Novi naslovi

Novi naslovi

Silvana Fužinato - Massimo Grilli: Riječ Božja u ljudskom jeziku

»Riječ Božja u ljudskom jeziku. Tumačenje Biblije u komunikacijskoj perspektivi« nova je knjiga Silvane Fužinato i Massima Grillija objavljena u nakladi Glasa Koncila.

Komunikacija je temelj biblijske riječi, a Riječ Božja je čovjeku uvijek upućena posredovanjem nekoga ili nečega, tj. posredovanjem riječi. Zato je za razumijevanje istine objavljenje u Svetom pismu potrebno istražiti svijet komunikacije.

Autori Fužinato i Grilli novoobjavljenom knjigom žele pridonijeti razumijevanju Biblije kao komunikacijskoga događaja. Pri tome rabe pragmatiku (znanost koja proučava djelovanje riječi) primijenjenu na biblijskim tekstovima. Riječ je o pristupu koji vodi računa o svim procesima koji se odvijaju u trenutku čitanja biblijskoga teksta. Interpretacijom biblijskih tekstova u komunikacijskoj perspektivi čitatelja današnjega vremena potiče se na dijalog s biblijskim tekstom, upućujući ne samo na značenje teksta, nego i na reakcije, promjene i djelovanje koje tekst u njemu pobuđuje i zahtijeva. On pomiruje sadašnje čitatelje s biblijskim tekstom nastojeći da pritom ne ubije ni prošlost ni sadašnjost, nego da ih dovede do plodonosnijega dijaloga.

Knjiga je podijeljena u dvije cjeline. U prvoj cjelini autori prikazuju temeljne značajke komunikacijskoga pristupa. U drugoj cjelini, koja je više praktičnoga karaktera, donose nekoliko aplikacijskih modela iz poznatih odlomaka evanđelja (Blaženstva – Mt 5, 3-12; Uskrsnuće Isusovo – Mk 16, 1-8; Isusov odnos prema grješnicima – Lk 7, 36-50 i Ozdravljenje uzetoga – Iv 5, 1-18).

Prva knjiga ove tematike na hrvatskom govornom području namijenjena je profesorima i studentima teologije, ali i svima koji žele ući u dublji i plodonosniji dijalog s riječju Božjom, utjelovljujući ju u konkretnim situacijama vlastita života.

 

Martin Monestier: Smrtne kazne - Povijest i načini smaknuća od početaka do naših dana

Diljem svijeta, na svim jezicima, objavljeno je već na stotine djela koja se bave smrtnom kaznom. Čemu onda još jedno? Jer je ova tema, pod najutjecajnijim, najovlaštenijim potpisima, gotovo uvijek bila razmatranja pod filozofskim, moralnim, religioznim, upravo zakonodavnim vidom, a nedostajao je, mislimo, ogoljen rad, oslobođen a priori svakoga intelektualnog vida, a koji razmatra ovaj složen i širok predmet pod jednostavnim vidovima tehnike i metode. Očito je da jedan takav pristup, sveusve ograničen, nije učinjen da bi završio konačnim radom o tom pitanju. Smrtna kazna, grozna i univerzalna liturgija, suviše je po svojim mnogostrurkim oblicima široka da bi i razmatrala takvu odvažnost.

Iz Uvoda

Vrijeme sazrijevanja, vrijeme razaranja. Hrvatske zemlje u kasnome srednjem vijeku

»Kasni srednji vijek period je obilježen suprotnostima i burnim događajima, isto­vremenim djelovanjem integracijskih i dezintegracijskih silnica. To je razdoblje u kojem dolazi do značajnih promjena na političkom planu, ali i u drugim aspektima života, razdoblje koje je bitno odredilo kasniji razvoj hrvatskog društva. Dalmacija dolazi pod vlast Mletačke Republike te postaje dio mletačkog Stato da mar, čime je njezin zaseban razvoj određen za više stoljeća. Veliki dijelovi hrvatskog teritorija do kraja srednjeg vijeka potpadaju pod vlast Osmanlija i tako također bivaju odvojeni od ostatka hrvatskih zemalja. Iako su na početku kasnog srednjeg vijeka tek udalje­na prijetnja, Osmanlije su ubrzo postale čimbenik koji je bitno utjecao na sudbinu hrvatskog naroda u tom razdoblju. Osim do gubitka teritorija, ratovi s Osmanlijama dovode i do teških pustošenja te posredno i neposredno nanose znatnu štetu gos­podarstvu, a financijsku snagu države slabe i veliki troškovi za obranu. Posljedica osmanlijskih djelovanja su i velike migracije stanovništva kako unutar zemlje tako i izvan njezinih granica. Te su migracije dovele i do širenja hrvatskog imena na pros­tor srednjovjekovne Slavonije i stapanja hrvatskog i slavonskog plemstva, čime se stvara osnovica za buduću integraciju hrvatskog prostora.

Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo u tom je razdoblju u više navrata bilo suočeno i s borbama za krunu između različitih pretendenata. One su također dovodile do značajnih razaranja, ali i do slabljenja položaja kralja u odnosu na barune, odnosno pripadnike najvišeg sloja plemstva i nosioce najvažnijih državnih dužnosti, kao i do promjena u načinu na koji je plemstvo doživljavalo samo sebe i nastanka ideje o plemstvu kao nositelju suvereniteta. Kasni srednji vijek je i razdoblje u kojem dolazi do niza reformi u sudstvu, upravi, poreznom sustavu, kao i do razvoja kulture i po­jave renesanse umjetnosti i humanističke misli na ovim prostorima.

(…) Suradnici u ovom svesku većinom su pripadnici srednje generacije povjesničara, a dolaze s različitih ustanova diljem Hrvatske. Iako se njihovi pristupi izradi tekstova, kao i ocjene pojedinih događaja, osoba i situacija koje donose, u određenoj mjeri razlikuju, što je posljedica poštivanja slobode svakog istraživača, svim je autorima zajedničko nastojanje da čitatelju pruže pregled sadašnjeg stanja istraživanja poje­dinih tema i dosegnutog stupnja spoznaje, pri čemu navode i rezultate svojih najno­vijih istraživanja. Osim toga, treba napomenuti da je želja da se stvori što cjelovitija slika prošlih vremena autore usmjerila prema novim metodološkim pristupima i dosad zapostavljenim vrelima, i to uz korištenje rezultata ne samo historiografije već i drugih znanstvenih disciplina, poput arheologije, povijesti umjetnosti, filolo­gije i povijesti književnosti. Jednostavno rečeno, autori su željeli pokazati dokle smo u spoznajama o hrvatskom kasnom srednjem vijeku došli, istovremeno time dajući poticaj novim istraživanjima« (Marija Karbić)

 

O hrvatskoj povijesti kasnoga srednjeg vijeka pišu Stanko ANDRIĆ, Irena BENYOVSKY LATIN, Ivan BOTICA, Goran BUDEČ, Lovorka ČORALIĆ, Sabine Florence FABIJANEC, Borislav GRGIN, Sandra IVOVIĆ, Kornelija JURIN STARČEVIĆ, Ivan JURKOVIĆ, Damir KARBIĆ, Marija KARBIĆ, Meri KUNČIĆ, Robert KURELIĆ, Vjeran KURSAR, Zoran LADIĆ, Nella LONZA, Ivan MAJNARIĆ, Marija MOGOROVIĆ CRLJENKO, Jadranka NERALIĆ, Zrinka NOVAK, Zrinka PEŠORDA VARDIĆ, Gordan RAVANČIĆ.

Preuzeto sa stranica Matice hrvatske

Marko Matić: "Očenaš" u sklopu biblijsko – teoloških ogleda

Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove objavio je knjigu p. Marka Matića, pod naslovom „Očenaš – u sklopu biblijsko-teoloških ogleda“ (Zagreb, 2018, 416 str).  Knjiga sadrži dvanaest ogleda na različite teme, a najveći je nedavno napisani i prvi put objavljeni ogled „Teologija očenaša“. Svima je dobro poznato da p. Marko voli „lomiti Riječ,“ tj. tumačiti Sveto pismo, a rezultat dugogodišnjih meditacija nad molitvom Gospodnjom je upravo spomenuta dragocjena studija. Ona će biti od velike koristi, duhovne i teološko, svima nama koji svaki dan i po više puta izričemo tu molitvu, često bez velikog promišljanja o njezinoj dubini.

Ostali ogledi bave se uvijek aktualnim temama poput pitanja tzv. „historijskog Isusa,“ povijesti Isusova djetinjstva, o Kani Galilejskoj te o svetom Pavlu Apostolu kao „ocu Europe.“ Manje je poznato da je p. Matić zapravo po doktorskim studijima stručnjak u sustavnoj teologiji, napose poznavatelj misli J. Moltmanna i K. Rahnera. Dva ogleda su posvećena njima. Tu su i ogledi o kristološkom doprinosu paleontologa i teologa Teilharda de Chardina, o teologiji bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije i dijalogu između kršćana i marksista 1960-tih godina.

