1. Molbe dolje navedenih studenata za smještaj u Studentskom domu u Đakovu u akademskoj godini 2023./2024. su prihvaćene. Studenti neće biti pojedinačno obaviješteni o ostvarenom pravo na smještaj.
2. Prilikom useljenja dužni ste zaposleniku Studentskog doma koji Vas bude zaduživao priložiti liječničku potvrdu.
3. Rang-lista je „privremena“ zbog toga što se čekaju još upisi u I. godinu studija u jesenskom  roku.
4. Određene korekcije rasporeda su moguće nakon što završe upisi u jesenskom roku i ispiti u jesenskom roku i budemo znali konačan broj studenata.
5. Studenti viših godina studija u Studentski dom mogu se načelno useljavati od 1. rujna 2023. godine. Useljenje je moguće svaki radni dan (ponedjeljak - petak) od 7.00 do 15.00 sati, uz prethodnu najavu Voditelju Studentskog doma na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
6. Za novoupisane studente useljenje će biti moguće od 29. rujna 2023. godine.
7. Ukoliko kapaciteti Studentskog doma budu dozvoljavali, za smještaj se mogu naknadno javiti i studenti koji se iz bilo kojeg razloga nisu javili u propisanom roku na natječaj, ali će takvi studenti sami dodatno, uz redovitu cijenu smještaja, plaćati i iznos mjesečne subvencije koju će za studente koji su bili na natječaju i nalaze se na ovoj rang-listi podmirivati nadležno Ministarstvo. Isto se odnosi i na studente koji su već izgubili status redovitog studenta ili će se to dogoditi na kraju jesenskog ispitnog roka.

Objavljen je drugi broj za 2023. godinu znanstvenoga časopisa Diacovensia – Teološki prilozi, godinu u kojoj časopis bilježi 30 godina izlaženja.

Rang lista kandidata za upis na sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski filozofsko-teološki studij u akad.god. 2023./2024.

U privitku se nalazi rang lista kandidata/kinja za upis na Sveučilišni specijalistički studij propedeutika psihoterapije i teoterapije.

U izdanju Biblioteke Diacovensia iz tiska je izišla nova knjiga izv. prof. dr. sc. Šime Šokčevića pod naslovom Odgoj duše. Knjiga osim što nastoji rehabilitirati antičke i kršćanske odgojne ideale, i time biva društveno relevantna danas kada se ti ideali gotovo zanemaruju, ona nastoji skrenuti pozornost na činjenicu da se filozofiju rijetko (ili uopće ne) uključuje u pitanje roditeljskoga odgoja, a zbog potencijala kojega ima trebalo bi puno više. To ne čudi dijelom i zbog toga što ne postoji dovoljno teoretske podloge (u smislu filozofskih knjiga i članaka) koja bi se usko bavila pitanjem roditeljstva iz filozofske perspektive.