Događanja

Predavanja drugoga dana simpozija prigodom 200. obljetnice Strossmayerova rođenja

Autor:  Slađana Bradarić/Kristijan Japarić Petak, 02 Listopad 2015 |

Dana 2. listopada 2015. godine održana su predavanja drugoga dana simpozija u prigodi 200. obljetnice Strossmayerova rođenja.

Doc. dr. sc. Darija Damjanović Barišić (Đakovo), Strossmayer i rješenje hrvatskog (slavenskog) pitanja

Dr. Damjanović Barišić u svome predavanju pozabavila se pitanjem rješenja hrvatskog (slavenskog) pitanja te utjecajem biskupa Josipa Jurja Strossmayera na rješavanje istog. Predavačica je istaknula kako biskupovo djelovanje treba promatrati u okviru čitave Habsburške Monarhije i čitave Europe 19. i 20. stoljeća. Kao glavni problem, biskup Strossmayer je isticao položaj Hrvata u Monarhiji u kojoj hrvatski narod, prema riječima biskupa, nije bio u ravnopravnom položaju s drugim narodima. Upravo je takav položaj probudio želju kod biskupa da se bori za prava i jednakosti svih Slavena. U vijeću se zalagao za federalističku koncepciju, a 1960. postaje članom proširenog carevinskog vijeća gdje se još više bori za prava svog naroda. Za poznavanje pravog položaja Hrvata u 19. stoljeću vrlo je važna korespondencija biskupa Strossmayera i Eugena Kvaternika. U prvom pismu saznali smo kako Eugen Kvaternik upozorava biskupa na minoran ugled Hrvatske, te ugroženost od Mađara, Srba i Talijana. U svojim govorima biskup Strossmayer je isticao kako Dalmacija nije zahvaćena duhom Italije, već da je to prostor koji pripada hrvatskom narodu. Na to je Eugen Kvaternik odgovarao s oduševljenjem. U posljednjem pismu Eugen upozorava na ugroženost Istre od strane Talijana i ističe kako će ujedinjena Hrvatska postati snažan štit Beču. Nakon niza sazivanja i raspuštanja sabora i dalje situacija nije bila jasna. Oko pitanja Hrvatske i Ugarske zajednice političari su bili podijeljeni. 1961. na sabor se polako primjećuje razlika stavova između Strossmayera i Kvaternika. Predavačica je naglasila da je Kvaternik  bio spreman pristati na kompromise, dok je Strossmayer i dalje ostao čvrsto pri svojim stavovima. U sljedećem dijelu izlaganja dr. Damjanović Barišić je istaknula važnost istočnog pitanja. Strossmayer je isticao da se ovim pitanjem treba baviti svaki hrvatski političar, a u tome radu se istaknuo Franjo Rački. Nakon niza neuspjelih pokušaja rješavanja političke krize, Strossmayer se povlači iz političkog života i svoje snage ulaže u kulturno i vjersko ujedinjenje Slavena.

Prof. dr. sc. Nevio Šetić (Pula), O povezanosti Istre i banske Hrvatske u vrijeme biskupa Strossmayera

U središte predavanja profesor Šetić je stavio povezanost Josipa Jurja Strossmayera  i istarskih Hrvata. Djelo biskupa Strossmayera sukladno je s europskim društvenim procesom 19. i 20. st. Tu su se javile sljedeće ideje: preporodi i nacionalno integracijski procesi,   modernizacijski, demokratizacijski te socijalizacijski procesi. U svim ovim problemima biskup Strossmayer je snažno pružao svoj utjecaj. Istra kao prometno i trgovinsko središte je teritorij koji niti jedna zemlja ne bi ostavila. Tako je bilo i s Austrijom. Predavač je zanimljivim istaknuo  događaj kada su parlamentarci pri odabiru zastupnika Istre u Beču na glasačke listiće napisali "NESSUNO". Time su istaknuli kako njihovo središte nije Beč, nego žele voditi jedinstvenu politiku. Snažna veza Strossmayera i biskupa Dobrile dovela je do toga da ni Strossmayer tako lako neće odustati od Istre. Zanimljiva je činjenica da su Hrvati i  Slovenci bili većinska skupina u Istri, a da su ipak predstavljeni ako građani drugog reda. Upravo je zbog toga Strossmayer odlučio financirati čitaonice u Istri kako bi Hrvati i Slovenci dobili prosvjetno-društvenu podlogu. Ni nakon smrti biskupa Dobrile, Josip Juraj Strossmayer nije digao ruke od Istre, nego ju je još više moralno i materijalno potpomagao. Kao zaključak izlaganja prof. Šetić ističe da su biskupi Dobrila i Strossmayer za cilj postavili osnivanje jake Hrvatske, a u sastav te Hrvatske svakako stavili i Istru. Njihova borba za prava Hrvata u Istri donijela je kompas kojim će se Hrvati kretati po olujnom moru kako ne bi izgubili svoje hrvatstvo.

