„Potraga za nestalima“

Program predavanja drugoga dana konferencije održan je u pastoralnim prostorima Nadbiskupskog vikarijata u Osijeku, a moderator je bio prodekan za znanost KBF-a u Đakovu, prof. dr. Stjepan Radić te studentica KBF-a u Đakovu Kristina Aščić. Prvo predavanje održao je viši policijski inspektor Policijske uprave osječko-baranjske, Sektora kriminalističke policije službe općeg kriminaliteta te policijski službenik za potrage i identifikaciju, Mate Šoljić na temu „Potraga za nestalima“. Izlaganje je nastojalo prikazati temeljne odrednice vezane uz sve aspekte potrage za nestalim osobama, počevši od inicijalnoga prikazivanja nestale osobe i postupanja policije uz sve protokolarne faze od samoga nestanka, koraka prijave te mjera traganja. Namjera je bila istaknuti suradničku važnost pomoći prijatelja, poznanika, obitelji i šire zajednice, koji su često ključni u pronalaženju nestale osobe. Predavanje je zaključeno prikazom dvaju slučajeva s jednim pozitivnim i jednim negativnim ishodom.

„Nestanci migranata“

„Nestanci migranata“ bila je tema izlaganja mr. Igora Jakobfija s KBF-a u Đakovu, koju je obradio u suradnji Ede Jurića, univ. spec., ravnatelja Centra za kulturu Grada Belog Manastira i doc. dr. Drage Tukara s KBF-a u Đakovu. „Unatoč tomu što se tema migracija u hrvatskom javnom prostoru od 2015. godine do danas pozicionirala kao bitna, rasprave o njoj nerijetko su reducirane na dva suprotstavljena pristupa u odnosu na emigrante u prolasku kroz Hrvatsku. Jedan, koji fenomen migracija promatra u kategorijama sigurnosnoga pitanja, tumačeći emigrante u svjetlu ugroze nacionalne sigurnosti te drugi, koji migracije bezrezervno podržava, potiče, a ponekad i praktično podupire same emigrante u ilegalnim prelascima državne granice. Nažalost, u okviru obaju pristupa izostavljena je ozbiljnija rasprava o sve raširenijem fenomenu nestanaka emigranata“, naglasio je Jakobfi. U slučajevima kada je rasprava i prisutna najčešće se svodi na instrumentalizaciju pojedinačnih slučajeva upitne autentičnosti radi javnoga osporavanja legitimnoga prava nadzora državne granice, rekao je i nastavio: „Međutim problem izostanka ozbiljne rasprave tim je veći jer upozorava na vrlo kompleksnu vrijednosnu degradaciju s kojom se susreće i hrvatsko društvo kao dio zapadne kulture.“  

„Prevencija i mjere opreza trgovanja ljudima“

Uslijedilo je izlaganje Ive Vrebac, mag. prim. educ. iz Hrvatskog Crvenog križa - Gradskog društva Crvenog križa Osijek koja je govorila o „Prevenciji i mjerama opreza trgovanja ljudima“.  Prevencija trgovanja ljudima jedan od programa koje provodi Hrvatski Crveni križ, „a s obzirom na ozbiljnost toga problema i jedan od programa s izravnim posljedicama na ljudske sudbine“, naglasila je I. Vrebac. „Istraživanja pokazuju kako su preventivni programi iznimno važni za suočavanje s aktualnim problemima jer se procjenjuje kako jedan dolar uložen u preventivne programe štedi od 30 do 5000 dolara koji bi u budućnosti bili potrošeni za liječenje i oporavak, a u kontekstu zaštite ljudskih prava kao najveće vrijednosti u društvu prevencija trgovanja ljudima ima nemjerljivo značenje“, istaknula je. Osvrnula se na pedagoške radionice unutar odgojno-obrazovnoga sustava, edukacije volontera i djelatnika, javna događanja, distribucije edukativnoga materijala, medijske kampanje itd., koje provodi Hrvatski Crveni križ. „Kako bi navedene aktivnosti bile što efikasnije, pozornost usmjeravaju ponajprije na najranjivije skupine te se pristup prilagođava strukturi ciljane skupine. Također je u uspješnosti provedbe tih programa važna i suradnja s relevantnim institucijama i organizacijama, ali i stalno praćenje trendova, edukacija te razvoj i modernizacija aktivnosti“, istaknula je predavačica.

