Događanja

Održan znanstveni skup o Hans Ursu von Balthasaru (VIDEO)

Autor:  Četvrtak, 12 Travanj 2018 |

Dana 11. travnja 2018. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu održan je znanstveni skup prigodom 30. obljetnice smrti Hansa Ursa von Balthasara. Uvodni pozdrav održao je prof. dr. sc. Ivica Raguž koji je pozdravio sve prisutne te je ukratko predstavio važnost Balthasara za današnju teologiju.

Prvo predavanje pod nazivom „'Samo je ljubav vjerodostojna'. O objavi i vjeri na tragu misli H. U. Von Balthasara“ održao je doc. dr. sc. Davor Vuković. Profesor Vuković je na samom početku izlaganja ukazao na bogatstvo teološke misli u Balthasarovom djelu, odnosno djelima. Prije svega, Balthasar ide teološkim putem ističući kako objava u sebi ima razlog svoje vjerodostojnosti. Teologija je, prema Balthasaru, samoveličanje božanske ljubavi gdje se pritom misli na apsolutnu Božju ljubav koja u Kristu biva objavljena. U tom smislu, čovjek pred Božjom ljubavi spoznaje svoje vlastito ograničenje i svoju sebičnost i koliko on zapravo ne ljubi. Dakle, ljubav uvijek traži uzvraćanje ljubavi, ona je čisto klanjanje, zahvaljivanje nesvrhovitost. Na tragu toga, Balthasar ističe i važnost svetaca koji su uvijek stremili k većoj slavi Božje ljubavi, u svecima, kao ljudima, leži jedina vjerodostojnost njegove ustanove, Crkve. Bit kršćanstva, je prema Balthasaru, upravo u samoj Božjoj objavi, u njegovoj bezinteresnoj apsolutnoj ljubavi koja nam postaje dar nama samima.

Drugo predavanje znanstvenoga skupa pripalo je dr. sc. Hrvoju Kalemu pod nazivom „O nekim vidovima poimanja vjere u H. U. von Balthasara i P. Tillicha“. Kalem je odmah na početku istaknuo kako se u ovom izlaganju radi o dva posve oprečna pristupa temi vjere. Tillich govoreći o vjeri polazi od čovjeka, dok Balthasar kreće od Boga. Prema tome, Balthasarov pristup je kristološki, forma dana u osobi Isusa Krista koji je sam forma Božje objave. Vjera je tako za Balthasara percepcija i gledanje forme koja se u povijesnom trenutku pojavljuje u osobi Isusa Krista. Krist je onaj koji nam u objavi svjedoči sama sebe, a prisutnost Božje objave u svijetu nalazi se upravo u Kristu koji je forma Boga. Vjera je čin cijelog čovjeka u svim njegovim dimenzijama, susret cijeloga čovjeka s Bogom. S druge strane, vjera je kod Tillicha iskustvo apsolutnoga, ona je zaokupljenost vrhovnom instancom, a tako isto i religija. Kod Tillicha nema one forme, gestalta kao kod Balthasara. Na kraju izlaganja Kalem je istaknuo kako ova usporedba Tillicha i Balthasara ne ide za kritikom ijednoga od mislilaca jer različiti kutovi gledanja na vjeru ne smiju biti ekskluzivistički. Zahvaljujući tim različitim gledanjima na vjeru otkriva se i bogatstvo same vjere, rekao je Kalem.

Treće predavanje održao je prof. dr. sc. Ivica Raguž s temom „Balthasar o novovjekovlju“. Profesor Raguž je u svojemu izlaganju prikazao Balthasarovo djelo objavljeno sredinom 20. stoljeća u kojemu rani Balthasar na pozitivan način tumači novovjekovlje. Raguž je, između ostaloga, naglasio kako Balthasar u ovome djelu donosi korisna promišljanja o ulozi kršćanstva, doprinosu novovjekovlja kršćanstvu i važnosti pronalaženja novoga stila. U svojemu djelu Balthasar ističe razlike između kršćanstva i znanosti između kojih ne treba biti suprotstavljanje. Pozitivno gleda na antropološko razdoblje u kojem se događa precentracija kozmosa prema čovjeku, priroda nije više čovjekov alibi. Baltahsar, nastavio je Raguž,  ističe kategoriju susreta, stavlja naglasak na dijalog koji može uspjeti samo ako postane dijalog s Bogom gdje čovjek izlazi iz svojega ja. Posebno mu je bilo važno naglasiti da je takav slab, krhak čovjek upućen na ono što se nalazi izvan svijeta, dakle čovjek je radikalno upućen prema Bogu. U završnom dijelu izlaganja Raguž je istaknuo riječima Balthasara kako vjera unutar krhkog mentaliteta treba biti lišena sve patetičnoga, vjera treba sama otkriti dimenziju samoće, a mi kao kršćani ne trebamo olako koristiti velike riječi o Bogu, nego trebamo biti ponizniji u govoru o Bogu. 

