Događanja

U Beču održan prvi u nizu Međunarodnih znanstvenih simpozija o biskupu J. J. Strossmayeru

Autor:  Montag, 25 Mai 2015 |

U četvrtak 21. svibnja 2015. godine u Beču je održan prvi u nizu Međunarodnih znanstvenih simpozija kojima se obilježava 200-ta obljetnica rođenja i 110-ta obljetnica smrti đakovačkog ili bosanskog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Međunarodni znanstveni  skup u Beču organizirao je Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u suradnji sa Institutom za povijesnu teologiju i Katoličkim teološki fakultetom Sveučilišta u Beču, te Hrvatskim povijesnim institutom u Beču. Skup pod nazivom „Duhovni graditelj nacije Josip Juraj Strossmayer (1815.-1905.) u Beču. Beč i Hrvati u 19.stoljeću“ održan je u dekanatskoj Sali Katoličkog teološkog fakulteta Sveučilišta u Beču. Pozdravne govore svim prisutnima uputili su prof. dr. Rupert Klieber, profesor na teološkom fakultetu i organizator simpozija za Beč, dekanica Katoličkog teološkog fakulteta prof. dr. Singrid Müller, te dr.sc. Darija Damjanović Barišić u ime organizacijskog odbora Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu.

 

Na znanstvenom skupu sudjelovalo je dvanaest predavača iz Austrije, Slovačke, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Uvodno izlaganje Habsburška Monarhija i Hrvati – 10 teza imao je akademik prof. dr. Arnold Suppan koji je u deset točaka predstavio složene političke odnose koje je Hrvatska imala u Habsburškoj Monarhiji u 19.st. Prof. dr. Alojz Ivanišević,  profesor u Beču na Institutu za Istočnoeuropsku povijest, u izlaganju na temu „Hrvatski pogledi“ na Habsburšku monarhiju i prisutnost Hrvata u Beču, donio je problematiku hrvatske politike prema Habsburškoj Monarhiji kroz političko djelovanje i stajališta istaknutih hrvatskih političara 19.st. između kojih su bili Franjo Rački i Ante Starčević. Predavanje prof. Rupert Klieber na temu Bečki Teološki fakultet i Bogoslovija Frintaneum između jozefinizma i ultramontanističkog pokreta, te dr.sc. Ivana Horbec, sa Hrvatskog povijesnog instituta u Zagrebu, na temu Kolegij sv. Augustina (Frintaneum) i njegovo značenje za hrvatske zemlje dali su prikaz povijesnog razvoja i  važnost Frintaneuma za znanstvenu i kulturnu formaciju svojih pitomaca, a dr. sc. Horbec je istaknula važnost kolegija  za svećenike hrvatskih dijeceza u 19.st. koji su u njemu stekli poznanstva, upoznali se sa društvenim, kulturnim i političkim kretanjima u Monarhiji, te utjecaj na njihove kasnije stavove, djelovanje i rad. U drugom bloku predavanja prof.dr.sc. Niko Ikić sa Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu,  izlaganjem na temu Strossmayerovo obrazovanje u Beču – temelj za njegovo djelovanje, prikazao je Strossmayerov boravak i tijek studija u Beču, te poznanstva koja je budući biskup tamo stekao kao i ideju panslavizma s kojom se upoznao upravo u Beču za revolucionarnih događanja 1848./49.godine. koja je kasnije utjecala na formiranje Strossmayerovih stavova slavenskog zajedništva. Dr.sc. Vlasta Švoger sa Hrvatskog povijesnog instituta u Zagrebu, prikazala je korespondenciju Strossmayera i njegovog prijatelja Andrije Torkvata Brlića u predavanju Josip Juraj Strossmayer i Andrija Torkvat Brlić za vrijeme njegova studija u Beču. Bogata korespondencija i dnevnik Andrije Brlića prikazuju prijateljski odnos Strossmayera i Brlića, njihov svakodnevni život, ali prije svega političke stavove i odnos Strossmayera u vrijeme svoga imenovanja za biskupa prema banu Jelačiću kao i prema kasnijem biskupu u Bistrici (Češka) Mojzesu. Stavove dvojice kolega prema mađarizaciji i rasprave oko „Oktroiranog ustava“. Branko Ostajmer sa Hrvatskog instituta za povijest, Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu, održao je predavanje na temu Dvojica studenata u Beču – biskup i njegov neposlušni svećenik Jakov Stojanović. Predavanje donosi kompleksan odnos