Događanja

MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SIMPOZIJ o bioetici

Autor:  Ponedjeljak, 10 Rujan 2012 |

Nakon 11 bioetičkih međunarodnih simpozija koje je organiziralo Međunarodno udruženje za kliničku bioetiku diljem svijeta (Rijeka, 2004., Taichung, 2005., Hiroshima 2006., Aix en Provence, 2007., Rijeka 2008., Taichung, 2009., Oregon, 2010., Moskva, 2011., Rijeka 2012., Kushiro, 2013. i Kazan, 2014. godine) domaćin ovogodišnjeg međunarodnog simpozija je Hrvatska.

 

21.-22. rujna 2015. godine na Bolu/otok Brač, odvijati će se 12. Međunarodna konferencija Internacionalnog društva kliničkih bioetičara. Skup je posvećen kontinuitetu suvremenih izazova integrativnih bioetičkih paradigmi, aktualnih problema medicinske etike i filozofske antropologije, s naslovnom temom, „Bioetika u  budućnosti. Tehniciziranje čovjeka ili humanizacija znanosti?“.

Navedena konferencija je pod generalnim pokroviteljstvom Hrvatske Akademije Znanosti i Umjetnosti i suorganizatorstvom nekoliko Sveučilišta, fakulteta i društava: Hrvatsko bioetičko društvo, Katedra za društvene znanosti medicinskog fakulteta u Rijeci, Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku, Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu – Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Katolički bogoslovni fakultet– Sveučilišta u Splitu, Medicinski fakultet - Sveučilišta u Splitu, Filozofski fakultet - Sveučilišta u Splitu, Sveučilišni odjel za forenzičke znanosti, Veleučilište Marko Marulić iz Knina

Predstavljenim naslovom simpozija se želi promišljati o aktualnim pitanjima na području filozofije, morala, etike i bioetike: gdje se može naći bioetika u budućnosti?; u kojem smjeru će se bioetika nastaviti razvijati?; hoće li tehničke i biomedicinske znanosti koje se rapidno razvijaju posljednjih desetljeća uzeti toliko maha da više uopće neće voditi brigu o etici?; ili, hoće li etika ipak uspjeti uvesti neke norme u znanost tako da znanost ispunjava svoju prvotnu misiju, da tražeći istinu i težeći razvoju čovječanstva i života ujedno sve oblike života štiti i promiče? Ove dileme su se mogle svesti pod zajednički nazivnik bioetizacija znanosti, a pod tom sintagmom se krila nužna odgovornost koja treba pratiti svako djelovanje u znanosti kojoj tehnološki razvoj omogućuje štošta donedavno nezamislivog. Upravo ta tehnička izvedivost brojnih zahvata, posebice u genetici i medicini, posljednjih godina predstavlja veliki izazov bioetici koja pokušava ne samo detektirati već spriječiti ili barem umanjiti procese svih oblika manipuliranja nad životom i prirodom. Stoga, pitanje dopustivosti takvih zahvata kao i ograničenosti znanosti nerijetko stoje u žarištu svake bioetičke rasprave, a iznimka neće biti ni najavljeni simpozij u organizaciji ISCB-a.

Na konferenciji će sudjelovati 75 bioetičara od čega će njih 34 imati izlaganje na odabranu temu na engleskom jeziku, a prijavljeni radovi upućuju na činjenicu da su znanstvenici prihvatili i da nastavljaju razvijati bioetiku kao novo orijentacijsko znanje poštujući njenu integrativnu narav i metodološku pluriperspketivnost što je okosnica koncepta integrativne bioetike koji se posljednjih desetljeća razvija u Hrvatskoj.

Programom je predviđeno da će nakon uvodnog izlaganja prof. dr .sc. Luke Tomaševića i doc. dr. sc. Suzane Vuletić „Bioetika u budućnosti“ uslijediti dva plenarna izlaganja. „Budućnost bioetike i bioetika u budućnosti u vremenu globalizacije, zabrinutosti, očekivanja i nada“  kojem je suautor s  L. Tomaševićem svejtski poznati bioetičar Leo Pessini te „Humanistička analiza znanstveno-tehničkih projekata: ciljevi i metode“ čiji je autor jedan od najutjecajnijih ruskih bioetičara Boris Yudin.

Poštujući tematski okvir konferencije istog dana predviđena su sljedeća predavanja:

