Dana 4. prosinca 2015. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu predstavljena je knjiga  "Rivellijeva zavjera laži. Blaženi Alojzije Stepinac i Srpska Pravoslavna Crkva", autora mons. dr. sc. Jurja Batelja. Uz autora knjigu su predstavili dipl. teol. i dipl. knjižničar Ankica Landeka, doc. dr. sc. Grgo Grbešić te umirovljeni nadbiskup mons. dr. sc. Marin Srakić.

Dana 3. prosinca 2015. godine, na temu „Svjedoci Isusova dolaska“, održana je adventska duhovna obnova za studente laike, koju je predvodio trajni đakon Ivan Tutiš.

Početak Adventa na Katoličkom bogoslovnom fakultetu obilježen je molitvom i paljenjem prve adventske svijeće. Molitvu je predvodio Red. prof. dr. sc. Karlo Višaticki, profesor biblijske teologije. Profesor se u kratkoj homiliji osvrnuo na Lukino evanđelje stavivši naglasak na vječno pitanje: Kako prepoznati znakove? Luka nam na to kazuje: "Neka ne otvrdnu srca vaša." Stoga treba vječno pjevati i putovati, tj. truditi se i napredovati u dobru, kako na je to govorio Sveti Augustin. Svatko u ovoj pripravi za dolazak Sina Božjega treba raditi na sebi te prepoznati sve znakove Božje milosti, istaknuo je profesor Višaticki.

U četvrtak 26.studenog, mješoviti pjevački zbor Katoličkog bogoslovnog fakulteta i studentski zbor, Ruah, proslavili su sv. Ceciliju, zaštitnicu glazbenika i pjesnika. Proslava je upriličena svetom misom i klanjanjem u kojima na savršen način dolazi do izražaja glazbeno umijeće kojim se pridonosi ljepoti euharistijskog slavlja.

Dana 18. studenog 2015. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu održano je gostujuće predavanje prof. dr. sc. Damira Barbarića na temu "Ukidanje i ponavljanje. Hegel i Heidegger o biti i svrsi filozofije". Prije samog predavanja prodekan za znanost doc. dr. sc. Šimo Šokčević uputio je pozdrav svima prisutnima i u kratkim crtama predstavio ovog uglednog predavača.

Cilj Barbarićeva predavanja bio je izložiti dva osnovna modela poimanja povijesti filozofije, jedan kod Hegela, a drugi kog Heideggera. U uvodnom dijelu naglasak je stavljen na usporedbu klasične znanosti i povijesti filozofije. Znanost nužno posjeduje jednoznačno napredovanje, dakle razvoj po pravcu, no filozofija ne. Na primjeru ova dva srodna, ali u isto vrijeme i suprotstavljena filozofa, predavač je pokušao iznijeti kakav to tijek razvoja ima filozofija. Istaknuo je da filozofijska razmatranja čine jedinstven, koherentan sklop stavova. Upravo od ove misli prof. Barbarić predstavio je Hegelov stav. Pod pojmom sklopa Hegel razumije nužno konzekventno napredovanje koje isključuje svaku vrstu slučajnosti. U njegovoj filozofiji uviđa se ideja organskog sustava razvoja filozofije. Hegel se poziva na Aristotelove pojmove načina bitka – mogućnost (ono u sebi) i zbiljnost (za sebe). Razvoj se upravo u tom okviru promatra, dakle prelazak iz mogućnosti u zbiljnost. Pri tome, mogućnost nije ona koja nestaje, nego je ozbiljena stvarnost ta mogućnost, samo u konkretnijem liku. Tu dolazimo do ideje povratka u samog sebe, što Hegel primjenjuje na povijest filozofije.