U postupku izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstvenu granu dogmatske teologije, dr. sc. Boris Vulić održao je u srijedu, 20. siječnja 2016., nastupno predavanje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Predavanje je održano u okviru redovite nastave sa studentima iz kolegija Teološka antropologija, a u nazočnosti predsjednika Stručnog povjerenstva doc. dr. sc. Davora Vukovića i članova povjerenstva izv. prof. dr. sc. Ivice Raguža i prof. dr. sc. Karla Višatickog. Prisutni su također bili i drugi nastavnici, studenti i djelatnici Fakulteta te svećenici gosti.

Temu svog predavanja, naslovljenog »Gratia praesupponit naturam«, dr. Vulić predstavio je u tri dijela. Na prvom je mjestu ukazao na razloge koji pogoduju današnjoj nezastupljenosti skolastičkog aksioma »milost pretpostavlja narav«. U drugom, središnjem, dijelu predavač je predstavio teološke sadržaje unutrašnjosti ovoga aksioma, dok je u trećem dijelu prikazao produbljivanje istih sadržaja kroz druga dva aksioma – »gratia non destruit naturam« i »gratia perficit naturam«. S ciljem da se spomenuti aksiomi iznova udome u teologiji, predavač je zaključno ukazao na njihovu plodnost s obzirom na razumijevanje povijesti spasenja i teologije te na otkrivanje istinske ljudskosti, a posebno s obzirom na pozornost prema savezništvu milosti i naravi u Crkvi. Nastupno predavanje zaključeno je diskusijom.

U četvrtak 7. siječnja 2016. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu održan je blagoslov zgrade fakulteta koji je predvodio tajnik fakulteta, vlč. Petar Vidović.

Dekanova čestitka za Božić

«Nevjerojatno je da se Bog s nama sjedinjuje...
Čovjek tako slabo zna što je Bog da ne zna što je on sam.»
(Blaise Pascal)

«Nevjerojatnost» Božjega utjelovljenja i danas nas čini zbunjenim, posebice kad pogledamo svoje bijedno stanje, stanje grijeha, slabosti, ograničenosti i nedostatnosti. Ta «nevjerojatnost» za nas je vjernike razlog trajne zadivljenosti i zahvalnosti. Zadivljeni smo i zahvalni, jer je Bog u Isusu Kristu postao čovjekom kako bismo upoznali, susreli i sjedinili se s Bogom. A tko pozna Boga, poznaje sebe, tko pozna Isusa Krista, pozna sebe. Jer što slabije znamo tko je Bog, tim slabije znamo tko je čovjek, piše Pascal. Naprotiv, što jače znamo Boga, znamo i sebe.

Zato je potrebno probuditi se, probuditi se poput sv. Josipa, kako nam ga prikazuje skulptura Domenica Guidija. Stoga, dopustimo Bogu da nas probudi svojim «nevjerojatnim» utjelovljenjem, da iziđemo i napustimo sebe, da spoznamo Boga u Isusu Kristu i u njemu spoznamo sebe.

Sretan i blagoslovljen Božić!

Ivica Raguž
Dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu

VIDEO ČESTITKA DEKANA (prilog KBFTV): https://www.youtube.com/watch?v=4dmOJ1oIYIs 

U ponedjeljak 21.12.2015. u 19 sati održana je Božićna akademija na Katoličkom bogoslovnom Fakultetu u Đakovu pod nazivom «Večer ususret Božiću». Na Božićnoj akademii bio je okupljen velik broj profesora, studenata, djelatnika i prijatelja KBF-a te generalni vikar Đakovačko-osječke nadbiskupije, mons.mr.sc. Ivan Ćurić.

U uvodnom dijelu Božićnoga programa prisutnima se obratio predsjednik Studentskog zbora, Željko Filajdić, koji je svojim govorom potaknuo na zagledanost u put mudracâ s Istoka prema Betlehemu te da otkrijemo snagu i sliku došašća koju taj hod nosi u sebi. Hod za zvijezdom mudracâ s istoka u Matejevu evanđelju pruža prekrasnu sliku došašća koje nije tek pasivno iščekivanje određenoga datuma, nego vrijeme čekanja i priprave, radosti i osobnih napora kojima hrlimo ususret onome čije rođenje očekujemo. Međutim, suvremeni je svijet stvorio neku drugačiju sliku o Božiću i neki drugi put do Betlehema. Komercijalizirani, materijalizirani odnos prema Božiću zbog svoje kratkoročne, nepotpune i požudne naravi ovozemaljskoga, rađa njegovim požurivanjem. Takvo požurivanje nema ništa sa svetom čežnjom koja odjekuje u riječima: „Dođi, Gospodine, nemoj kasniti!“ Pred sobom, kao izazov i provokaciju, imamo ovo zaostajanje i, naoko, sveto kašnjenje koje ide protiv vremena, istodobno s njim i u njemu – ono očekuje jedini i pravi smisao ovoga povlaštenog vremena. Dopustimo si, dakle, da sveto zakasnimo i pripravni dočekamo rođenje Sina Božjega!

