Katedra filozofije

Katedra filozofije

Na tragu njihove uzajamnosti od samih početaka kršćanstva, filozofija je - kao racionalno propitivanje prvotnih uzroka i posljednjih svrha svih stvari -, za kršćansku vjeru predstavljala trajni izazov i nadahnuće. Na to su već ukazivali prvi (značajniji) kršćanski mislioci, patrističari (K. Aleksandrijski, Origen i Augustin) ističući da su filozofija i kršćanstvo (kršćanska vjera) u sličnom odnosu kao Stari i Novi Zavjet te da je sam Bog u svojoj vječnoj namisli htio filozofiju. Sv. Augustin sa svojim spisima u ovom razdoblju postaje paradigma odnosa kršćanstva (teologije) i filozofije. Njegov izričaj „spoznaj da bi vjerovao, vjeruj da bi spoznao“ (crede ut intelligas; intellige ut credas, Govor 43, 9: PL 38, 258) ukazuje upravo na bit kršćanske vjere koja je u svojoj osnovi misleća, vjera koja poziva na promišljanje. Spomenuti autori, kod kojih su filozofija i teologija u bitnome nerazdruživo povezane, svoje su nadahnuće s obzirom na filozofiju nalazili većma u Platonu i platonističkoj filozofiji.

I drugi su klasici kršćanske i k tomu filozofske misli pridonijeli razvoju filozofije kao zasebne znanosti, kako u njenoj osnovnoj strukturi odn. tematskim područjima poput logike, metafizike, etike itd…, tako i u njenom odnosu prema teologiji odn. kršćanstvu općenito. Nezaobilazna je pri tome osobnost i djelo sv. Tome Akvinskog, koji u filozofsko-teološkom studiju ima povlašteno mjesto. Za razliku od gore spomenutih, Aristotelova filozofija čini osnovu Tomina filozofskog te možemo ustvrditi i teološkog stvaranja. Tako, kada se radi specifično o filozofiji i njenom studiju na teološkim katoličkim fakultetima, tada se bez pretjerivanja može istaknuti da je doprinos sv. Tome Akvinskog u proučavanju i produbljivanju filozofije nemjerljiv te ostaje trajnim nadahnućem u suočavanju s mnogim suvremenim filozofskim problemima i pitanjima. Ne čudi stoga fascinacija mnogih ovim kršćanskim filozofom, bilo da isti sebe određuju kršćanima, bilo da su od kršćanske vjere udaljeni. Dovoljno je pri tome spomenuti ime Jürgena Habermasa koji nije skrivao svoju fascinaciju ovim kršćanskim misliocem (J. Habermas, Zeit der Übergänge).

Sigurno, studiji filozofije na katoličkom učilištu poput našeg, nikako nije ograničen na aristotelovsko-tomističku (pogotovo ne platonovsko-augustinovsku) filozofiju iako one predstavljaju temeljni okvir onog što nazivamo kršćanska filozofija. Studiji filozofije o kojem je ovdje riječ dotiče sva temeljna područja i cjeline filozofije kao znanosti, poput Logike i spoznajne teorije, Ontologije, Etike, Antropologije, Kozmologije, Filozofije o Bogu – Teodiceje, te Povijesti filozofije sa sva četiri njena razdoblja (Antika, Srednjovjekovlje, Humanizam i Renesansa te Suvremena filozofija). Ovime je ujedno naznačen i temeljni aspekt poučavanja filozofije na našem fakultetu pri čemu razmatranja pojedinih (spomenutih) područja imaju bitno propedeutski karakter. Cilj je, naime da studenti teologije dobiju temeljni uvid u cjelinu filozofskih predmeta i pitanja što se pak pretpostavlja kao bitan uvjet u razumijevanju i usvajanju daljnjeg teološkog studija. Osim ovih predmeta/kolegija, na katedri se svakog semestra nude i razni izborni kolegiji i seminari koji spomenuta filozofska područja produbljuju i time studiji kvalitativno obogaćuju.

Potvrdu svega izrečenog nalazimo i u Dokumentu 'Temeljne odredbe o svećeničkom odgoju i obrazovanju' (Ratio fundamentalis institutionis sacerdotalis) koji o poučavanju filozofije na katoličkim teološkim učilištima govori u XI pog., br. 70-75. Tako Dokument: „Studiji filozofije i srodnih nauka (…) ide za tim da usavrši ljudsku formaciju pitomaca izoštravajući kod njih intelektualni kritički smisao i pružajući im dublje poznavanje stare i suvremene mudrosti kojom se ljudska obitelj tijekom stoljeća obogatila“ RF br. 70.

Potonji dokument spominje uz filozofiju i srodne znanosti. Ne treba stoga smetnuti s uma da se na katedri filozofije našeg učilišta poučavaju i druge srodne discipline poput psihologije i latinskog jezika, koja svaka na svoj način u bitnome upotpunjuju kako studiji filozofije u prve dvije godine, tako i studiji teologije općenito. Kroz predmet psihologije ima se za cilj ponajprije predstaviti nju kao modernu znanstvenu disciplinu koja proučava ljudsku osobu u njenim temeljnim psihologijskim karakteristikama, te koristeći pri tome cjelovit pristup čovjeku (osjet-osjećaj-um) istu se nastoji povezati s temeljnim kršćanskim (teološkim) postavkama o ljudskoj osobi. U predmetu latinskog jezika posebna se pozornost posvećuje filozofskoj i teološkoj latinskoj terminologiji koja se u kasnijem teološkom studiju odn. disciplinama (dogmatika, moral, pravo) uzima kao conditio sine qua non studija uopće.

Konačno, studiji filozofije na našem fakultetu nije ograničen samo na formalni vid predavanja unutar pojedinih kolegija i seminara, već se upotpunjuje drugim aktivnostima profesora i studenata, pri čemu se kao najvažnije pokazuju organiziranje i prisustvovanje na znanstvenim simpozijima (teološkim i filozofskim) koje naše i druga učilišta organiziraju, razvijajući pri tome kod samih studenata svijest odgovornosti o potrebi proširenja vlastitog znanja i navike s obzirom na buduće permanentno obrazovanje koje će morati provoditi.

Stjepan Radić

Profesori:

Dr. sc. Stjepan Radić, izvanredni profesor, predsjednik

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Dr. sc. Šimo Šokčević, izvanredni profesor

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Dr. sc. Josip Bošnjaković, poslijedoktorand

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Tel: 031/253-948

Mob: 098/9611-751

Suzana Maslać, mag. theol., asistent

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Na katedri se predaju:

Kontaktirajte nas

Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu

  • Petra Preradovića 17, p. p. 54
    HR - 31400 Đakovo
  • Porta: (++385) 031/802-400
    Tajništvo: (++385) 031/802-402
    Fax: (++385) 031/802-403
  • tajnistvo@djkbf.hr

IBAN račun:
Fakultet: HR4523900011100474440
Studentski dom: HR3123900011500027586
OIB: 05384220316

 

Web stranica KBF-a u Đakovu koristi kolačiće kako bi se osiguralo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranica. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.