Dana 18. studenog 2015. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu održano je gostujuće predavanje prof. dr. sc. Damira Barbarića na temu "Ukidanje i ponavljanje. Hegel i Heidegger o biti i svrsi filozofije". Prije samog predavanja prodekan za znanost doc. dr. sc. Šimo Šokčević uputio je pozdrav svima prisutnima i u kratkim crtama predstavio ovog uglednog predavača.

Cilj Barbarićeva predavanja bio je izložiti dva osnovna modela poimanja povijesti filozofije, jedan kod Hegela, a drugi kog Heideggera. U uvodnom dijelu naglasak je stavljen na usporedbu klasične znanosti i povijesti filozofije. Znanost nužno posjeduje jednoznačno napredovanje, dakle razvoj po pravcu, no filozofija ne. Na primjeru ova dva srodna, ali u isto vrijeme i suprotstavljena filozofa, predavač je pokušao iznijeti kakav to tijek razvoja ima filozofija. Istaknuo je da filozofijska razmatranja čine jedinstven, koherentan sklop stavova. Upravo od ove misli prof. Barbarić predstavio je Hegelov stav. Pod pojmom sklopa Hegel razumije nužno konzekventno napredovanje koje isključuje svaku vrstu slučajnosti. U njegovoj filozofiji uviđa se ideja organskog sustava razvoja filozofije. Hegel se poziva na Aristotelove pojmove načina bitka – mogućnost (ono u sebi) i zbiljnost (za sebe). Razvoj se upravo u tom okviru promatra, dakle prelazak iz mogućnosti u zbiljnost. Pri tome, mogućnost nije ona koja nestaje, nego je ozbiljena stvarnost ta mogućnost, samo u konkretnijem liku. Tu dolazimo do ideje povratka u samog sebe, što Hegel primjenjuje na povijest filozofije.

Duhovne vježbe za studente laike, održane u razdoblju od 13. – 15.11.2015., vodio je o. Jeronim (Adam) Marin, prior benediktinskog samostana na Ćokovcu (otok Pašman).

Prvi dan duhovnih vježbi (13.11.) započeo je uvodnim razmatranjem u kojem nam se pater Jeronim ukratko predstavio i izložio povijest benediktinaca u Hrvatskoj. Predstavio je temu duhovnih vježbi, koju je nazvao „Škrapula“ (prema sportu koji se razvija, a uključuje hodanje/trčanje po škrapama – oštrim stijenama, koje završavaju u moru). Zašto je izabrao baš tu temu objasnio je kroz monašku duhovnost i poštivanje pravila, jer je često monaški život hod po škrapama (naziv škrapa dolazi od latinskog izraza scrupus, što znači oštar; a time je htio pojasniti i da su oni koje nazivamo skrupuloznima, zapravo osobe koje svakim korakom pretjerano paze da ne povrijede neku zapovijed). Korak po škrapama ne smije biti ni predug, ni prekratak, kako ne bismo izgubili ravnotežu nego je potrebno naći mjeru, međukorak koji donosi stabilnost.

Dana, 11. studenoga 2015. godine u Dvorani biskupa J. J. Strossmayera na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu održan je znanstveni kolokvij prigodom obilježavanja 200.  obljetnice smrti biskupa Antuna Mandića. Pozdravnu riječ uputio je dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, izv. prof. dr. sc. Ivica Raguž, istaknuvši veliku važnost ovoga biskupa vizionara za našu nadbiskupiju, narod i Fakultet.

Dana 6. studenoga 2015. godine misnim slavljem u katedrali, koje je predvodio đakovačko-osječki nadbiskup mons. dr. sc. Đuro Hranić, započelo je obilježavanje Dana Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Nadbiskup je u svojoj homiliji posebno naglasio svetost svakoga čovjeka po daru Božje milosti, gdje ljudsko tijelo postaje hram Duha Svetoga. Riječi Matejeva evanđelja ukazuju da je Isus snaga kojom čovjek postaje hrabriji i odgovorniji u borbi protiv zla. Rješenje nije u ravnanju s riječima "Oko za oko, zub za zub!", nego baš suprotno, "Ljubite svoje neprijatelje i molite za one sišle s Puta“, istaknuo je nadbiskup Hranić. Ove riječi preslikao je i na akademsku zajednicu Katoličkog bogoslovnog fakulteta u kojoj svi teolozi trebaju dopustiti da ih Božji Duh ispuni, a potom s Njim dalje djelovati u svojoj teološkoj karijeri.

Dana 4. studenoga 2015. godine Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu organizirao je "Teološki café". Gost prvoga "Teološkog caféa" bio je popularni hrvatski književnik Edo Popović autor niza poznatih djela kao što su romani: Izlaz Zagreb jug (2003.), Oči (2007.), Lomljenje vjetra (2011.), Mjesečev meridijan (2015.) te novele Koncert za tequilu i apaurin (2002.), Igrači (2006.) i dr.