Veranstaltungen

Održan Međunarodni znanstveni simpozij o milosrđu (VIDEO)

Autor:  Slađana Bradarić/Kristijan Japarić Samstag, 23 April 2016 |

Dana 22. travnja 2016. godine održan je Međunarodni znanstveni simpozij o milosrđu u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu. Pozdravnu riječ uputili su generalni vikar Đakovačko-osječke nadbiskupije mons. mr. sc.  Ivan Ćurić i dekan KBF-a u Đakovu izv. prof. dr. sc. Ivica Raguž.

Prvo predavanje održao je doc. dr. sc. Davor Vuković na temu "Božje milosrđe kao supatnja u suvremenoj teološkoj misli". Vuković je u predavanju prikazao misao o Bogu koji pati, koristeći se Moltmannom, Kasperom i promišljanjima Ivana Pavla II.  Poseban naglasak stavio je na križ koji se promatra kao vrhunac Božje objave i uozbiljenje milosrđa te je konstatirao da se Božja patnja uvijek i nužno odnosi na Božju ljubav i milosrđe.

Sljedeće predavanje, na temu "Prispodoba o milosrdnom Ocu i pastoralne smjernice", održao je dr. sc. Stanislav Šota. Šota je u svome predavanju stavio naglasak na dobro poznatu prispodobu iz koje današnja Crkva crpi brojne pastoralno-katehetske i sakramentalne smjernice. Središnji naglasak stavio je na dimenziju Očeve ljubavi koja postaje inicijativa pastoralnog djelovanja i istinsko očitovanje Božjega milosrđa.

Treće predavanje, na temu "Zarobljeno milosrđe. Biblijsko-psihološka analiza Fil 2,1-4", održali su dr. sc. Anđelo Maly i dr. sc. Josip Bošnjaković. Cilj njihova predavanja bio je odgovor na pitanje: U kojoj mjeri mogu psihologija i njena istraživanja doprinijeti razumijevanju biblijskog teksta? Svatko iz svoga kuta, ali povezano tumačili su Pavlove tekstove koji svjedoče istinsko ostvarenje Božje prisutnosti i milosrđa.

Predavanje na temu „Neki aspekti milosrđa u islamu“ održao je izv. prof. dr. sc. Halil Mehtić koji je zastupao tezu da je milosrđe potisnuto u životu suvremenog čovjeka, ali nije iščeznulo. Analizirajući kuranske tekstove Mehtić je pokazao važnost afirmacije milosrđa među bližnjima, ali i  prema svim ljudima. Naglasio je da  dijeljenjem, kao principom, se lišavamo pohlepe i tako svjedočimo milosrđe i suosjećanje prema drugima. Kao tumači Božje riječi moramo biti otvorena srca prvotno prema Bogu, a zatim prema bližnjima.

Sljedeće predavanje održao je doc. dr. sc. Boris Vulić na temu „Navikavanje slobode na Božje milosrđe. O vremenitim kaznama i oprostima“. U predavanju Vulić se osvrnuo na poimanje oprosta kod Karla Rahnera koji je naučavao da su oprosti ušli u red onih stvarnosti koje više ne razumijemo. Na tragu tog autora, Vulić je naglasio jvažnost istinskoga obraćenja, u kojem pokornik na osobit način ljubi Boga i bližnje. Na tome putu obraćenja čovjek prema predavaču dakako nije sam, već ga Crkva prati, podiže i usmjerava.

Predavanje  izv. prof. dr. sc. Ivica Raguža na temu „Milosrđe i milostinja“ bilo je primarno usredotočeno na poimanje milostinje kod Tome Akvinskoga gdje se milostinja usko povezuje sa suviškom. Raguž je posebno istaknuo da u našoj Crkvi nedostaje poticaja bogatima da daju milostinju kao što je to nekoć bilo u vremenima prve Crkve.

Predavanje na temu „Božje milosrđe – izvor nade“ održao je prof. dr. sc. Anton Štrukelj.  Istaknuo je misao da je milosrđe ključ za razumijevanje papinstva Ivana Pavla II. jer je on Crkvi ostavio duhovni nauk koji Crkvu upućuje na život u milosrđu. Pozivajući se na Papina promišljanja Štrukelj je naglasio da je Kristov križ najradikalnija objava milosrđa te da je svjedočenje milosrđa osobito važno.  

