U srijedu, 20. travnja 2016. godine u dvorani biskupa Josipa Jurja Strossmayera u Đakovu održano je gostujuće predavanje prof. dr. sc. Miroslava Volfa na temu "Blagostanje i religija danas". Uvodnu riječ održao je dekan KBF-a izv. prof. dr. sc. Ivica Raguž koji je pozdravio sve prisutne i predavača profesora Volfa te istaknuo kako je profesor jedan od najistaknutijih teologa u Hrvatskoj i šire. Također, profesor Raguž je istaknuo kako je povod ovoga predavanja teologija kao takva, ali i najnovija knjiga profesora Volfa.
Dana 1. ožujka 2016. godine, u Dvorani biskupa J. J. Strossmayera na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu održano je gostujuće predavanje na temu "Razvoj liturgijskog života na pravoslavnom Istoku", prof. dr. sc. Vladimira Vukašinovića s Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Beogradu.
Dana 18. studenog 2015. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu održano je gostujuće predavanje prof. dr. sc. Damira Barbarića na temu "Ukidanje i ponavljanje. Hegel i Heidegger o biti i svrsi filozofije". Prije samog predavanja prodekan za znanost doc. dr. sc. Šimo Šokčević uputio je pozdrav svima prisutnima i u kratkim crtama predstavio ovog uglednog predavača.
Cilj Barbarićeva predavanja bio je izložiti dva osnovna modela poimanja povijesti filozofije, jedan kod Hegela, a drugi kog Heideggera. U uvodnom dijelu naglasak je stavljen na usporedbu klasične znanosti i povijesti filozofije. Znanost nužno posjeduje jednoznačno napredovanje, dakle razvoj po pravcu, no filozofija ne. Na primjeru ova dva srodna, ali u isto vrijeme i suprotstavljena filozofa, predavač je pokušao iznijeti kakav to tijek razvoja ima filozofija. Istaknuo je da filozofijska razmatranja čine jedinstven, koherentan sklop stavova. Upravo od ove misli prof. Barbarić predstavio je Hegelov stav. Pod pojmom sklopa Hegel razumije nužno konzekventno napredovanje koje isključuje svaku vrstu slučajnosti. U njegovoj filozofiji uviđa se ideja organskog sustava razvoja filozofije. Hegel se poziva na Aristotelove pojmove načina bitka – mogućnost (ono u sebi) i zbiljnost (za sebe). Razvoj se upravo u tom okviru promatra, dakle prelazak iz mogućnosti u zbiljnost. Pri tome, mogućnost nije ona koja nestaje, nego je ozbiljena stvarnost ta mogućnost, samo u konkretnijem liku. Tu dolazimo do ideje povratka u samog sebe, što Hegel primjenjuje na povijest filozofije.
Dana 4. studenoga 2015. godine Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu organizirao je "Teološki café". Gost prvoga "Teološkog caféa" bio je popularni hrvatski književnik Edo Popović autor niza poznatih djela kao što su romani: Izlaz Zagreb jug (2003.), Oči (2007.), Lomljenje vjetra (2011.), Mjesečev meridijan (2015.) te novele Koncert za tequilu i apaurin (2002.), Igrači (2006.) i dr.
Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu u srijedu, 28. listopada, gost predavač bio je dr. sc. Ivan Zirdum, umirovljeni profesor dogmatske teologije istoga Fakulteta. Prof. Zirdum rado se odazvao pozivu dr. sc. Borisa Vulića da studentima četvrte godine, u sklopu kolegija Teološka antropologija, održi predavanje o hrvatskom prijevodu Zbirke sažetaka vjerovanja, definicija i izjava o vjeri i ćudoređu, čiji su priređivači H. Denzinger i P. Hünermann. Urednik hrvatskog izdanja ovog djela kapitalnog za teologiju, tiskanog 2002. godine u izdanju UPT-a iz Đakova, upravo je dr. Zirdum. Djelo je preveo dr. Ljudevit Plačko, a na lekturi su radili dr. Zirdum i mr. Franjo Gruić. Predavač je studentima prikazao sam tijek realizacije prijevoda na kojem se radilo oko tri godine te progovorio o svim izazovima i zaprekama na koje je nailazio pri tom projektu. Oslanjajući se na svoje bogato iskustvo, pozvao je studente da se ne boje, već da mudro, ponizno i strpljivo uvijek idu dalje, što god radili i gdje god se nalazili. Potom je predavač predstavio sadržaj te obrazložio posebnu važnost Denzingera za studij teologije i vršenje crkvenih službi. Uslijedila je diskusija, a na kraju predavanja dr. Vulić zahvalio je prof. Zirdumu na spremnosti i lijepim promišljanjima u kojima je, predstavljajući ovo jedinstveno djelo za teologiju i kulturu, ukazao i na ljepotu samog teološkog studija. Antonija Pranjković
Katholische theologische Universität in Đakovo
IBAN account:
Fakultät: HR4523900011100474440
Wohnheim: HR3123900011500027586