Događanja

Održan simpozij prigodom 300 godina vinogradarstva i vinarstva (VIDEO)

Autor:  Slađana Bradarić/Kristijan Japarić Srijeda, 19 Listopad 2016 |

Dana 19. listopada 2016. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu održan je znanstveni simpozij prigodom 300 godina vinogradarstva i vinarstva u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji. Pozdravne riječi uputili su đakovačko osječki nadbiskup mons. dr. sc. Đuro Hranić i mons. Nedjeljko Čutura, ekonom nadbiskupije.

Dekan KBF-a u Đakovu izv. prof. dr. sc. Ivica Raguž uz srdačne pozdrave otvorio je rad simpozija slijedećim mislima:

"Φάγος καὶ οἰνοπότης (Mt 11,19). «Izjelica i vinopija». Tako su farizeji i pismoznanci uvrjedljivo nazivali Isusa Krista. Nekomu reći da je «izjelica i vinopija» i danas bi bilo uvrjedljivo. No, upravo se u toj uvrjedi krije sva plemenitost Kristove osobe, samoga Boga, a time i kršćanstva. Kršćanstvo je mediteranska religija, ono se može sažeti u svetoj trijadi: kruh, maslinovo ulje i vino. Kruh daje snagu, ulje miris, a vino radost. Ta pak sveta trijada kao da sažima istinski, humani život. Naime, za humani život samo to troje i jest potrebno: kruh, ulje, vino - snaga, miris i radost. Ta se sveta trijada čini tako jednostavnom, a zapravo je tako teška. Jer, postoje li išta teže u našem životu od toga kako zadobiti snagu, kako duhom mirisati, i još više, kako biti radostan. Kršćanska se upravo vjera naslanja na tu sve tu, rekli bismo, mediteransku svetu trijadu humanosti. Bog u Isusu Kristu, kao «izjelica i vinopija», uzima te mediteranske, plemenite darove kako bi naznačio svoju prisutnost. U vinu nam on poručuje kako on nije krut, napet, nervozan, kako kršćanstvo nije kruta, napeta, nervozna religija, nego religija pijanosti, opuštanja i radosti. Kršćanstvo je tako vinska religija, ona u središte stavlja vino, opijenost, Kristovo vino, Kristovu radost i opijenost života.
Poštovane dame i gospodo, taj plemeniti napitak je i nas ovdje okupio. Ako si iskreno posvijestimo da smo se ovdje okupili zbog vina, gotovo da se možemo i nasmijati. Okupili smo se da slavimo jedan napitak, da slavimo i hvalimo vino. Zvuči zaista čudnovato i gotovo komično, posebice ako imamo na umu «ozbiljnost» našega života, funkcija i zanimanja. No, u tom čudnovatom i gotovo komičnom krije se upravo nešto tako plemenito.
Taj plemenit napitak Đakovačko-osječka nadbiskupija njegovala je tri stoljeća. Kao da je htjela u ovim našim, nakon Turaka opuštenim zemljama, donijeti miris i radost vina, oplemeniti ovu tešku slavonsku zemlju onom mediteranskom, dionizijskom vedrinom. Kao da je htjela podariti ovim ljudima, njihovu duhu i tijelu, napitak radosti Kristove vedrine. Crkva je njegovala vino, ali i vino kao da je njegovalo Crkvu. Jer, s vinom Crkva ne može ne biti radosna, opijena i vedra Crkva.
S tim mislima Katolički bogoslovni fakultet pridružuje se ovoj velikoj proslavi 300 godina vinogradarstva i vinarstava Đakovačko-osječke nadbiskupije."

Prvo predavanje održao je vlč. Stjepan Maroslavac na temu "Vinogradarstvo u Đakovštini i na biskupijskom vlastelinstvu". S obzirom na dugu tradiciju vinogradarstva u Slavoniji lako je za pretpostaviti snažnu usađenost vina u ondašnje društvo. Još od prvih biskupa vino je ovim prostorima donosilo velike prihode, iako se vlastelinstvo često nalazilo u kriznoj situaciji. Takva je bila i za vrijeme biskupa Strossmayer, no snažnom zauzetošću biskup je uspio u želji za podizanjem i obnovom vinogradarske tradicije na prostoru nadbiskupije. Također je važno kako takva tradicija njeguje proizvodnju čistih vina neovisnih o tehnološkom napretku, koja se nastavila i danas, zaključio je Maroslavac.

