Putovi kojima nas kroz ovu knjigu vodi autor dr. sc. Deniver Vukelić obilježeni su zadivljujućim antropološkim, etnografskim i etnološkim podatcima, uzbudljivim i manje poznatim povijesnim činjenicama, s daškom psihologijske i sociološke misli te pomno odabranim metodama prikaza uvijek zanimljive komparativne religije. Ili, kako piše u predgovoru knjige, autor je pokazao da ni na hrvatskome povijesnom prostoru nema velike razlike između divlje i pitome misli.

Ova nam knjiga ne približava samo znanstvenu, religijsku i magijsku misao istaknutih i cijenjenih povijesnih ličnosti nego i misao i prakse „malog, običnog” čovjeka. Upravo tu doživljavamo drukčije značenje „malog” čovjeka, spoznajemo njegovu snagu, domišljatost, postojanost i svrhovitost .

(Preuzeto s portala Školska knjiga :  https://shop.skolskaknjiga.hr/magija-na-hrvatskome-povijesnom-prostoru.html)

Analitička je  filozofija u dvadesetom stoljeću za sobom povukla čitav niz pitanja o temeljnim problemima filozofije. Najistaknutije pritom jest područje jezika. S obzirom na svakodnevni jezik, moralno-etička pitanja doživjela su svoju preobrazbu odnosno zaokret: od klasične etike i pitanja utemeljenja etičkih koncepcija pogled je filozofa, poglavito anglosaksonske proivijencije, skrenut na jezik morala. Najistaknutiji je primjer zaokreta Humeov zahtjev radikalnog odvajanja činjenice od vrijednosti, odnosno od biti do trebati.  Autor u knjizi  predstavlja zanimljivu diskusiju između J. R. Sealrea, na jednoj, te R. M. Harea i J.L. Mackieja na druguj strani. Searle ja naime na primjeru jednog ilokucijskog govornog čina obećanja pokazao da je moguće logički dosljedno učiniti premošćenje „ponora“, tj. iz biti rečenica derivirati treba-rečenice, dok spomenuta druga dvojica to radikalno osporavaju. Autor se u načelu priklanja Searlovim argumentima, no i oni su, valja priznati, podložni kritici.

(Preuzeto s korica knjige)

Prvi se put u Hrvatskoj objavljuju prijevodi najznačajnijih rasprava o personalizmu Emmanuela Mouniera. Riječ je o raspravama "Manifest u službi personalizma" iz 1936., "Anarhija i personalizam" iz 1937. i "Što je personalizam?" iz 1946. Knjizi "Rasprave o personalizmu" predgovor je napisao Paul Ricoeur.

(Preuzeto s Portala Alfa : https://www.alfa.hr/artikl/info/5dcaba52a9799d607ad8f359)

Knjiga Politička ontologija Martina Heideggera, vodećega francuskog sociologa i teoretičara kulture Pierrea Bourdieua, istovremeno nudi uvid u začetke rasprave o Heideggerovu angažmanu u nacističkom pokretu, ali i analizu institucionalnih mehanizama uključenih u proizvodnju filozofskog diskursa. Iako Heidegger priznaje legitimnost čisto filozofskih pitanja (u svojim referencama na kanonske autore, tradicionalne probleme i poštivanje akademskih tabua), Bourdieu ističe da složenost i konceptualizacija Heideggerova filozofskog diskursa proizlaze iz kulturnog polja u kojem se presijecaju dvije društvene i intelektualne dimenzije –politička i akademska misao. Autor zaključuje da se Heideggera ne treba smatrati nacističkim ideologom te da u njegovim filozofskim idejama nema mjesta rasističkom poimanju ljudskog bića. Umjesto toga, Heideggerovu misao smatra strukturalnim ekvivalentom ideji „konzervativne revolucije“, a nacizam samo jednom manifestacijom te revolucije.

(Preuzeto s portala TIM-pressa: https://tim-press.hr/hr/knjige/politicka-ontologija-martina-heideggera/ )

„Priručnik je prvenstveno namijenjen studentima Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Međutim, budući da se u njemu govori o samoj biti kršćanskog života, onoga na što su kršćani pozvani i pogotovu onoga za što su po slobodi savjesti odgovorni, on može poslužiti svima koji žele bolje upoznati što je to kršćanstvu specifično, odnosno na kakvu veličinu onoga biti čovjek Bog čovjeka ne samo poziva nego i za to na čudesan način po kreposnom životu osposobljuje” ističe autorica u predgovoru knjige. 

Recenzije potpisuju doc. dr. sc. Mirjana Pinezić i mr. sc. Šimun Markulin. Knjiga je izašla u izdanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

(Preuzeto s portala KBF-a u Sarajevu: https://knjiznica.kbf.unsa.ba/?mbt_book=414 )