Konferencija je imala za cilj kroz različite panel-diskusije, predavanja i prezentacije prikazati različitost Europe, ukazati na njezinu bogatu kulturalnu i vjersku raznolikost, ali i na zajedničku baštinu i vrijednosti. Konferencija je ukazala na važnost ispravnog razumijevanja odnosa države i vjerskih zajednica, na legitimnu sekularnost Europe, te na ulogu religije u sekularnoj Europi, onkraj bezbožnog laicizma i sekularizma. Također je upozoreno na opasnosti koje se kriju u fenomenima kao što su jačanje ultradesnice, teškoće i dvoznačnosti oko migrantske krize, te svođenje europske ideje isključivo na ekonomiju i slobodno tržište.

Na konferenciji su sudjelovali organizatori mons. Stanislav Hočevar, beogradski nadbiskup, gosp. Norbert Beckmann-Dierkes, ravnatelj zaklade Konrad Adenauer (predstavništvo Beograd), te prof. dr. Goran Kvrgić, dekan Fakulteta za menadžment u Sremskim Karlovcima. Uz organizatore na konferenciji su sudjelovali i brojni gosti i predavači (političari, novinari, povjesničari, književnici, teolozi, filozofi) iz različitih europskih zemalja: Njemačke, Austrije, Gruzije, Albanije, Litve, Srbije, te iz Hrvatske. Jedini predstavnici iz Hrvatske bili su doc. dr. sc. Antun Japundžić, profesor ekumenske teologije i doc. dr. sc. Davor Vuković, profesor fundamentalne teologije, koji su sudjelovali u ime Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu.

Na jednoj od panel-diskusija pod nazivom „Evropa je hrišćanska: da ili ne?“, aktivno je sudjelovao i doc. dr. sc. Davor Vuković koji je održao izlaganje pod nazivom „Moguće kršćanstvo u Europi“. Vuković je istaknuo kako je današnja Europa sve manje kršćanska. Ipak, to nipošto ne znači kraj za kršćanstvo, nego nužnu promjenu crkvenog oblika. To jednako vrijedi za sve kršćanske Crkve u Europi. U tom smislu, obnovljene Crkve i 'novo' kršćanstvo, Europi imaju itekako što za ponuditi. Moguće kršćanstvo, ukazao je Vuković, sastojat će se u ozbiljnom i korjenitom povratku Isusu Kristu i evanđelju, u formi kršćanske vjere koja će biti osobna i angažirana, a ne tek tradicionalni kulturološki oblik, u promjeni forme crkvenog govora, u obnovi svijesti o milosrđu i djelatnoj karitativnoj ljubavi kao putovima Crkve, te u novoj misionarskoj preobrazbi čitave Crkve i njezinih struktura, na kojoj osobito papa Franjo inzistira. Riječ je o Crkvi izlaska, o Crkvi koja izlazi iz svoje sigurnosti i udobnosti na kulturološke i religijske periferije suvremene Europe.

Osim radnog dijela konferencije, domaćini i organizatori su se potrudili upoznati sve sudionike i sa kulturnim, povijesnim i gastronomskim bogatstvima Sremskih Karlovaca, grada koji po svojoj povijesti, kulturi i arhitekturi, odražava iskonsku 'dušu' Europe i europske baštine.