Ivana Greguric: Kibernetička bića u doba znanstvenog humanizma

"Nema sumnje da je doba kiborga pred nama. Ali što to znači i kakav će ono učinak imati na naše živote? Točnije, kako se roboti uklapaju u ovo i što će to značiti za životni vijek i ljudske sposobnosti? Sami pokušaji razmišljanja o ovim problemima mogu se pokazati izrazito problematičnima. Možda je ova tema previše prožeta znanstveno-fantastičkim predviđanjima, možda je tu tehnologiju, iz više razloga, teško razumjeti a čak i način na koji je predstavljena u medijima ostavlja pomalo neiskren dojam.
Ono što ova knjiga Ivane Greguric pokušava ostvariti jest uhvatiti se izravno u koštac s ovom temom na način koji je dostupan svima koji, barem ponekad, koriste svoju moć razmišljanja. Vjerujem kako je ona uspjela ostvariti svoj zadatak do te mjere da bi ova knjiga vrlo lako mogla postati referentna točka za sva pitanja o kibernetici, posebno u vidu njihove povezanosti s budućnošću. Ranije sam dosta kritički gledao na neke od članaka napisanih u ovom polju na ovu ili sličnu temu, zato što autor ne bi imao potrebno tehničko znanje pa bi, sukladno tome, izvedeni zaključci bili gotovo komično podvojeni od stvarnosti, unatoč tome što su bili nešto što možda ljudi žele čuti. Za ovu knjigu nemam takve kritike.
Pojam našeg postojanja i njegovog oblika čini temelje većeg dijela suvremene zapadnjačke filozofije. Descartes, Kant i ostali pokušali su odgovoriti na pitanja kao što su »Tko sam ja i kako znam da postojim?«. Na početku ove knjige, Greguric se izravno suočava s ovim problemom po pitanju što to sve skupa znači za kibemetička bića. Konkretno, s mozgom koji može biti djelomično ljudski a djelomično strojna mreža, znači li to da »Ja« postaje »Mi«? Kao što autorica navodi, ovo može značiti kraj filozofije kakvu poznajemo. Pojmovi kao Što su transhumanizam i kiborzi razmatraju se u vidu različitih mogućih oblika. Za one koji nisu sigurni što je kiborg, ova detaljna analiza opisuje čitav spektar postojećih mogućnosti. Svaka se kritički sagleda u vidu onog što ona zapravo jest. Na taj se način rasprava bavi i integriranom bionikom, životinjskim, pa čak i insektnim kiborzima. Istovremeno se istražuje rad glavnih pokretača u ovom polju, među koje pripadaju Stelarc, Eyborgsi, Steve Mann i, drago mi je što to mogu reći, moj vlastiti rad. Općenito gledano, kao što ćete i sami vidjeti, ova je knjiga izrazito dostupna i nije vam potrebna diploma iz filozofije da biste pratili tijek radnje u njoj. Ostvarivanjem toga, Greguric uspješno isprepleće tekst popularnim pojmovima koji su u širokoj uporabi. Primjer toga bilo bi Hakiranje ljudi, Biohakeri i Neurohakiranje. Također se teme od izrazitog interesa, poput pitanja o tome kako provedena istraživanja utječu na životni vijek, promatraju kao prirodna progresija.
Čitanjem ove knjige otkrio sam teme koje su poslužile kao nov, iako izrazito povezan, doprinos mnogim pitanjima. Tu bih želio istaknuti razmjenu i zamjenu organa, posebice kad se razmotri uporaba tehnologije kao oblik nadomještanja. Ali također materija i energija ulaze u ovu kategoriju kao i, što je najzanimljivije od svega, organi za izmjenu informacija. Kulminacija svega ovoga je općenitije poimanje poboljšanja ljudi i do čega sve ovo može dovesti.
Ono što mi se također sviđa kod ove knjige je to da Greguric razmatra neke od društvenih učinaka kiborgizacije. To uključuje utjecaj na sport, i u vidu budućih smjerova razvoja ali i učinke koje već sada počinjemo uviđati. Također se razmatra i umjetnost, posebno u smislu performativne umjetnosti. Razmišljanje o tim temama predstavlja blagi uvod k seksi strani robota i robotike u istraživanju onog što je zbilja moguće i što bi moglo biti moguće u budućnosti.
Naravno da po pitanju budućnosti ne možemo daleko doći bez da ne promislimo
0 tome što to sve znači budući da početak kiborga i robotike izravno utječe na ljude. Kako će ljudi živjeti u kohabitaciji s kiborzima i robotima? Hoće li se singularnost de-finitivno ostvariti? Što su umjetni mozgovi? Je li besmrtnost na jedan način i moguća? Kao inovativan dodatak ovom dijelu knjige Greguric uključuje i transkripte više raz-govora jedan-na-jedan koje je provela sa stručnjacima u ovom polju. Njima se uspije¬va staviti u kontekst jako velik dio sadržaja ove knjige.
Za mene je ova knjiga uzbudljiv, moderan i sveobuhvatan pregled pitanja kiborga i poboljšavanja ljudi. Da je mnoštvo mišljenja o tome u kojem smjeru se stvari kreću i što bi to sve moglo značiti. Koristi se filozofijom, tehnologijom i futurologijom na pristupačan i čitljiv način kako bi se u tečnom obliku prikazala tema koja bi mogla biti teška, a nekima i nepoznata. Na taj se način knjiga može čitati u obliku priče ili se mogu uzimati njeni dijelovi radi specifičnih informacija. Uživajte!"

Kevin Warwick, Profesor emeritus, Zamjenik Prorektora za istraživanja pri Sveučilišni Coventry Profesor kibemetike pri Sveučilištu Reading, Ujedinjeno Kraljevstvo

Stranica 1 od 35

Kontaktirajte nas

Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu

  • Petra Preradovića 17, p. p. 54
    HR - 31400 Đakovo
  • Porta: (++385) 031/802-400
    Tajništvo: (++385) 031/802-402
    Fax: (++385) 031/802-403
  • tajnistvo@djkbf.hr

IBAN račun:
Fakultet: HR4523900011100474440
Studentski dom: HR3123900011500027586
OIB: 05384220316

 

Web stranica KBF-a u Đakovu koristi kolačiće kako bi se osiguralo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranica. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.