Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu u petak, 6. listopada 2023. započelo je izvođenje nastave za prvu generaciju studenata sveučilišnog specijalističkog studija Proepedeutika psihoterapije i teoterapije. I dok je formalno nastava započela dan ranije, u četvrtak, putem Microsoft Teams platforme, u petak je započela redovita nastava uživo.

U utorak, 3. listopada 2023., na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu upriličen je susret uprave Fakulteta sa studentima I. godine sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog filozofsko-teološkog studija.

2. 10. 2023. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu održana je inauguracija u novu akademsku godinu. Dan je započeo misom zaziva Duha Svetoga koju je predvodio mons. dr. sc. Đuro Hranić, nadbiskup Đakovačko-osječke nadbiskupije u koncelebraciji sa v. d. dekana izv. prof. dr. sc. Ivicom Pažinom, v. d. prodekana izv. prof. dr. sc. Borisom Vulićem i izv. prof. dr. sc. Davorom Vukovićem, rektorom Bogoslovnoga sjemeništa prof. dr. sc. Stjepanom Radićem i ostalim profesorima sa fakulteta.

Trećeg dana Teološko-pastoralnog seminara za svećenike održanog na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu pod nazivom “Svećenik i virtualni svijet”, u petak, 22. rujna 2023., održan je Okrugli stol gdje se raspravljalo o temama koje su bile izložene prethodna dva dana. Sudjelovali su: izv. prof. dr. sc. Vili Radman, dr. sc. Damir Šehić, izv. prof. dr. sc. Ana Jeličić, doc. dr. sc. Emanuel Petrov, doc. dr. sc. Oliver Jurišić, doc. dr. sc. Silvana Burilović Crnov, a moderator je bio dr. sc. Ilija Dogan.

Rasprava je započela pitanjem: “Koji je glavni moralni izazov ovoga vremena”? Ne znamo kako će svijet izgledati u budućnosti, ali vidimo naznake i usmjerenja tog svijeta. Jedan od većih problema današnjega društva je pitanje identifikacije i ispravne antropologije. Tu Crkva ima značajnu mogućnost za djelovanje. Crkva je kroz povijest “plivala” kroz različite kulture kojima se koristila da bi navijestila Radosnu vijest. Suvremeno je društvo obilježeno digitalnim generacijama i virtualnim svijetom, stoga Crkva treba pronalaziti način kako u jedan takav svijet donositi Krista. Mi ne trebamo mijenjati Radosnu vijest i ne trebamo se suobličiti modernoj kulturi, nego trebamo, poput sv. Pavla na Aeropagu, donijeti svoju kršćansku kulturu. Sadržaj na internetu oblikuje ljudski duh, ali je pitanje u kojem smjeru? Posljedice neke kulture ne vidimo sada, nego tek kasnije. Treba biti svjestan prednosti i opasnosti interneta te o tome treba govoriti mladima, jer internet nije samo mogućnost, nego okruženje gdje susrećemo ljude, kako one s dobrim namjerama tako i one sa zlim namjerama.

Kako naviještati Radosnu vijest mladim generacijama i, što je potrebno svećeniku da evangelizira? Crkvene internet stranice ne bi trebale pružati samo informaciju, nego i poruku; na stranicama se ne bi trebao nalaziti samo informativan sadržaj, nego i formativan sadržaj. Da bi svećenik mogao dati Krista, nije važno kako je obučen i kako izgleda, nego je važno biti poučen o njemu. Ako je cilj svidjeti se čovjeku, onda je to promašaj. Cilj uvijek treba biti Krist. Evangeliziramo, ne radi sebe, nego radi Krista. A da bi se moglo ispravno evangelizirati, potrebno je uzeti evanđelje i vidjeti kako je Isus komunicirao. Isus je izvrstan komunikator. On se nikome nije htio svidjeti, ali se mnogima svidio. Nasljedovanje Isusa je jedini recept kako ispravno komunicirati. A u tome se treba oslanjati na vodstvo Duha Svetoga, zaključci su Okrugloga stola Teološko-pastoralnog seminara. Vladimir Sabo

Drugi dan TPS-a u Đakovu započeo je molitvom Trećega časa, a nastavljen je predavanjima kojima se pokušalo produbiti temu Svećenik u virtualnom svijetu.