Početak Adventa na Katoličkom bogoslovnom fakultetu obilježen je molitvom i paljenjem prve adventske svijeće. Molitvu je predvodio Red. prof. dr. sc. Karlo Višaticki, profesor biblijske teologije. Profesor se u kratkoj homiliji osvrnuo na Lukino evanđelje stavivši naglasak na vječno pitanje: Kako prepoznati znakove? Luka nam na to kazuje: "Neka ne otvrdnu srca vaša." Stoga treba vječno pjevati i putovati, tj. truditi se i napredovati u dobru, kako na je to govorio Sveti Augustin. Svatko u ovoj pripravi za dolazak Sina Božjega treba raditi na sebi te prepoznati sve znakove Božje milosti, istaknuo je profesor Višaticki.

U četvrtak 26.studenog, mješoviti pjevački zbor Katoličkog bogoslovnog fakulteta i studentski zbor, Ruah, proslavili su sv. Ceciliju, zaštitnicu glazbenika i pjesnika. Proslava je upriličena svetom misom i klanjanjem u kojima na savršen način dolazi do izražaja glazbeno umijeće kojim se pridonosi ljepoti euharistijskog slavlja.

Dana 18. studenog 2015. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu održano je gostujuće predavanje prof. dr. sc. Damira Barbarića na temu "Ukidanje i ponavljanje. Hegel i Heidegger o biti i svrsi filozofije". Prije samog predavanja prodekan za znanost doc. dr. sc. Šimo Šokčević uputio je pozdrav svima prisutnima i u kratkim crtama predstavio ovog uglednog predavača.

Cilj Barbarićeva predavanja bio je izložiti dva osnovna modela poimanja povijesti filozofije, jedan kod Hegela, a drugi kog Heideggera. U uvodnom dijelu naglasak je stavljen na usporedbu klasične znanosti i povijesti filozofije. Znanost nužno posjeduje jednoznačno napredovanje, dakle razvoj po pravcu, no filozofija ne. Na primjeru ova dva srodna, ali u isto vrijeme i suprotstavljena filozofa, predavač je pokušao iznijeti kakav to tijek razvoja ima filozofija. Istaknuo je da filozofijska razmatranja čine jedinstven, koherentan sklop stavova. Upravo od ove misli prof. Barbarić predstavio je Hegelov stav. Pod pojmom sklopa Hegel razumije nužno konzekventno napredovanje koje isključuje svaku vrstu slučajnosti. U njegovoj filozofiji uviđa se ideja organskog sustava razvoja filozofije. Hegel se poziva na Aristotelove pojmove načina bitka – mogućnost (ono u sebi) i zbiljnost (za sebe). Razvoj se upravo u tom okviru promatra, dakle prelazak iz mogućnosti u zbiljnost. Pri tome, mogućnost nije ona koja nestaje, nego je ozbiljena stvarnost ta mogućnost, samo u konkretnijem liku. Tu dolazimo do ideje povratka u samog sebe, što Hegel primjenjuje na povijest filozofije.

Duhovne vježbe za studente laike, održane u razdoblju od 13. – 15.11.2015., vodio je o. Jeronim (Adam) Marin, prior benediktinskog samostana na Ćokovcu (otok Pašman).

Prvi dan duhovnih vježbi (13.11.) započeo je uvodnim razmatranjem u kojem nam se pater Jeronim ukratko predstavio i izložio povijest benediktinaca u Hrvatskoj. Predstavio je temu duhovnih vježbi, koju je nazvao „Škrapula“ (prema sportu koji se razvija, a uključuje hodanje/trčanje po škrapama – oštrim stijenama, koje završavaju u moru). Zašto je izabrao baš tu temu objasnio je kroz monašku duhovnost i poštivanje pravila, jer je često monaški život hod po škrapama (naziv škrapa dolazi od latinskog izraza scrupus, što znači oštar; a time je htio pojasniti i da su oni koje nazivamo skrupuloznima, zapravo osobe koje svakim korakom pretjerano paze da ne povrijede neku zapovijed). Korak po škrapama ne smije biti ni predug, ni prekratak, kako ne bismo izgubili ravnotežu nego je potrebno naći mjeru, međukorak koji donosi stabilnost.

Dana, 11. studenoga 2015. godine u Dvorani biskupa J. J. Strossmayera na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu održan je znanstveni kolokvij prigodom obilježavanja 200.  obljetnice smrti biskupa Antuna Mandića. Pozdravnu riječ uputio je dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, izv. prof. dr. sc. Ivica Raguž, istaknuvši veliku važnost ovoga biskupa vizionara za našu nadbiskupiju, narod i Fakultet.