Sljedeće predavanje održao je nadbiskup u miru mons. dr. sc. Marin Srakić pod naslovom "Petar Bakić, biskup i vlastelin". Uz iznesene crte iz Bakićeva života i službe, Srakić je prisutne uveo u svoje predavanje gdje je naglasak stavio na Bakića kao vlastelina. Svojim utjecajem na zakon o vinu, sadržanim u 69 točaka kaznenih i krivičnih odredbi, Bakić je uveo red i pravilnost u đakovačke vinograde. Srakić je dodao kako bez obzira na čvrstu narav koju je posjedovao, biskupu Bakiću se ne smije oduzeti snažna angažiranost po pitanju vinarstva, jer i današnja proizvodnja ima obrise njegovog zalaganja.

Posljednje predavanje u provom bloku održala je dr. sc. Liljana Gašparec-Skočić na temu "Vino u životu i kulturi Hrvata". Profesorica je u svom predavanju naglasak stavila na duhovnu kulturu vina, te tako ukazala na važnost vina u području turizma, znanosti, umjetnosti te društva općenito. Vinarstvo je obrt koji obuhvaća čitav godišnji ciklus rada, gdje sv. Vinko označava početak rada, a sv. Martin kraj i blagoslov čitave godine, dodala je profesorica Gašparec-Skočić.

Predavanje na temu  „Nekoliko crtica o teologiji vina“ održao je izv. prof. dr. sc. Ivica Raguž. Svoje izlaganje profesor Raguž je otvorio mišlju Tome Akvinskoga želeći istaknuti važnost vina u katoličkoj tradiciji. U kontekstu Svetog Pisma učestalo se koriste slike iz poljoprivrede, napose, slike vinograda, trsa i loze.  Kruh i vino su, istaknuo je Raguž, dva simbola, prilike koje nas ponajprije dovode do osobe Isusa Krista. Za Krista je vino simbol poniznosti, ovisnosti o njegovoj ljubavi, upravo se u toj prilici Krist nama predstavio. Vino je, dodao je profesor, simbol mesijanskih vremena, božanski napitak i simbol Isusa Krista, Boga koji se nama raduje i očekuje istu dimenziju radosti i od nas samih.

Sljedeće predavanje održao je izv. prof. dr. sc. Zvonko Pažin s temom „Vino u bogoslužju“. Na samom početku izlaganja govora je bilo o vinu u bogoslužju i u svakodnevnom životu u antička vremena, gdje se ono konzumiralo na različite načine, ovisno o običajima. Zatim se govor o vinu protezao u kontekstu biblijske tradicije gdje se vino također odijeljivalo od vina koje se pije u svakodnevici do onoga koje se koristilo za kult. Od samih početaka apostoli u služenju euharistije koristili su vino i kruh, a oni zajedno sačinjavaju zajedništvo i prisutnost Krista u obje prilike. Pažin se posebice osvrnuo na materijalne odrednice koje su bitne za čistoću i kvalitetu dvaju prilika, zaključivši da vino u svojoj cjelovitosti doista ima jednu uzvišenu ulogu.

Doc. dr. sc. Šimo Šokčević održao je predavanje na temu „Filozofija pijenja (i slavljenja)“. Na početku izlaganja profesor je istaknuo da je sama filozofija pijenja i njeno prakticiranje bilo vezano uz sam čin slavljenja. Između ostaloga, profesor Šokčević je naglasio distinkciju pijenja u lošim i dobrim trenucima, gdje se svakako stavlja naglasak na krepost umjerenosti. Svijest o dosadi i njenim višestrukim oznakama je u biti svijest o samoći, jedna je od teza koju je profesor predstavio, uzevši adekvatne primjere Martina Heideggera. Suvremeni čovjek je nesposoban piti i slaviti radi destruktivne metafizičke dosade, zaključio je profesor, stoga je naš zadatak posvetiti se traženju istinske radosti u činu slavlja i pijenja i odmaknuti se od  dosade koja je dovoljno uzdrmala našu svijest o ispravnoj nakani slavljenja i pijenja.