Dr. sc. Nikša Varezić,  J. J. Strossmayer i Dalmacija

Treće predavanje preuzeo je prof. Varezić jer iz opravdanih razloga najavljeni prof. Marko Trogrlić nije mogao prisustvovati simpoziju. U središte predavanja stavio je odnos biskupa Strossmayera i dalmatinskih problema. Taj odnos sagledava u okviru preporoda koji je zahvatio Dalmaciju. Iako je Dalmacija dodijeljena Beču, dalmatinsko društvo imalo je svoje specifičnosti. Uz njemački jezik, u Dalmaciji je službeni bio i talijanski. To je dovelo do talijanizacije autohtonog slavenskog društva. Favoriziranje talijanske kulture i zanemarivanje autohtonog društva dovest će do gubitka identiteta dalmatinskog stanovništva. Ipak se pojavila ona skupina društva kod koje se probudila nacionalna svijest. Strossmayer je podržavao skupljanje autohtone literarne građe, a period njegovog političkog djelovanja doveo je do želje da Dalmacija uđe u ujedinjenu Hrvatsku. S vremenom će zbog rezultata izbora Dalmatinskog sabora, pitanje ujedinjenja pasti u drugi plan, a cilj će biti pridobiti pristaše iz svih skupina društva. Ključna podrška je dolazila s teritorija Banske Hrvatske, gdje svakako naglasak treba staviti na biskupa Strossmayera. Nakon neuspjelog ujedinjenja Hrvatske biskup se povlači iz političkog života, ali veza s Dalmacijom je ostala jaka, istaknuo je Varezić.  Tom teritoriju Strossmayer je nudio moralnu i materijalnu pomoć. Potpomažući omogućeno je osnivanje škola i drugih kulturnih institucija. 1870. napokon narodnjaci dolaze na vlast. Na izborima 1876. predizbornu kampanju narodnjacima je financirao upravo biskup Strossmayer. Na samom kraju dr. sc. Varezić je istaknuo da je Crkva u 19. st. imala izrazito važnu ulogu u svim sektorima hrvatskog društva. Podizanje institucija bilo je važno za razvoj društva. Djelovanje biskupa polučilo je izuzetne rezultate i na materijalnoj, ali i na duhovnoj razini društva. Na koncu, predavač je istaknuo da je  prelazak dalmatinskih općina u hrvatske ruke upravo bio zasluga biskupa Josipa Jurja Strossmayera.

Nakon rasprave i kratke stanke uslijedila su i sljedeća predavanja.

Dr. sc. Antun Japundžić (Đakovo), Strossmayer i ekumenizam

Dr. Japundžić svoje predavanje je podijelio u dva dijela. U prvom dijelu predavanja stavio je naglasak na Strossmayerovo poimanje Crkve, a u završnom izlaganju u središte je stavio ekumenizam. Prožet vjerom i nacionalno prosvijećen borio se za svoj narod i ujedinjenje katoličke Crkve. Za njega Crkva Kristova može biti samo jedna. Iz biskupovih spisa vidimo da je govor o jedinstvu bio vrlo čest, a ta tema od velikog značaja : "Jedinstvo je u Crkvi najsvetija i najvrjednija stvar.", istaknuo je Strossmayer. Otajstvo Isusa Krista je za biskupa Strossmayera najveći događaj čovječanstva koje predstavlja jedinstvo čitavog ljudskog roda. U svojim spisima je jedinstvo nazivao "najuzvišenijim ciljem svetog našeg otkupljenja". Iako je taj pojam višeznačan, biskup Strossmayer promatra jedinstvo kao "Kristvov dar".  Dr. Japundžić je istaknuo kako biskup Strossmayer ideju o ujedinjenju ne dobiva samo na temelju teoloških elemenata nego su tu svakako prisutni i elementi nacionalnosti, kulture i politike. Pokazivao je naklonost pravoslavcima i protestantima, želeći s njima stupiti u dijalog. Predavač je istaknuo i misao: "Jedinstvo je plod otkupljenja prema kojem kršćanin treba težiti." Povlaku je stavio na prva stoljeća kršćanske crkve kada je najznačajnija njezina karakteristika bilo jedinstvo. Nadalje, u predavanju je stavljen naglasak i na I. Vatikanski sabor u kojemu se biskup Josip Juraj Strossmayer otvoreno protivio pogrdnim govorima o protestantizmu. Iako je branio protestantizam, biskup je isticao da naša Crkva ipak ima previše razlika te se više zalagao za povezivanje katolicizma s pravoslavljem. U daljnjem tijeku predavanja naglasak se stavljen na ćirilo-metodsku baštinu. Upravo je na temelju dvojice braće biskup Strossmayer vidio razloge ujedinjenja Crkve. Najkraći put za to je vidio u uvođenju slavenskog jezika u liturgiju i misionarima diljem Europe. U zaključku, dr. Japundžić ističe rečenicu kojom opisuje biskupa Strossmayera: "On je most između dva svijeta, dvije kulture i dvije Crkve." Iz toga se vidi da pojam ekumenizam, koji tada nije bio poznat Crkvi, ipak dobiva svoje temelje i to upravo u liku i djelu Josipa Jurja Strossmayera. Svojim je djelovanjem postavio temelje za nadolazeće koncile i suvremene ekumenske rasprave.

