Povijest knjižnice
Središnja nadbiskupijska i fakultetska knjižnica je visokoškolska i općeznanstvena knjižnica u sastavu Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu.
Biskupijska knjižnica
Prvi indirektni spomen knjižnice seže u 15. stoljeće kada je đakovački biskup zatražio krasopisca (caligraphium) najprije iz Pečuha, a potom iz Budima. Od XV. stoljeća u Đakovu je, uz biskupa i Stolni kaptol kojemu je jedna od zadaća bila i briga za knjige i dokumente. Povrh toga, u ta vremena u Đakovu je bio i franjevački samostan, ustanova u kojoj se uvijek čitala i čuvala knjiga. Nakon oslobođenja Slavonije od Turaka u XVIII. stoljeću, biskupi se vraćaju u Đakovo i počinje ponovno formiranje knjižnice.
Biskupijska knjižnica najvećim svojim dijelom bila je smještena u Biskupskom dvoru. Tijekom 2004. godine knjižni fond preseljen je u novu zgradu knjižnice.
Fond današnje Biskupijske knjižnice nastao je ponajviše darovnicama pojedinih biskupa, kanonika i profesora. Knjižni fond danas čine:
– Knjižnica biskupa Josipa Antuna Ćolnića sa 700 svezaka vrijednih knjiga;
– Knjižnica biskupa Josipa Jurja Strossmayera s 4.600 svezaka knjiga i brošura, 450 knjiga s posvetom, 1.100 svezaka uvezanih časopisa i novina te 640 neuvezanih i nepotpunih godišta;
– Knjižnica biskupa Stjepana Bäuerleina s 11.000 svezaka knjiga i časopisa.
Središnja nadbiskupijska i fakultetska knjižnica danas u svom fondu obuhvaća: Zbirku rukopisa i starih knjiga, Zavičajnu zbirku, Zbirku serijskih publikacija, Zbirku ocjenskih radova, Zbirku sitnog tiska, Zbirku muzikalija, Čitaoničnu zbirku, Ukupno knjižni fond sadrži više od 150.00 svezaka knjiga i časopisa.
Knjige su po svom sadržaju iz područja filozofije, biblijskih znanosti, teologije, povijesti (crkvene i nacionalne), liturgije, književnosti, zatim leksikoni, enciklopedije i drugo.
Knjižnica Sjemeništa
Biskupijsko sjemenište u Đakovu osnovano je 6. studenoga 1806. godine. Istovremeno s osnivanjem Sjemeništa osniva se i knjižnica. Kada govorimo o ovoj knjižnici zapravo govorimo o nekoliko knjižnica čiji su fondovi 1934. godine stapanjem u jednu knjižnicu stvorili fond Sjemenišne knjižnice – Knjižnice Teologije u Đakovu – Knjižnica Katoličkog bogoslovnog fakulteta. To su: Sjemenišna knjižnica, Knjižnica profesorskog zbora, Knjižnica Zbora duhovne mladeži i Knjižnica Marijanske kongregacije bogoslova u Đakovu.
Od osnutka Sjemeništa 1806. godine pa sve do 1912. godine knjižnica se nalazila u bivšem franjevačkom samostanu u Đakovu, u kojem je biskup Antun Mandić otvorio Bogoslovno sjemenište i Visoku bogoslovnu školu. Godine 1912. stara zgrada se ruši i gradi se nova u razdoblju od 1912. do 1914. godine. U ovoj zgradi knjižnica se nalazila sve do preseljenja u novu zgradu u ljeto 2003. godine.
Središnja biskupijska knjižnica (SBK) osnovana je 15. travnja 1996. godine dekretom tadašnjeg dijecezanskog biskupa mons. Ćirila Kosa. Kamen temeljac blagoslovio je biskup mons. Ćiril Kos 6. studenoga 1996. godine. Radovi na izgradnji buduće knjižnice započeli su u lipnju 1997. godine. Izgradnja i opremanje knjižnice trajali su s manjim prekidima sve do 2005. godine. Novosagrađenu i opremljenu knjižnicu 10. svibnja 2005. godine blagoslovio je dijecezanski biskup mons. dr. Marin Srakić. Odlukom dijecezanskog biskupa od 31. prosinca 2005. nazivu Središnja biskupijska knjižnica pridodaje se “i fakultetska”. Službeni naziv knjižnice od tog datuma je “Središnja biskupijska i fakultetska knjižnica” (SBFK), a sukladno proglašenju Đakovačko-osječke nadbiskupije, knjižnica je kasnije preimenovana u “Središnja nadbiskupijska i fakultetska knjižnica” (SNFK).
Zgrada današnje SNFK smještena je uz kolegij sv. Bonaventure koji je 1857. godine izgradio biskup Josip Juraj Strossamyer za potrebe školovanja bosanskih franjevaca u Đakovu. Ova zgrada je nakon “denacionalizacije” adaptirana i rekonstruirana 1994. godine za potrebe tada Visoke bogoslovne škole – Teologije u Đakovu, a od 2005. Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