Predavanje na temu "Vinogorje Đakovo - prošlost, sadašnjost i budućnost" održao je doc. dr. sc. Mato Drenjančević. U prethodnim izlaganjima predavači su iznijeli sliku prošlosti đakovačkih vinograda, te je stoga prof. Drenjančević u središte svog izlaganja stavio ono aktualno i nadolazeće. Danas je važno za istaknuti kako je upravo vinogorje Đakovo osmo po veličini u Hrvatskoj, a kao najveći problem profesor je istaknu slab uzgoj stolnog grožđa. Na koncu, uz niz iznesenih statističkih podataka, profesor je zaključio kako se đakovačko vinogorje ne treba i ne smije bojati budućnosti.

Slijedeće predavanje pripremio je doc. dr. sc. Vladimir Jukić, uz doprinos doc. dr. sc. Mate Drenjančevića i mag. ing. agr. Tonija Kujundžića. Predavanje je nosilo naslov "Utjecaj nekih ampelotehničkih zahvata na prinos i kakvoću grožđa". Cilj svakog vinogradara je postići odgovarajuću kakvoću vina, za što je potrebno ispuniti niz preduvjeta. Istraživanja opterećenosti trsta, defolijacije te utjecaja parazita i štetnika, čiji su rezultati izneseni u današnjem predavanju, trebala bi služiti za pomoć u ostvarenju tog cilja, istaknuo je Jukić.

„Nova metoda analize vina“ bio je naslov predavanja dr. sc. Ivane Tomac. Tabličnim i shematskim prikazom profesorica je predstavila svoje predavanje i istraživanje primijenjeno na elektrokemijskoj metodi. Razlog radi kojega je naglasak stavljen na takvu metodu je radi njene brzine, jednostavnosti i nezahtjevnog pripremanja uzoraka. Profesorica je kroz svoje izlaganje nastojala objasniti princip elektrokemijske metode važne u procijenjivanju sastava vina, gdje su uzorci bili misna vina. Metali, koji su esencijalni u sastavu vina, ujedno su važni i za naš organizam, tako je konzumiranje bijelih vina koje umjereno unosimo potrebno za funkcioniranje našega tijela.

Doc. dr. sc. Anita Pichler, mag. ing. Ivana Ivić i izv. prof. dr. sc. Mirela Kopjar obradile su i pripremile predavanje naziva „Utjecaj geografskih i klimatskih uvjeta na sadržaj tvari boje i arome u bijelim vinima đakovačkog vinogorja“. U ovom istraživačkom radu su se koristila tri  vina đakovačkog vinogorja: graševina, chardonnay i traminac. Profesorica Pichler je svoje predavanje započela opisnim crtama ovih triju uzoraka, dodajući da je đakovačko područje iznimno pogodno za razvoj bijelih sorti, a ne manjkaju mu ni dobrobiti kontinetalne umjerene klime. Zatim je bila opisana tehnike u kojoj su se određivale arome uzoraka, sama tehnika – plinska kromatografija je izabrana radi neagresivnosti i jednostavnosti. U nastavku predavanje objašnjene su još neke metode i njihova učinkovitost u određivanju kvalitete sadržaja i arome vina.

Nakon simpozija uslijedilo je poslijepodnevno druženje uz čašicu vina i obilazak vinograda Đakovačko – osječke nadbiskupije.

S. Bradarić/ K. Japarić

Video prilog možete pogledati na poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=f9k1xDtBhjY&feature=youtu.be

Galerija slika

Kontaktirajte nas

Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu

  • Petra Preradovića 17, p. p. 54
    HR - 31400 Đakovo
  • Porta: (++385) 031/802-400
    Tajništvo: (++385) 031/802-402
    Fax: (++385) 031/802-403
  • tajnistvo@djkbf.hr

IBAN račun:
Fakultet: HR4523900011100474440
Studentski dom: HR3123900011500027586
OIB: 05384220316

 

Web stranica KBF-a u Đakovu koristi kolačiće kako bi se osiguralo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranica. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.