakana pokazati kako misao svetoga Tome Akvinskoga nije tek povijesna baština, nego trajan izvor mudrosti i orijentacije za suvremena pitanja – od bioetike i umjetne inteligencije, preko prava i ekologije, do odnosa znanosti i vjere. Prilozi koji ga čine žele biti živa pozivnica na dijalog s Akvinčevom misli, kako je u predgovoru istaknuo urednik, misaono, teološki i duhovno.
