Događanja

XVII. Strossmayerovi dani na KBF-u Đakovo

Autor:  Ponedjeljak, 10 Lipanj 2019 |

Dana 08. lipnja 2019. godine u sklopu ovogodišnjih XVII. Strossmayerovih dana na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu održan je znanstveni skup s tematikom „J. J. Strossmayer i ćirilometodska baština“ . Uvodne pozdrave održali su redom: moderatorica skupa gospođa Maja Muškić koja je prigodnim riječima otvorila zadnji dio skupa „Strossmayerovih dana“, zatim akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo važnost organiziranja Strossmayerovih dana kako bismo pobliže upoznali Strossmayerovo bogato kulturno, društveno i crkveno nasljeđe te zamjenik gradonačelnika gospodin Robert Francem koji je uputio srdačne pozdrave svima prisutnima te se zahvalio KBF-u za sudjelovanje u organizaciji znanstvenoga skupa. U ime KBF-a u Đakovu, na kojem se već tradicionalno svake godine održavaju predavanja u sklopu Strossmayerovih dana, sve prisutne je pozdravio i dekan KBF-a, izv. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, koji je stavio naglasak na neiscrpnost tema vezanih uz Strossmayerovo djelovanje.

Prvo izlaganje pripalo je prof. dr. sc. Milici Lukić na temu „Što su Sveta braća biskupu Strossmayeru“. Profesorica Lukić je naglasila kako ovoj temi pristupa sa filološkog aspekta, a pritom je naglasila kako je biskup Strossmayer bio glavni akter obnove ćirilometodske baštine u 19. stoljeću. Strossmayer je svoja nastojanja usmjerio u jedinstvo Istoka i Zapada te je pomagao u svakom radu koji je tome smjerao. Ćirilometodsku baštinu Strossmayer je, između ostaloga, tematizirao u svojim brojnim korespondencijama jer je sam bio nasljednik na drevnoj Metodskoj stolici koja se vezala uz Srijemsku biskupiju. U prilog biskupove borbe za ćirilometodsku baštinu, sam je inicirao da se svečana misa posvete katedrale održi na staroslavenskom jeziku. Naposljetku, profesorica Lukić je istaknula kako je Strossmayer, posebice jezik, promatrao kao najveći Božji dar, ogledalo u kojem se očituje bitnost naroda, blagajna sveg narodnog bogatstva.

Sljedeće predavanje pod nazivom „Kulturno – politički aspekti Strossmayerove ćirilometodske baštine“ izlagali su izv. prof. dr. sc.  Vladimir Dugalić te dipl. theol. Sanja Matičić. Profesor Dugalić se u prvom dijelu izlaganja osvrnuo na povijesni kontekst dolaska braće Ćirila i Metoda  u ove krajeve. Zatim je progovorio o tome kako ćirilometodska baština pruža temelj jačanju europskog narodnog identiteta. Tako je Strossmayer u svojim putopisima iz čak 1860-ih, pisao o mogućim ratovima koje će pokrenuti njemačko carstvo, te o prijetnji koja je dolazila mađarizacijom te je naglašavao kako su upravo u ćirilometodskoj baštini Slaveni pronalazili taj temelj koji im je svjedočio o tome da su jednako vrijedni i izjednačeni sa ostalim narodima u Europi. Biskupu je bilo jasno kako Europa može opstati jedino ako je ujedinjena, kao prvo, u  kršćanskoj vjeri te kao drugo, ako su narodi u njoj ravnopravni, a temelj za očuvanje europskog identiteta je ujedinjenost pod ćirilometodskom baštinom. Biskup Strossmayer je Ćirila i Metoda smatrao evangelizatorima  panonskih Slavena, a same Slavene spasiocima kršćanstva. U konačnici, staroslavenski jezik i ćirilometodska baština je ono na čemu se slavensko jedinstvo treba  temeljiti, još jednom je potvrdila dipl. theol. Matičić.

Posljednje predavanje u sklopu znanstvenoga skupa održao je mr. sc. Tadija Crnjak s temom „Strossmayer i njegovo južnoslavenstvo“. Na početku samog izlaganja profesor je istaknuo Strossmayerovu svestranost u svim područjima tadašnjeg društvenog, političkog i crkvenog života. Strossmayerovo jugoslavenstvo ima više dimenzija, poput njegovog naglaska da hrvatski jezik pripada skupini slavenskih jezika, a južnoslavenstvo  je gradio na činjenici da su se svi slavenski narodi htjeli izgradili na temeljima borbe protiv neprijatelja, Mađara i Nijemaca, ali i ostalih. Strossmayerovo južnoslavenstvo, ali i Račkovog nema dosta dodirnih točaka sa jugoslavenstvom 20. stoljeća, nego se bitno razlikovalo.

 

Tekst: Slađana Bradarić
Fotografija: Marija Hardi

 

Galerija slika

Kontaktirajte nas

Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu

  • Petra Preradovića 17, p. p. 54
    HR - 31400 Đakovo
  • Porta: (++385) 031/802-400
    Tajništvo: (++385) 031/802-402
    Fax: (++385) 031/802-403
  • tajnistvo@djkbf.hr

IBAN račun:
Fakultet: HR4523900011100474440
Studentski dom: HR3123900011500027586
OIB: 05384220316

 

Web stranica KBF-a u Đakovu koristi kolačiće kako bi se osiguralo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranica. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.