Hrvatska kulturna povijest poznaje brojna imena koja su nekako, dijelom i našom krivicom, ili potpuno zaboravljena ili nedovoljno vrjednovana. Među te osobe spada svakako i slavonski franjevac Matija Petar Katančić.
Njegova svestrana naobrazba i marljivost učinila ga je jednim od najučenijih Hrvata s ovih prostora na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. No osim pojedinačnih radova o Katančiću na našim se prostorima nije mnogo pisalo i govorilo. Tek je u novije vrijeme došlo do pokušaja svestranijeg upoznavanja i vrjednovanja Katančićeva doprinosa našoj kulturi. S tom je nakanom godine 1976. u Osijeku održan simpozij o Katančiću povodom 150. obljetnice smrti "najevropskijeg i najobrazovanijeg slavonskog književnika 18. st.". Poslije tog simpozija probuđen je interes za ovog znanstvenika. Povodom 175. obljetnice objavljivanja hrvatskog prvotiska Biblije, tj. prijevoda Matije Petra Katančića, Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku organizirao je međunarodni znanstveni simpozij posvećen prijevodima Biblije. Ideja je simpozija bila: prikazati što se na području prevođenja Svetog pisma događalo kod nas i kod (nekih) naših susjednih naroda. Prikazani su prijevodi Biblije okolnih naroda, hrvatski prijevodi prije i poslije Katančića s posebnim naglaskom na Katančićevo djelo. Osim vjerskog, obrađen je i njegov doprinos našoj jezičnoj baštini. Radovi simpozija napokon su dostupni širem krugu zainteresiranih za ovu tematiku. Nadamo se da je i ovo jedan mali doprinos kako Matija Petar Katančić i taj dio hrvatske kulturne baštine ne bi opet pao u zaborav.