U uvodnom djelu predavanja, predavač je u kratkim crtama predstavio svoje istraživanje tijekom studijskoga boravka u Đakovu gdje je između ostaloga istraživao i prevodio djela Marie del la Trinité, koja je inače imala veliki utjecaj na poznatoga teologa Hansa Ursa von Balthasara, teologa proročkoga duha koji se bavio pitanjima koja će mučiti i koja trenutno muče ljude, teologe našega vremena. Može se reći da je obilje duhovne inspiracije za bavljenje tim temama on upravo pronalazio u spisima ove pobožne redovnice.

Maria de la Trinité rođena je 3. srpnja 1903. u Lyonu. Već u ranim godinama svojega života pokazala se vrlo talentiranom: govorila je više jezika te je dobro poznavala grčki i hebrejski jezik. Stupila je u novoosnovanu kongregaciju sestara dominikanki koje je tada s njom brojila osam sestara. Za par godina taj broj je porastao na nekoliko stotina. U samostanu je kao postulantica obavljala različite službe od kuharice, magistre (odgajateljice) kasnije je bila novakinja, a na koncu i vrhovna poglavaric. Njezin život je bio ispunjen molitvom i kontemplacijom u strogom i zahtjevnom redovničkom životu. Bila je u tom smislu nepopustljiva, dosljedna, zahtjevna, što je izazivalo mnoge sukobe, svađe, čak i negodovanja. Nakon deset godina raznih nutarnjih previranja, razboljela se. Postala je depresivna i morala je prestati vršiti sve obveze u samostanu. Nakon toga, Marie de la Trinité se posvetila proučavanju psihologije kako bi mogla pomoći mnogima koji su bili u istoj ili pak sličnoj situaciji kao ona. Kroz djela i promišljanja govorila je o svojim patnjama i tako je svojim primjerom pomagala drugima, usmjeravajući ih prema Bogu. Preminula je 1980. godine.

Nakon iscrpnoga prikaza života i djela ove redovnice predavač je analizirao i brojne teze iz knjige koju je preveo. Između ostaloga istaknuo je da se krsno (opće) svećenstvo imamo svi, ali sakramentalno se odnosi na sve. U tom kontekstu na poseban način je apostrofirao ulogu svećenika kao onoga kojemu je dužnost vjernike približavati Bogu, jer bez svećenika vjernik teško može spoznati veličinu Boga Oca i približiti mu se, što je u današnje vrijeme nestanka očinske figure u različitim segmentima ljudskoga bivstovanja iznimno važno.

Na kraju predavanja uslijedila je rasprava.

Tekst napisali: Gabrijela Bubalović i Borna Gall
Fotografija: Nikolina Blažević