Pretposljednje predavanje održao je doc. dr. sc. Boris Vulić pod nazivom „O Balthasarovoj nadi u prazni pakao“. Profesor Vulić je istaknuo aktualnost Balthasarove misli o nade u spas svih ljudi. U prvome dijelu izlaganja Vulić se osvrnuo na Balthasarove teze o spasu svih ljudi i nadi da bi pakao mogao biti prazan. Balthasar se pozivao na biblijske novozavjetne te se pritom osvrtao na misli Origena, Augustina, Tome Akvinskoga i srednjovjekovnu mistiku, označavajući ih kao prekretnice o razmišljanju u spasenje svih ljudi. U nastavku izlaganja Vulić je istaknuo kako je teologija Velike subote ključ Balthasarove teologije. Prema tome, on otajstvo Velike subote gleda pod pasivnim vidom te zastupa tezu da je Krist sišao u sam pakao, on je dijelio pakao sa grešnicima. Krist je u samom svom biću iskusio stanje napuštenosti od Oca, a to jest sam pakao. Kristovo iskustvo pakla je zapravo povijesno spasenjska epifanija gdje Krist prihvaća pakao iz ljubavi, u njega unosi trajno Božju dobrotu i ljubav i nadilazi ga, poduhvaća ga odozdo i iznutra. Iz toga slijedi da se radi Kristova otajstva uskrsnuća moramo nadati da će svi ljudi biti spašeni. Prema Balthasaru, krepost nade povezuje Božje milosrđe i Božju pravednost. U završnom dijelu izlaganja Vulić je na tragu Balthasara istaknuo kako mi pakao  trebamo vidjeti i kao realnu mogućnosti vlastitog života što nas onda poziva na obraćenje. Nada u spas svih ljudi usavršava mogućnost novog odnosa svakog grešnika sa Bogom, rekao je Vulić.

Posljednje predavanje znanstvenog skupa održao je prof. dr. sc. Anton Štrukelj pod nazivom „Život u Kristu. Teologija kršćanskih staleža kod H. U. von Balthasara“. Profesor Štrukelj se osvrnuo na Balthasarovo viđenje II. vatikanskog koncila čiji je cilj bio obnova Crkve. Štrukelj se zatim osvrnuo i na same početke formiranja teološke misli kod Balthasara predstavivši dio njegovog životnog puta i poziva da bude svećenikom. Pritom  je istaknuo kako je uvijek Krist onaj koji nas poziva, a naš odgovor Kristu je znak naše poslušnosti. Između ostaloga, potrebno je izgraditi i čvrst teološki temelj za nasljedovanje Krista. Profesor se potom osvrnuo na susret i suradnju von Balthasara sa liječnicom i mističarkom Adrienne von Speyr. Teologija kršćanskih staleža je uvelike značajna za današnju Crkvu, teologija mora bezuvjetno biti povezana sa svetošću, rekao je Štrukelj.

Tekst: Slađana Bradarić
Fotografija: Brigita Kukuruzović

Video prilog ovog događanja možete pogledati na poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=PflVyAuQWW8

Galerija slika

Kontaktirajte nas

Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu

  • Petra Preradovića 17, p. p. 54
    HR - 31400 Đakovo
  • Porta: (++385) 031/802-400
    Tajništvo: (++385) 031/802-402
    Fax: (++385) 031/802-403
  • tajnistvo@djkbf.hr

IBAN račun:
Fakultet: HR4523900011100474440
Studentski dom: HR3123900011500027586
OIB: 05384220316