Događanja

Održan Znanstveni kolokvij o 100. obljetnici rođenja Mitra Dragutinca

Autor:  Monday, 26 October 2020 |

U organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Općine Strizivojna i Župe sv. Martina, biskupa (Strizivojna) održan je u subotu, 24. listopada 2020. znanstveni kolokvij o stotoj obljetnici rođenja svećenika, pjesnika i znanstvenika Mitra Dragutinca (1920. – 2020.) u Hrvatskom domu u Strizivojni.

Sve okupljene predavače, goste i diskutante, među kojima su bili i mons. dr. Marin Srakić, nadbiskup đakovačko-osječki u miru i mons. mr. Ivan Ćurić, pomoćni biskup đakovačko-osječki, pozdravili su prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu; gosp. Josip Jakobović, općinski načelnik i dr. sc. Miroslav Čadek, domaći župnik.

Kolokvij je otvoren predavanjem izv. prof. dr. sc. Zvonka Pažina pod naslovom Doprinos župnika Mitra Dragutinca u pripravi Vlastitog misala i Vlastitog časoslova Đakovačke i Srijemske biskupije. Dr. Pažin je opisao proces pripreme i nastanka Vlastitog misala i časoslova tadašnje Đakovačko i Srijemske biskupije. Naveo je kako su profesori đakovačke bogoslovije Jakov Benković, Radogost Grafenauer te župnik Mitar Dragutinac napisali na latinskom i hrvatskom gotovo sve vlastite molitve, izabrali vlastita čitanja za Vlastiti misal te sastavili himne i probrali čitanja za Vlastiti časoslov. Tako su se pojavili Vlastiti misal i Časoslov na latinskom 1967. i Vlastiti misal na hrvatskom 1968. Kada su 1969. reformirani Rimski misal i kalendar, trebalo je s njima uskladiti i Vlastiti kalendar, Misal i Časoslov. Vlastiti misal je izašao tek 1990. s uglavnom preuzetim molitvama iz Rimskog misala, a vlastiti časoslov izašao je 1995. Dr. Pažin smatra da je Mitar Dragutinac u tom procesu odigrao značajnu ulogu prikupljajući i analizirajući različite hagiografije, martirologije i kalendare o srijemskim mučenicima te da je na temelju njih sastavio velik broj himana i molitava. Izlagač je naglasio kako se radi o „veličanstvenom djelu“ jer u povijesti današnje Đakovačko-osječke nadbiskupije nitko prije niti poslije Benkovića, Grafenauera i Dragutinca nije sastavljao misne molitve na jedan sustavan način u svrhu izrade službenih liturgijskih knjiga.

Pjesme, prepjevi i prijevodi Mitra Dragutinca bio je naslov izlaganja preč. Pavla Madžarevića. Izlagač je naveo kako je pregledao velik broj bilježnica, kajdanki i skica Mitra Dragutinca te da je otkrio nešto više od 400 himana i prepjeva. Većinom je riječ o originalnim autorskim stihovima Mitra Dragutinca, a manji broj su prijevodi. Dragutinac je tome bio vičan jer je bio izvrstan poznavatelj latinskog i francuskog jezika. Osim što je bio odličan prevoditelj, Dragutinac je pronalazio različite melodije da bi potom vrlo dobro potpisivao pod njih prevođene tekstove. U predavanju je istaknuto kako je Mitar Dragutinac naslijedio ljubav prema hrvatskoj crkvenoj popijevci, koralnom pjevanju, kao i zdrav kršćanski nauk, od vlč. Josipa Pavlovića, katehete i sjemenišnog duhovnika. Na kraju je Madžarević predstavio i neke osobne pjesme Mitra Dragutinca u kojima se jasno očituje kako je autor utkao intimne dijelove svoje osobnosti u stihove.

Treće predavanje održao je mo. Ivan Andrić naslovljeno Mitar Dragutinac i crkvena glazba. Mo. Andrić istaknuo je kako se Dragutinca u nekim izvorima pogrešno klasificira kao skladatelja. On nije bio kompozitor, no s pravom ga se označava kao glazbenika. Njegov je doprinos razvoju i promicanju liturgijske glazbe dragocjen, iako je do danas njegov lik i rad ostao zanemaren i neistražen u širem liturgijsko-glazbenom i povijesnom kontekstu. Andrić je u svojem istraživačkom radu pregledao mnogo kajdanki u koje je Mitar Dragutinac prepisao više stotina pjesama. Ustanovio je da je Dragutinac iz velikog korpusa crkvenih popijevki znalački i s dobrim ukusom probirao one koje je smatrao prikladnima za liturgijska slavlja u duhu cecilijanskog pokreta. Jedan od Dragutinčevih značajnih hrvatskih izvora bilo je izdanje Vjenceslava Novaka Starohrvatske crkvene popijevke, a u svojoj glazbenoj biblioteci posjedovao je uglavnom sva značajnija crkvena glazbena izdanja kao i mnoga strana. Svojim pjesničkim stvaralaštvom i potragom za melodijama za svoje pjesme i himne dao je ponovni život tolikim vrijednim i zaboravljenim hrvatskim napjevima, a prijevodima i prepjevima probranih stranih pjesama, ponajprije njemačkih i latinskih s njihovim melodijama obogatio je i proširio liturgiju u njenom glazbeno-poetskom izričaju, što vrijedi i za njegovih pedesetak izvorno uglazbljenih tekstova.

