Riječ je o studiji koja u devet poglavlja donosi brojne teme pastoralne teologije. Govori o obrisima nevjere Crkve u Hrvata, o značenju i naravi kulture susreta u suvremenom kontekstu, o susretu Boga i čovjeka u Svetom pismu u svjetlu nove evangelizacije, o značenju kulture susreta u crkvenim dokumentima, prikazuje obrise pastorala šutnjom i slušanjem, analizira značenje i sadržaj pastoralnog obraćenja župne zajednice te progovara o župi kao mjestu susreta i zajednici živih vjerničkih susreta.

Autor se u studiji kritički osvrće i na pastoralni rad svećenika i župnika Đakovačko-osječke nadbiskupije i razrađuje tipologiju svećenika i župnika u svjetlu kulture susreta: tradicionalno-konzervativnog, površno-progresivnog angažiranog župnika-svećenika, svećenika i župnika najamnika te svećenika-župnika na sliku Dobroga Pastira.

Autor u knjizi naglašava da će pastoralni djelatnik suvremenoga doba biti čovjek autentičnih odnosa i žive vjere ili će se izgubiti u difuznom relativizmu. Stoga je knjiga namijenjena svima koji rade u pastoralu i s ljudima da bi preispitali svoje djelovanje i odnose te pronašli bolje načine pastoralne prakse jer je autentičan odnos imperativ u pastoralnoj službi.

(Preuzeto s  stranica Hrvatske katolike mreže: https://ika.hkm.hr/prikazi/glas-koncila-objavio-knjigu-kultura-susreta-u-pastoralnom-djelovanju-izabrane-teme/ )