Doc. dr. sc. Ivan Milotić (Zagreb), Potpore biskupa Josipa Jurja Strossmayera čitaonicama i narodnjačkom pokretu u Istri

Prof. Milotić, prije samog izlaganja je istaknuo kako u svojem predavanju nije htio govoriti o pravu, ali kako su se rasprave razvijale osjetio je potrebu da u nekim točkama ipak ubaci dozu pravničkog iskustva. S pravnog stajališta, državu čini: stanovništvo, teritorij te državno-pravna organizacija. To je ono što pravo zahtjeva od države, no dr. Milotić naglašava da je pojam države u Hrvatskoj usko vezan uz biskupe Strossmayera i Dobrilu. Najvažniji je njihov stav prema njemačkoj politici. Pojam "nacija" je ono što drži sve Hrvate na okupu, istaknuo je predavač. No, hrvatski nacionalni prostor je podijeljen na 6 teritorija. U ovom se predavanju stavio naglasak na teritorij Istre koja je pod očitim utjecajem Italije. Oni su se često nazivali većinskim narodom, no prava situacija je drugačija. Talijani su bili pretežno koncentrirani u priobalnim gradovima, dok su Hrvati i Slovenci u unutrašnjosti i daleko su brojniji. Već u prethodnim današnjim izlaganjima je rečeno da, iako su Hrvati bili većinski narod u Istri, predstavljeni su kao građani drugog reda. Oko rješavanja takvog položaja Hrvata važnu ulogu je ima Juraj Dobrila. Općenito je svećenstvo imalo najveću ulogu u gotovo svakom aspektu modernog društva. Biskup Dobrila rješenje vidi u osnivanju čitaonica na teritoriju Istre. Čitaonice tada predstavljaju "svekolike slavjanske misli", istaknuo je dr. Ivan Milotić. Jedan od još važnijih pomagača čitaonica je upravo biskup Josip Juraj Strossmayer. Poznato je da je potpomagao čitaonice u Senju, Kraljevici, Vrbniku, Velom i Malom Lošinju, Rijeci i Puli. Zanimljivo je kako su se takve čitaonice potpomagale. Biskup Strossmayer je većinom dobivao pozivnice za članstvo, no nije ih odmah prihvaćao. Nakon što bi se odlučio koju pozivnicu prihvaća uslijedile su donacije. Biskup nije tek tako ostavljao novac tim čitaonicama. On je vodio kontrolu, ne dopuštajući da se sredstava iz fondova troše bez razloga. Bilo mu je vrlo važno da čitaonice imaju narodnjačko obilježje. Kao zaključak ovog predavanja, dr. Milotić donosi kako je želio ukazati da jedno čvrsto studentsko prijateljstvo može dovesti do dalekosežnih posljedica. Upravo je dio nacije u Istri načinjen zahvaljujući čitaonicama. Temelj istarskih čitaonica je Josip Juraj Strossmayer koji je zajedno s ostatkom svećenstva Istranima probudio nacionalnu svijet i potaknuo ih na čvrsto odupiranje talijanizaciji. I na samom kraju, predavač je istaknuo da mu je zadovoljstvo da ovim predavanjem ukaže kako postoji jedna čvrsta veza između Istre i Slavonije, a to su biskupi Strossmayer i Dobrila.

Prof. dr. sc. Petar Vrankić (Augsburg), Strossmayer i preuređenje crkveno-pravnog stanja u Katoličkoj crkvi u BiH 1878.-1881.

