Ivica Raguž u uvodniku pod naslovom »Jednakost duša«. O kršćanskoj revoluciji i europskoj povijesti, zajedno s Larryjem Siedentopom, promišlja o ulozi kršćanstva u europskoj povijesti, kao onome koje je izumilo individuum i branilo individualnost i slobodu svakoga čovjeka, a time i udarilo temelje europskoj kulturi. Đakovačko-osječki nadbiskup u miru, mons. Marin Srakić, u članku Biskup Antun Mandić – »zamišljatelj svega boljega i uzvišenijega u biskupiji« prikazuje lik ovoga velikana Bosanske ili Đakovačke i Srijemske biskupije, a Jadranka Mlikota ukazuje na važnost biskupa Mandića u povijesti i razvoju hrvatskoga jezika u članku Prinos Antuna Mandića ujednačivanju hrvatske latinične grafije i pravopisne prakse. Vladimir Horvat, u radu Kašićeve pravopisne upute, donosi zanimljiv i dobar pregled različitih pravopisnih uputa Bartola Kašića.

U članku Lik Terezije Avilske u spisima Edith Stein Mirjana Pinezić promatra odnos dviju važnih ženskih figura Karmela, ukazujući na osnovne utjecaje Terezije Avilske na misao i život Edith Stein. Franjo Podgorelec u radu Tendencije u suvremenoj duhovnosti u svjetlu iskustva i nauka sv. Terezije Avilske (1515. – 1582.) o novim, potencijalno opasnim i štetnim, tendencijama u duhovnosti promišlja uspoređujući ključne probleme današnjega stanja sa situacijom Terezije Avilske.

Karel Sládek, profesor na Katoličkom teološkom fakultetu Karlova sveučilišta u Pragu, daje svoj doprinos temi o razvoju i promjenama u ekumenskoj misli Vladimira Solovjeva.

U ovome broju možemo i čitati prikaz knjige Tiziana Tosolinija koji je izradio Hrvoje Kalem.

Željko Filajdić