Prvo predavanje održao je dr. sc. Ivan Podgorelec na temu "Isusovo djevičansko rođenje i Marijino djevičanstvo kod Karla Bartha". Predavač je istaknuo da iako u središtu Barthove teologije nije pitanje Marijina djevičanstva, kasniji autori će otkriti niz marioloških elemenata u Barthovoj nauci. Držao je da mariologija ne može biti odvojena od kristologije. U prvom dijelu predavanja bio je stavljen naglasak na Isusovo djevičansko rođenje. Ovu ideju Barth je zastupao od početka svoga akademskog djelovanja iako su se tome i neki njegovi najbliži suradnici protivili. Prema ovoj nauci Barth je isticao kako Isus ima ljudsku majku, ali ne i ljudskoga oca. Djevičansko rođenje svjedoči da je Bog sišao u čovječanstvo, te je to očiti znak Božje objave. U drugom dijelu predavanja Podgorelec se osvrnuo na Marijino djevičanstvo. Svojim djevičanstvom, Marija predstavlja nesposobnost čovjeka da uvjetuje ostvarenje Božje objave. Djevičanstvo je nešto što Marija prima, a ne nešto na što utječe, jer mnogi su isticali da je utjelovljenje isključivo Božje djelovanje. Ono je znak silaska Boga ka čovjeku gdje ljudska narav, iako grešna, biva pomilovana. Barth, pozivajući se na riječi Vjerovanja, smatra da su one sadržaj nauka o utjelovljenu. Time priznaje da je BDM nužni dio povijesti spasenja, te da je ona djevica u kojoj dolazi do začeća po Duhu Svetomu. "Ona time predstavlja ulazna vrata Božje objave.", zaključio je Podgorelec
"Usporedba Barthovog i Tillichova razumijevanja odnosa filozofije i teologije" bio je naslov drugog predavanja, doc. dr. sc. Danijela Tolvajčića.Predavač je usporedio Barthovo i Tillichovo viđenje teologije i filozofije. Prvotno je donio Barthovu nauku koji naglašava da je okvir teologije isključivo Riječ Božja te je tako htio spriječiti da teologija postane ideologija to jest kreacija ljudske kulture. Barth nije protivnik filozofije kako mu se pripisuje, on naglašava kako teolozi za polazište uzimaju i filozofiju. Teologija je bliska s filozofijom, ali Barth naglašava kako valja biti oprezan u tom međusobnoj suradnji spomenutoga. Za Bartha ljudski um će uvijek ostati slijep za Božju istinu.
U nastavku izlaganja dr. Tolvajčić je iznio Tillichovo naučavanje koje se po pitanju teologije razlikuje od Barthovog. Tillich na teologiju gleda kao na teologiju kulture. Prema tome, teologija biva utjelovljena u kulturi i mora slušati što joj kultura ima reći jer je usmjerena bezuvjetnom u ljudskome životu. Za Tillicha su teologija i filozofija trajno upućene jedna na drugu za razliku od Bartha. Iz toga slijedi da se filozofija ne smije niti ne može isključiti iz teologije jer temeljna filozofska pitanja koreliraju s teološkim odgovorima. Naposljetku, fundamentalna razlika između dvojice teologa jest ta da je Barthovo polazište za teologiju skriveni transcendentalni Bog, a filozofija je imanentno ljudska djelatnost koja o Bogu ništa ne može reći, dok Tillich ide suprotnim pravcem te polazi od konkretnog čovjeka, zaključio je dr. Tolvajčić.
Posljednje predavanje održao je dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, prof. dr. sc. Ivica Raguž na temu "Barth o Nietzscheu". Istaknuo je da Karl Barth pripada velikoj plejadi filozofa koji izučavaju Nietzshea, bez obzira na to što su se do 20. stoljeća mnogi teolozi odupirali njegovoj filozofiji. Nietzscheu se zalaže za tzv. humanost bez su-čovjeka. To bi značilo da sebe (čovjeka) vidi kao bit stvari, postavlja se kao početak, ali i završava u "azurnoj osamljenosti". Nietzscheov nadčovjek dostatan je sebi, te nema potrebe darivati drugome. Barth također uviđa da se takva humanost u Nietzscheovoj filozofiji očitije time što žena za njega ne predstavlja gotovo ništa. Barth će upravo prema ovoj slici stvoriti suprotno gledište, te će njegova teologija nužno uključivati drugog čovjeka. Drugi dio Barthove kritike Nietzschea odnosi se na misao "Dionizije je protiv Raspetoga!" Time je za njega kršćanstvo najveći neprijatelj jer Raspeti nosi sve suprotne dimenzije od nadčovjeka. Osvrćući se na takvo učenje, Barth je zaključio da se iz Nietzscheove filozofije mnogo toga može naučiti. Protivnik je površne interpretacije njegove filozofije iako je i sam ostao zatvoren takvom promišljanju, stavljajući Nietzschea isključivo u bilješke.
Video prilog možete pogledati na: https://www.youtube.com/watch?v=V6x-U4mgGfU&feature=youtu.be
S. Bradarić/K. Japarić