Dr. Petar Vrankić prije samog izlaganja želio je napomenuti kako Josip Juraj Strossmayer, iako u susjedstvu Bosne, nije bio vrsni poznavatelj ovog područja. Poznata su svega četiri dolaska biskupa Strossmayera u Bosnu. No, iako su se i u Bosni i u Đakovu neprestano izmjenjivali biskupi niti jedan od njih nije pokušao vratiti nekadašnjem stanju Katoličke crkve na prostoru BiH, osim biskupa Strossmayera. On će nakon 115. godina pokušati vratiti teritorij Bosne pod svoju jurisdikciju. Vrlo lako je stupio u kontakt s bosanskim franjevcima koji su mu polako prenijeli ideje o odgoju mladeži, gradnji novih crkvi i slično. Razočaran politikom Pešte i Beč, pobojao se za budućnost Bosne. Kada je vidio da će Austrija zaposjesti taj teritorij odlučio se obratiti Svetoj Stolici. Pismeno i usmeno je izlagao pred Lavom XIII. i rimskim kardinalima. Predložio je proširenje jurisdikcije Đakovačke biskupije nad prostorom Bosne dok se ne nađe neko bolje rješenje. Ako ne to, onda neka jurisdikciju preuzme Zagreb. A ako se ne odobri ni ova opcija, neka Crkvu u Bosni jednostavno vode bosanski franjevci. Biskup Strossmayer se obratio i Beču no tada je jednostavno rečeno: "Saslušat ćemo ga, ali ga nećemo slijediti." Na kraju se pojavio još jedan problem - Odakle nabaviti novac za obnovu hijerarhije u Bosni? Strossmayerovi privatni fondovi sigurno nisu dovoljni, pa se zaključuje da to nije obaveza niti Mađarske niti Austrije posebno. Taj se problem trebao riješiti zajednički. Na kraju dr. Petar Vrankić zaključuje: " Biskup Josip Juraj Strossmayer se zaustavio na pola puta." Njegove ideje o Bosni su bile premašene i nisu se realizirale. To je jedan od vrlo rijetkih pothvata koje biskup Strossmayer nije uspio oživiti.

Dr. sc. Dražen Kušen (Osijek), Ekonomski pravni i vjerski aspekti Strossmayerovog naseljavanja Slovaka

Polazište Kušenova predavanja bila su ranija istraživanja danas pokojnog đakovačkog svećenika, kanonika i sveučilišnog profesora mons. dr. Andrije Šuljaka. Bez njegove prikupljene građe bilo bi teško izložiti ovu temu, dodao je dr. Kušen. Predavač se bavio ekonomskim aspektima Strossmayerovog naseljavanja Slovaka. Progovorio je o pravnim i vjerskim pitanjima slovačkog stanovništva na područje Đakovštine te problemima njihove integracije. Pravni apekti naseljavanja su zahtijevali gruntovne dokumente kao polazište, suglasnost stolnoga kaptola u Đakovu, pisane uvjete naseljavanja i slično. Katoličko stanovništvo se tako integrira u Punitovce, a biskup Strossmayer je davao zemljišta da bi im se omogućile gradnje crkava, a stanovnici zadržavaju svoj slovački jezik.

Najavljeno predavanje prof. dr. sc. Dinka Šokćevića na temu Mađarski suvremenici i mađarska historiografija o Strossmayeru nije održano. Glavni organizator simpozija  doc. dr. sc. Grgo Grbešić istaknuo je da će prof. Šokčević svoje predavanje poslati te da će biti objavljeno u jednom od sljedećih brojeva Diacovensije.

Koncert u kripti Katedrale

Nakon rasprave i završetka simpozija u Strossmayerovu čast održan je i glazbeni koncert "S obje strane Jadrana" u izvedbi Hrvatskog baroknog ansambla. Važno je napomenuti da je takav koncert po prvi puta održan u kripti đakovačke Katedrale, gdje su glazbenici izveli djela Arcangela Corellija, Ivana Lukačića, Gabriel Uspera, Tomasa Cecchinija te skladbe Trio sonata u d-molu i Stabat Mater za alt, gudače i basso continuo, Antonija Vivaldija, jednog od najpoznatijih baroknih skladatelja, ali i jednog od najpoznatijih skladatelja svih vremena.

Galerija slika

Kontaktirajte nas

Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu

IBAN račun:
Fakultet: HR4523900011100474440
Studentski dom: HR3123900011500027586
OIB: 05384220316

 

Web stranica KBF-a u Đakovu koristi kolačiće kako bi se osiguralo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranica. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.