dvojice Osječana koji studiraju u Beču, dok je Strossmayer hvaljen na bečkom Sveučilištu Stojanovića je bio „neprikladan“ kandidat zbog svojih protu-germanskih i protu–Habsburških stavova. Njihov otvoreni sukob oko različitih političkih stajališta biti će prisutan tijekom njihovog cijeloga javnog i pastoralnog djelovanja. Treći blok predavanja otvorio je prof. dr. Rudolf Prokschi na temu „Svejedinstvo i raznolikost“. – Korespondencija ruskog filozofa religije Vladimira Solovjeva sa Strossmayerom o crkvenom jedinstvu, u kojem je dr. Prokschi na temlju korespondencije Solovjeva i Strossmayera, te njihovog susreta i razgovora progovorio o njihovim stajalištima crkvenog jedinstva Istočne i Zapadne Crkve, dogmama, problemima panslavizma i filoslavizma. Prof. dr. Andreas Gottsmann, sa Povijesnog instituta u Beču, u izlaganju na temu Josip Juraj Strossmayer i „slavenski Jadran“: političke dimenzije crkvene problematike i prof. dr.sc. Marko Trogrlić, sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, u izlaganju na temu Josip Strossmayer i njegov odnos s Dalmacijom i Istrom – bečke inspiracije, progovorili su o stanju Istre i Dalmacije u Habsburškoj Monarhiji, te težnji za ujedinjenjem spomenutih pokrajina sa Hrvatskom. Prof.dr.sc. Trogrlić naglasio je prosvjetno djelovanje Strossmayera u Dalmaciji i Istri i zalaganjem u otvaranju narodnih čitaonica, stavljanju naglaska na hrvatski jezik kao i suradnju s dalmatinskim klerom i političarima u svrhu integracije ovih područja s ostalim dijelovima Hrvatske. U posljednjem dijelu znanstvenog skupa izlaganja su imali dr.sc. Luboslav Hromjak sa Katoličkog sveučilišta Spišské Podhradie u Slovačkoj koji je govorio na temu Josip Strossmayer i katolički slavizam iz slovačke perspektive, te dr.sc. Zoran Grijak, sa Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, na temu O kontroverzijama Strossamyerova liberalizma. Dr.sc. Hromjak iznio je novi izraz koji se javlja kod ideje panslavizma 19.st. a to je „katolički slavizam“, te iznio stajalište da želje za slavenskim ujedinjenjem ima, prije svega, religijske konotacije, a ne političke kako se to do sada naglašavalo promatrajući Strossmayerovo političko djelovanje. Naglasio je utjecaj ideje panslavizma Jana Kolara na Strossmayerovo djelovanje, te istaknuo prijateljski odnos Strossmayera i Mojzesa, kako i Strossmayerovo financiranje čitaonica u Slovačkoj i Slovačke akademije u Beču. Dr.sc. Grijak naglasio je Strossamyerovo liberalno stajalište za koje sa zalagao ne sam u crkvi u Hrvatskoj nego i u Europi 19.st. U političkom smislu biskup se zalagao za nacionalni suverenitet, jednakost, slobodu tiska. Smatrao je da je Katolička crkva važan čimbenik u obrazovanju Hrvatskoga naroda i njegova kulturnog prosvjećenja. Svojim društvenim i političkim djelovanjem bio je liberalni katolik, isticao je važnost djelovanja i utjecaja Crkve u društvenim i institucionalnim okvirima  civilne države. Protivio se umanjivanjem crkvenog utjecaja u obrazovnom sustavu, bračnom pravu, i općenito u smanjenju prava na moralni utjecaj u društvu. Nakon predavanja uslijedila je plodonosna rasprava. Sudionici su s predavačima nastojali razriješiti problematične točke Strossmayerova političkog djelovanja, pitanja panslavizma i južnih Slavena, te slavenskog pitanja u Monarhiji. Raspravom se nastojalo pojasniti Strossmayerova težnja Crkvenog jedinstva, kao i njegova stajališta vezana uz pitanja slavenskoga jezika kao sredstvom mogućega ujedinjenja na temeljima ćirilometodske baštine.

Fotografija: Hrvatska akademska zajednica u Austriji

Image Gallery

Kontakt

Katholische theologische Universität in Đakovo

    • Petra Preradovića 17, p. p. 54
      HR - 31400 Đakovo
    • Port: (++385) 031/802-400
      Secreteriat: (++385) 031/802-402
      Fax: (++385) 031/802-403
    • tajnistvo@djkbf.hr

IBAN account:
Fakultät: HR4523900011100474440
Wohnheim: HR3123900011500027586