Doc. dr. sc. Stanislav Šota, profesor pastoralne  teologije na KBF-u Đakovu, objavio je knjigu pod naslovom Pastoralna skrb biskupa Ćirila Kosa za prognane i izbjegle Đakovačke i Srijemske biskupije tijekom Domovinskog rata.

Knjiga u prvom dijelu prikazuje društvene i političke prilike početkom devedesetih godina prošlog stoljeća na području bivše Jugoslavije. Drugi dio nastoji oslikati zauzimanje biskupa Ćirila Kosa za mir i mirno rješenje novonastalih političkih okolnosti na području SFRJ-a, napose Republike Hrvatske devedesetih godina prošlog stoljeća. 

Budući da je Ćiril Kos bio biskup i Srijemske biskupije, rad ukazuje na njegova nastojanja za očuvanjem mira, ostvarivanjem ljudskih prava i očuvanjem sakralnih objekata na tom području. Četvrti dio donosi svjedočanstva o pastoralnoj brizi i skrbi za izbjegle i prognane vjernike Đakovačke i Srijemske biskupije, smještene na području 

Republike Mađarske od 1991. do 1997. godine. 

Kako se meni čini, za čitaoca bi moglo biti dovoljno privlačno da svoj trud sjedini s trudom piščevim, ako namjerava jedno veliko i važno djelo posve i trajno dovršiti prema predloženome nacrtu. Metafizika je, dakle, prema pojmovima koje ćemo ovdje dati o njoj, jedina od svih znanosti koja sebi smije obećavati takvo dovršenje, i to za kratko vrijeme, a potrebno je za to samo malo, ali ujedinjenoga truda. (…) Jer ona nije ništa drugo nego sustavno sređen inventar svih naših posjeda pomoću čistoga uma. Ovdje nam ništa ne može izmaknuti, jer ono što um proizvede posve iz samoga sebe ne može se sakriti, nego to sam um dovodi na svjetlo, čim se samo otkrilo zajedničko načelo toga. Potpuno jedinstvo ove vrste spoznaja, i to spoznaja iz samih čistih pojmova, a da ništa od iskustva ili samo i od posebnoga zora, koji bi imao voditi do određenog iskustva, nimalo ne može utjecati na nju, da je proširi ili poveća, čini tu bezuvjetnu potpunost ne samo mogućom, nego i nužnom. Tecum habita et moris, quam sit tibi curta supellex. (Obazri se u svome vlastitom domu, pa ćeš vidjeti, kako je jednostavan tvoj inventar.)
– Immanuel Kant

Kritika čistoga uma tako je, poput nekih kaznenih djela, ono koje ne zastarijeva jer ljudski crimen izražen zahtjevima razuma i uma za prekoračenjem granica vlastite spoznaje nikad nije zastario. Stoga je zadaća Kritike iznova i neprestano buditi svijest o pomirenju svijeta i mišljenja, iskustva i razuma, uma i njegovih ideja s razumom i njegovim kategorijama – riječju, u pomirenju “uma sa samim sobom”.
– Goran Sunajko 

Prof. dr. sc. Ivica Raguž, profesor dogmatske teologije na KBF-u u Đakovu, objavio je novu knjigu, u izdanju Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovu, „Ja služim Bogu. Duhovni život majke M. Amadeje Pavlović“. Radi se prvom teološkom prikazu duhovnoga života majke M. Amadeje Pavlović (1895.-1971.), provincijalne poglavarice Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovu tijekom 2. svjetskoga rata i u prvim teškim godinama komunizma.

Autor tumači i aktualizira njezina promišljanja o trpljenju, bolesti, šutnji, euharistiji, poslušnosti, poglavarima. Znakovita je njezina prepiska s dvojicom svetaca: bl. kardinalom Alojzijem Stepincem i pravoslavnim episkopom Varnavom Nastićem. Osobito treba istaknuti prepisku  s episkopom Nastićem, jer ona odiše čudesnim ekumenskim duhom još i prije 2. vatikanskog sabora. Majka Amadeja također je i „Pravednica među narodima“, jer je tijekom 2. svjetskoga rata spasila život židovskoj djevojčici Zdenki Bienenstock. No, ovo nije samo knjiga o majci M. Amadeji. To je knjiga o svetosti jer, zavirujući u dušu majke M. Amadeje, otkrivamo kako bismo i sami mogli i trebali biti sveti.

Uvodnu riječ napisala je provincijalna poglavarica Milosrdnih sestara sv. Križa, s. Valerija Široki, koja između ostaloga piše: „Čitajući knjigu zasigurno ne ćemo ostati ravnodušni prema toj svetoj sestri. Poučeni mudrošću i svetošću života majke M. Amadeje, na nama je sada da počnemo širiti glas o njoj i moliti Gospodina da nam po njezinu zagovoru udijeli potrebne milosti te da ju što prije mognemo javno štovati.“

Preuzeto sa stranica Đakovačko-osječke nadbiskupije

Knjiga predstavlja III. hrvatsko, dopunjeno izdanje, prilagođeno novomu, ponešto prerađenomu 11. njemačkom izdanju (Ärtliche Seelsorge, Deuticke, Beč, 2005.), prvom novom izdanju toga djela nakon Franklove smrti 1997. U ovom izdanju prvi put u jednom svesku nalazimo i središnji tekst „Deset teza o osobi“ u kojima Frankl sažima sliku čovjeka u najkoncentriranijoj formi.

Liječnik i duša jedno je od najvažnijih djela Viktora E. Frankla. U njoj su najcjelovitije obrađene glavne teze Franklove logoterapije i egzistencijske analize, osnovni antropološki pojmovi, tumačenja temeljnih pokretačkih snaga čovjeka, koje ga, prema Franklu, nužno vode i usmjeravaju prema vrijednostima, odnosno smislu. On tvrdi da je smisao moguće naći uvijek i do „posljednjeg daška života“.

U knjizi se daje sustavan prikaz psihoterapijskog sustava koji je osnovao, prikazane su i obrazložene teorijske osnove, isto tako, terapijska i klinička praksa kod psihičkih poremećaja i egzistencijskih kriza smisla. Frankl pred oči čitatelja, kao cilj, uvijek postavlja ljudsku osobu – za odgovornost sposobno, slobodno i prema smislu usmjereno biće – koju prepoznaje iza svih bolesti.

Zbornik sabire radove s Nacionalnoga mariološko-marijanskog simpozija održanog u Sinju od 19. do 22. rujna 2013. godine pod nazivom U susret jubileju 300. obljetnice obrane Sinja (1715. – 2015.). Prouke o Svetištu Gospe Sinjske i mariološka promišljanja nakon Drugoga vatikanskog sabora, u suorganizaciji Hrvatskoga mariološkog instituta i Svetišta Gospe Sinjske.

Na tom je simpoziju mariološka i marijanska tematika obrađena s različitih vidova i disciplina: teologije, povijesti, glazbe, književnosti i jezikoslovlja. Zbornik donosi, redom kojim su izloženi na simpoziju, šesnaest znanstvenih članaka napisanih na temelju izlaganjâ sa simpozija, koje potpisuje osamnaest autora, a zaokružen je pregledom hrvatske marijanske bibliografije od 2012. do 2015. godine.

Riječ je o dvanaestom u nizu znanstvenih zbornika radova s nacionalnih mariološko-marijanskih skupova u organizaciji Hrvatskog mariološkog instituta.