Znanstveni izričaj Mitra Dragutinca naslov je izlaganja dr. sc. Stanka Andrića s Hrvatskog instituta za povijest (Slavonski Brod). Dr. Andrić je istaknuo Dragutinčevo zanimanje za povijest i arheologiju kojima se nije mogao potpuno posvetiti uz svećeničko i pastoralno djelovanje. Iako je u formalnom smislu on bio amater na tom polju, resila ga je široka naobrazba, načitanost i vrsnoća u poznavanju historiografije Ilirika. Izlagač je predstavio Dragutinčeve znanstvene radove o marijanskim svetištima i srijemskim mučenicima, s osobitim naglaskom na šest radova o sv. Dimitriju. Iako su nastali iz određene pobožne motivacije i s ciljem da se obnovi štovanje srijemskih mučenika, karakterizira ih racionalno i logično izlaganje. Ipak, tu nije riječ o originalnim istraživanjima jer se Dragutinac poziva na druge strane autore J. Zeillera, T. Ruinarta, H. Delehajea i dr. Svakako, njegov se historiografski i hagiografski rad može opisati kao kritički i sustavan, a sam Mitar kao beskrajno zainteresirana osoba za to interesno područje.

Akademik Stjepan Damjanović održao je posljednje izlaganje u nizu naslovljeno Mitar Dragutinac i knjige. Akademik Damjanović govorio je o Dragutincu osobno, evocirajući sjećanja na svojega župnika iz djetinjstva. Damjanović se prisjetio župne kuće u Dragutinčevo vrijeme, prostorija ispunjenih policama koje su bile pune knjiga i koje je Dragutinac neprestano dopunjavao nabavljajući nove gdjegod je to mogao. Uz to, velik broj knjiga je darivao ili posuđivao drugima. U tom smislu akademik Damjanović se prisjetio kako je župnik Dragutinac na satovima župne kateheze nakon prvog dijela poduke redovito djeci čitao neko književno djelo pa je i na taj način bio promotor knjige i čitanja. Osim toga, naglašeno je kako je Mitar rado diskutirao sa svojim župljanima o pročitanim djelima, provocirao ih je i poticao na razgovor. Izlagač je Dragutinca opisao kao zaljubljenika u knjigu i iznimno načitanog čovjeka koji se nikada nije „razbacivao“ svojim znanjem već je svoju privrženost knjigama doživljavao kao dar.

Za vrijeme stanke emitiran je i kratak biografski film o župniku Mitru Dragutincu koji je priredio Branko Milinović.

Nakon održanog znanstvenog kolokvija u župnoj crkvi sv. Martina, biskupa slavljena je sveta misa kojom je predsjedao vlč. dr. Miroslav Čadek, domaći župnik. Propovijedao je vlč. Vinko Brezovar, prvi nasljednik i bliski suradnik Mitra Dragutinca u Strizivojni. Pod euharistijskim su slavljem pjevali udruženi župni zbor i članovi KUD-a vođeni mo. Ivanom Andrićem uz orguljsku pratnju vlč. Brune Diklića. Za ovo euharistijsko slavlje izabrane su prigodne pjesme čiji je tekst preveo, priredio ili napisao Mitar Dragutinac (S dragih nam polja, Šokačka misa, Plavetni žali, Ilačkoj Gospi).

KBF Đakovo

 

Image Gallery

Contact us

Catholic Faculty of Theology in Đakovo

    • Petra Preradovića 17, p. p. 54
      HR - 31400 Đakovo
    • Port: (++385) 031/802-400
      Secreteriat: (++385) 031/802-402
      Fax: (++385) 031/802-403
    • tajnistvo@djkbf.hr

IBAN account:
Faculty: HR4523900011100474440
Dorm: HR3123900011500027586

 

The website KBF in Đakovo uses cookies to ensure a better user experience and functionality of the site. By continuing to browse the website, you agree to the terms of use.