Božićnu čestitku uputio je i dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta, izv. prof. dr. sc. Ivica Raguž. Dekan je potaknuo sve prisutne da budu djetinje zadivljeni, zahvalni i milosrdni. Citirajući engleskog mislioca Chestertona, dekan Raguž istaknuo je «kako mi odrasli u djece primjećujemo nedostatke, slabosti, pogrješke. Ljutimo se na njih, držimo im predike, ali nam istodobno ti isti nedostatci, iste slabosti i pogrješke ne smetaju. Tako mi zapravo, pristupamo ograničenosti djece s 'tamnom naklonošću i slijepim poštovanjem.' A kad bismo tako pristupali svim ljudima, kad bismo znali u djetinjemu duhu prihvaćati pogrješke odraslih, zapravo bismo ih bolje upoznali i bili bismo im bliskijima. Nažalost, mi odrasli smo jedni prema drugima nemilosrdni, ne uviđamo ponekad ništa osim pogrješaka, slabosti i budalaština drugih. Nedostaje nam milosrđe, a ono je upravo djetinje ophođenje s nesavršenostima i ograničenostima drugih. U ovoj Godini milosrđa bilo bi poželjno ponovno otkriti djetinji duh, a to je duh paradoksa kršćanskoga milosrđa koje povezuje i oprost i poštovanje, koje u drugomu ne vidi samo negativno, već i pozitivno, koje zna paradokslano povezivati i  zacjeljivati jedno i drugo. Potrebno je samo malo više djetinjega duha, sve ljude prihvaćati milosrdno, prihvaćati ih kao Božju djecu, jer tako nas milosrdni Bog prihvaća. Jedino tako možemo i ući u Božje Kraljevstvo.» S tim mislima dekan Raguž svima je poželio sretan Božić.

Potom je svoj govor održao i generalni vikar mons. mr. sc. Ivan Ćurić. Generalni vikar zgodno je istaknuo kako je dobro da i moderni čovjek, premda ne razumijući do kraja kršćanstvo otajstvo Božjega milosrđa, na sebi svojstven način počinje govoriti o milosrđu, potaknut papom Franjom. Godina milosrđa predstavlja veliki izazov za sve nas, jer nas Krist poziva da budemo «sicut Pater», poput Oca. To je golemi zahtjev, ali i ostvariv i realan, jer je u Isusu Kristu Bog postao «sicut homo» S tim mislima bismo i mi trebali započeti ovo božićno vrijeme, kao i Godinu milosrđa, zaključio je generalni vikar Ćurić.

Program su potom animirali studenti četvrte godine sa zabavnim igrokazom: „Božić u suvremenom društvu“. Studenti su prikazali dvije obitelji kako slave Božić, jedna moderna bez kršćanskoga duha, a druga kršćanska koja istinskim slavljem i molitvom pristupa velikom otajstvu utjelovljenja. Nakon toga je uslijedilo izvlačenje studentske tombole, na kojoj su studentima podijeljene vrijedne knjige. Cjelokupna je večer bila popraćena glazbenim oktetom KBF-a i studentskim zborom „Ruah“.

Zajedničko druženje nastavilo se na zajedničkom Božićnom domjenku u svečanoj i toploj atmosferi božićnih pjesama.

Suzana Vuletić

U „božićnom duhu“, čovjek na poseban način otvara srce prema onima koji su u potrebi.  Kako bi uspjeli odgovoriti na neke od uočenih, Studenti Katoličkog bogoslovnoga fakulteta u Đakovu, i ove su godine organizirali humanitarnu akciju prikupljanja dobrovoljnih priloga za božićne ukrase na đakovačkom korzu sa svrhom pomoći:

-          udruzi  „Vjera i Svjetlo“, koje se bave osobama s posebnim potrebama;

-          darivanje osoba u staračkom domu u Đakovu;

-          posjet djeci onkološkog odjela na KBC- Osijek;

-          prikupljanje donacija za studente KBF-a (za studijsko putovanje).

U ponedjeljak, 21. prosinca 2015 .godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu je zapaljena i posljednja adventska svijeća.