„Djeca kao žrtve internetskih predatora“

Tomislav Ramljak, dipl. soc. radnik i voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu izlagao je na temu „Djeca kao žrtve internetskih predatora“ te je pojasnio kako su se trendovi vrbovanja i iskorištavanja djece u posljednjih nekoliko godina drastično izmijenili. „Danas dostupnost interneta i korištenje pametnim telefonima, kao i sve ranija uporaba istih ugrožavaju svu djecu, ne samo rizičnu skupinu. Nove mogućnosti korištenja interneta u anonimnom modu, kao i kupovina materijala sa seksualnim zlostavljanjem djece u digitalnim valutama kojima se ne može ući u trag predstavljaju sve veće izazove za policiju, tužitelje i sve stručnjake koji rade na tim slučajevima“, rekao je Ramljak. Uputio je kako su žrtve i dalje najčešće djevojčice, „međutim dolazi do sve većega broja slučajeva kada su upravo dječaci žrtve i to upravo zbog raznih igrica koje omogućuju izravnu komunikaciju s nepoznatim osobama, što predstavlja novi trend u svijetu. Zarada na prodaji i distribuciji materijala sa seksualnim zlostavljanjem mjeri se u stotinama milijuna dolara, ali i dalje se djeca koja su žrtve takvih djela ne tretiraju kao žrtve trgovine ljudima i time im se narušava pravo na dodatnu pomoć koja im je neophodna u oporavku.“ Naglasio je da je prevencija najbolji alat, ali vrlo zanemaren u našem obrazovnom sustavu jer stručnjaci koji rade s djecom nisu adekvatno educirani kako bi se nosili sa sve većim brojem slučajeva seksualnoga zlostavljanja i iskorištavanja djece pomoću novih tehnologija.

„Trgovanje ljudima – preko europskih susreta do pionirske primjene u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji“

S. Viktorija Šimić, članica Radnoga vijeća europske Udruge RENATE – Redovništvo umreženo u borbi protiv trgovine ljudima i iskorištavanja te koordinatorica rada protiv trgovine ljudima Hrvatske provincije Milosrdnih sestara sv. Križa predavala je pod naslovom „Trgovanje ljudima – preko europskih susreta do pionirske primjene u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji“. „Na hrvatskom govornom području govor o trgovanju ljudima još je u povojima, iako je Republika Hrvatska do prije desetak godina pripadala među zemlje s najvišim postotkom udjela u tranzitu te kobne trgovine, a od ulaska u Europsku uniju sve više postaje država porijekla i krajnje destinacije za žrtve. Osviještenost o prioritetu rješavanja toga problema na vrlo je niskoj razini“, naglasila je s. Viktorija. Istaknula je kako je Đakovačko-osječka nadbiskupija u tom pogledu daleko ispred ostalih dijelova Hrvatske jer se na njezinu području može zabilježiti nekoliko desetaka održanih tematskih predavanja pred različitim auditorijem: od svećenika, preko redovnika i redovnica, do vjernika laika. „Sva su predavanja popraćena i euharistijskim klanjanjem u okviru kojega se moli za žrtve, kao i da Gospodin s lica zemlje odstrani zlo trgovanja ljudima“, rekla je predavačica, razlažući i rad na prevenciji pisanjem o ovoj tematici u crkvenim časopisima i govorom u radijskim emisijama.

„Duhovna potpora u kriznim situacijama“

Posljednje predavanje održala je s. Stanka Oršolić, poslijediplomantica na specijalističkom studiju iz socijalne politike te članica Udruge RENATE, a govorila je o „Duhovnoj potpori u kriznim situacijama“. „Uključivanjem vjerskih zajednica, osobito ženskih redovničkih zajednica, i pape Franje te njegove administracije u suzbijanje zločina trgovanja ljudima Katolička Crkva daje nemjerljiv doprinos razumijevanju problema i pruža podršku žrtvama“, naglasila je. U predavanju se moglo čuti kao Crkva intervenira u svim fazama procesa rješavanja problema trgovanja ljudima, a „osobit vid pomoći jest pružanje duhovne pomoći žrtvama u navedenim fazama, kojima treba pomoći zacijeliti nanesene rane, izbrisati stigmu iskorištavanja, odagnati osjećaj krivice i pronaći zajedno izlaz iz društvene izolacije kako bi započele nov život te im nerijetko osigurati skrb, sigurno sklonište i pokrenuti socijalno poduzeće. Duhovna dimenzija integrirana je u djelovanje i programe svih organizacija i inicijativa unutar Katoličke Crkve, a pozitivni rezultati rada njihovih članova i članica te brojnih volontera sa žrtvama trgovanja ljudima vidljivi su u suradnji s civilnim društvom, vjerskim organizacijama i vjerskim vođama, poslovnim sektorom, medijima, o čemu svjedoče primjeri dobre prakse koju provode organizacije, mreže i inicijative poput: Talitha Kum, RENATE, Medaille Trust, Fundación de Solidaridad Amaranta, Isusovačka služba za izbjeglice.

Uslijedio je rad u skupinama tijekom kojega su sudionici promišljali na koji način preventivno djelovati i ovu problematiku približiti osnovnoškolcima na njima prikladan način, ali i njihovim roditeljima te kako osmisliti edukativne materijale. Izložili su svoja promišljanja, a potom je uslijedio zaključak skupa.

Tekst i fotografija: M. Kuveždanin