Prof. dr. sc. Karlo Višaticki održao je prvo predavanje u poslijepodnevnom bloku. Tema njegova izlaganja bila je "Starozavjetni Bog – Bog milosrđa?" Višaticki je istaknuo da su starozavjetni tekstovi nastajali tijekom niza godina, tako da je razumljivo da se slika Boga neprestano mijenjala. Predavač je ukazao da 99 imena koji označavaju Boga (Jahve, Elohim, Baal, Adonaj, Melek,...), te kako nas svako od tih imena upućuje prema milosrdnom Bogu.

Sljedeće predavanje na temu " Milosrđe kao temeljno uporište personalizma pape Franje i J. H. Newmana" održao je doc. dr. sc. Šimo Šokčević. U svome predavanje Šokčević je istaknuo da je epistemički realizam temelj Newmanova personalizma te da upravo taj realizam predstavlja ključnu dodirnu točku Newmanove filozofije i teološke misli pape Franje. Predavač je ukazao i na još neke dodirne točke ove dvojice autora, poput slične dijagnoze stanja vremena u kojem žive te je posebno naglasio sličnost koja se tiče pojma milosrđa, bez kojeg je personalizam i jednog i drugog autora praktički nezamisliv.

Doc. dr. sc. Grgo Grbešić održao je predavanje pod naslovom "Marija Faustina Kowalska – Apostol Božjeg milosrđa". Predavanje je bilo koncipirano u četiri dijela: pregled Faustinina života, njen mistični put, njeno poslanje, te razumijevanje milosrđa. Predavač je na poseban način naglasio Božju prisutnost u Faustininom životu, te njezino mračno iskustvo bolesti, muke i patnje Dobila je poslanje u vidu toga da je njezino osobno iskustvo postalo korisno mnogim dušama. Milosrđe se u njoj otkrilo kroz poslanje da pripravi svijet za ponovni Kristov dolazak, a njezina molitva i žrtva postale su put ostvarenja njezin zadaće u Crkvi, zaključio je Grbešić.

Sljedeće predavanje održao je doc. dr. sc. Rastko Jović na temu „Strah milosrđa“. U izlaganju Jović je naglasio da milosrđe ima smisla samo gdje vjera nije ideologija, ono je izraz Božje pravde i Njegova suda, ono je obnova vjere u živoga Boga. Na kraju, milosrđe nije usputni dodatak u našim životima, ono je Božja pravda, Božji sud.

Izv. prof. dr. sc. Zvonko Pažin održao je predavanje na temu „Zavjetna misa o Božjem milosrđu“. Pažin je na početku obrazložio zbornu molitvu, koja je sastavljena od dva latinska izvora. Nadalje, u samoj molitvi naznačeno je stvaranje, otkupljenje i ostvarivanje tog otkupljenja po sakramentima Crkve gdje se vuče paralela sa Svetim Pismom. Milosrđe je tako voljni  čin. U Novom Zavjetu Bog u svojemu Sinu iskazuje milosrđe svakome čovjeku te iz toga valja zaključiti kako se milosrđe treba iskazivati neprestano, ponajviše i svojim neprijateljima.

Pretposljednje predavanje održao je dr. sc. Antun Japundžić na temu „Molitva srca i milosrđe u istočnoj kršćanskoj tradiciji“. Japundžić je izložio povijesni razvoj molitve srca i donio teološko tumačenje iste. Naglasio je da je molitva srca jednostavna molitva sa spasenjskim elementom koji nas na osobit način približava Bogu.

Posljednje predavanje održao je mr. sc. Bože Radoš pod nazivom „Isus liječnik duše i tijela. Pedagogija Krista liječnika prezentira kroz prispodobu o milosrdnom Samarijancu.“ Radoš se u svome izlaganju ponajviše pozivao na evanđelista Luku, na prispodobu o milosrdnom Samaritancu, te je naglasio Isusov put izlječenja čitavoga čovjeka.

Video prilog možete pogledati na: https://youtu.be/1VR8x04Mnmg

Image Gallery

Kontakt

Katholische theologische Universität in Đakovo

    • Petra Preradovića 17, p. p. 54
      HR - 31400 Đakovo
    • Port: (++385) 031/802-400
      Secreteriat: (++385) 031/802-402
      Fax: (++385) 031/802-403
    • tajnistvo [et] djkbf.hr

IBAN account:
Fakultät: HR4523900011100474440
Wohnheim: HR3123900011500027586