  • O poboljšanju čovjeka: tehniciranje ljudskih bića i humanizacija znanosti, TISHCHENKO PAVEL D.
  • Moralno bio-poboljšanje: reevaluacija moralnosti ili preispitivanje ljudske prirode,  ELENA GREBENSHCHIKOVA
  • Problem ambivalentnosti u razumijevanju ljudskog poboljšavanja, BELYALETDINOV R.R.
  • Novi alat u neuropoboljšavanju – neuroetička pitanja, ERHARDT JULIJA - DUBRAVKA ŠVOB ŠVARC
  • Predviđanje i priprema za etičke, pravne i društvene implikacije komunikacijskih robota koji se koriste u različitim oblicima skrbi, YUTAKA KATO
  • Digitalna medikalizacija i njeni problemi, MORISHITA NAOKI
  • Dvostruka primjena znanosti: bio-sigurnost i bioetika: problemi i traženje rješenja, NEZHMETDINOVA FARIDA 
  • Prosudba i povijest u tehno-etici, MICHAEL GEORGE
  • Medicinska etika – franglar non flectar, BRKLJAČIĆ MORANA
  • Utjecaj nepridržavanja liječenja na zdravlje i okoliš,  MARCEL LEPPÉE - MARIJA SKES - IVAN SKES - IVANA RADMAN - IVANA PRGA
  • Profesionalnost hrvatskih medija o bioetičkim temama, ANA VOLARIĆ MRŠIĆ
  • Etički aspekti privatizacije zdravstvenog sustava, VJEKOSLAV JELEČ - ZDRAVKA HINCAK - GORDAN MRŠIĆ - MAJA POPOVIĆ, - DAMIR MIHELIĆ, SREĆKO GAJOVIĆ
  • Etički i psihološki problemi u determinaciji moždane smrti kod pacijenata u eksplantacijskom i transplantacijskom programu, VJEKOSLAV JELEČ - ZDRAVKA HINCAK - GORDAN MRŠIĆ - MAJA POPOVIĆ - DAMIR MIHELIĆ, SREĆKO GAJOVIĆ, LUKA TOMAŠEVIĆ
  • Doniranje: tijelo/truplo, MICHAEL CHNG-TEK TAI
  • Kvaliteta života kroničnih bolesnika s posebnim osvrtom na pacijente s glaukomom, PELČIĆ GORAN - PELČIĆ GORDANA
  • Forenzika i arheologija: etički pristup iskapanja grobova i istraživanja, ZDRAVKA HINCAK - ALEKSANDAR  DURMAN - GORDAN MRŠIĆ - DAMIR MIHELIĆ - MAJA POPOVIĆ, VJEKOSLAV JELEČ - SREĆKO GAJOVIĆ
  • O bioetici, sophrologiji,, psihosocijalnoj onkologiji i terapijama komparativne podrške, MIROSLAV PRSTAČIĆ
  • Etičko-pravni problemi skrbi za bolesnike s rijetkim bolestima, GURYLEVA MARINA
  • Bioetička pitanja cijepljenja djece, PELČIĆ GORDANA, VULETIĆ SUZANA
  • Mogući utjecaj društvenih mreža na komunikacijske kompetencije budućih zdravstvenih djelatnika, TEODORA NOT - SILVANA KARAČIĆ - MARICA BAKIN BATNOŽIĆ – SLAVEN BATNOŽIĆ

I sljedećeg dana konferencija započinje plenarnim izlaganjima. Prvo je rezervirano za akademika Mislava Ježića na temu „Opće dobro, kategorički imperativ i bioetika u antičkoj Indiji i na modernom Zapadu“, dok je predviđeno da drugo plenarno izlaganje ima ugledni član i prethodni predsjednik Društva,Tsuyoshi Awaya na temu „Singularnost i bioetika“.

Slijedit će ih predavanja koja će biti podijeljena kao i prethodnog dana u nekoliko sekcija po sadržajnom kriteriju:

  • Tehnologije usmjerene tijelu: transformacija intimnosti , POPOVA OLGA
  • Nacija, poštivanje pojedinaca i operativni zahvat promjene spola, KEISUKE SHISHIDO
  • Tehnologija potpomognute oplodnje: Malezijsko iskustvo, ANISH CHE NGAH - TENGKU NOR AZIRA TENGKU ZAINUDDIN - HANI WARDAH YAAKOB -  SAKINA SHAIK AHMAD YUSOFF
  • Pravna institucionalizacija etike – klinička i istraživačka etika, YAMAZAKI YASUJU
  • Filozofski smisao istraživanja totipotencije na iSP stanicama, OBAYASHI MASAJYUKI
  • Održivi razvoj i sigurnost hrane iz bioetičke perspektive, KATAVIĆ IVAN
  • Etičko razmatranje govora o riziku, MOTOMU SHIMODA
  • Bioetičke teme u biblijskoj prapovijesti, RUNJE DOMAGOJ
  • Život iz filozofsko-teološke perspektive, JELIČIĆ ANA, KARAČIĆ SILVANA, TOMAŠEVIĆ LUKA
  • Uloga kulture života u humanizaciji, HRGOVIĆ JELENA
  • Corpus-based istraživanja o utjecaju vjerskog odgoja na humanizaciju ljudske osobe, GARMAZ JADRANKA, GAŠPAR ANGELINA

Osim informiranja, ostvarivanja dijaloga i planiranja eventualne buduće suradnje kroz razne znanstveno-istraživačke projekte, konferencije u organizaciji Međunarodnog udruženja za kliničku bioetiku budu i izvrsna prilika sudionicima koji pristižu iz raznih dijelova svijeta da  upoznaju kulturne znamenitosti, ali i prirodne ljepote zemlje domaćina te podijele svoje zabrinutosti i nade te tako zajedničkim naporima i snagama grade čvrsti most prema boljoj i sigurnijoj budućnosti. Zanimljivo je da je upravo most bio simbol kojim se „otac“ bioetike, američki onkolog, V. R. Potter poslužio da bi dočarao ulogu bioetike u suvremenom svijetu. U tom smislu ovaj bioetički susret u Bolu će doprinijeti izgradnji mosta između prirodoslovnih, biomedicinskih, znanosti s humanističkim vrijednostima u cilju humanizacije znanosti i prepoznatljivosti bioetike u budućnosti za budućnost života, čovjeka i svijeta.

Doc.dr.sc. Suzana Vuletić
Mr.sc. Ana Jeličić

Kontaktirajte nas

Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu

IBAN račun:
Fakultet: HR4523900011100474440
Studentski dom: HR3123900011500027586
OIB: 05384220316

 

Web stranica KBF-a u Đakovu koristi kolačiće kako bi se osiguralo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranica. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.