Što je katolicizam? Dvije tisuće godina živa tradicija? Svjetonazor? Način života? Odnos? Tajna? U ovoj monumentalnoj kulturološko-religijskoj studiji Katolicizam poznati teolog i publicist Robert Barron propituje sva ta pitanja i još mnogo toga kako bi sveobuhvatno prikazao religiju koja je jedna od ključnih sastavnica zapadne civilizacije.

Polazeći od bitnoga temelja utjelovljenja Isusa Krista, njegova života i učenja, otac  Barron bavi se određujućim elementima katolicizma – od sakramenata, bogoslužja i molitve do Marije, apostola i svetaca, milosti, spasenja, raja i pakla – služeći se izvrsnim poznavanjem umjetnosti, književnosti, arhitekture, osobnih životnih priča, Svetoga pisma, teologije, filozofije i povijesti kako bi predstavio Crkvu svijetu.

Osvjetljavajući tako u svoj njezinoj punini iznimnu duhovnu, kulturnu i znanstvenu baštinu katolicizma Barron čitatelja vodi na obogaćujuće osobno putovanje do istinskoga identiteta kršćanstva i njegova bezvremenoga značenja.

Sveobuhvatna, jedinstvena i nadahnjujuća, ova knjiga donosi trajne i životno važne istine na način prihvatljiv novim generacijama, govoreći jezikom i stilom suvremenoga života.

Ženski biblijski likovi obilježili su književnost, likovnu i glazbenu umjetnost. Društveni položaj žene i njezina uloga u zapadnoj civilizaciji umnogome su odraz biblijskoga judaističkog i kršćanskog položaja žene, pa se slobodno može reći da je slika biblijske žene ugrađena u postbiblijsku kulturu sve do naših dana. Isus je svojim odnosnom prema ženama unio silne promjene u starozavjetno poimanje žene kao osobe. Dok je u biblijskoj prapovijesti, nakon istočnoga grijeha,  žena bila osoba drugog reda, u cijelosti podložna muškarcu, Isus je u Novom Zavjetu ženi vratio dostojanstvo, isto ono dostojanstvo koje joj je Bog Stvoritelj namijenio. Da nije bilo Isusova revolucionarnog djelovanja, tko zna kakvu bi sudbinu danas proživljavale žene zapadne kulture.

Ideja o pisanju knjige o biblijskim ženama proistekla je iz želje da  proučim ulogu žene u povijesti spasenja. U tu je svrhu bilo potrebno najprije načiniti popis mnogih biblijskih žena s vlastitim imenom ali i žena bez vlastita imena, procijeniti kojim je ženama biblijski pisac dao značajniju ulogu, što je to što povezuje žene Staroga i Novog zavjeta, što je Isus Krist donio novoga u pogledu uloge žene. U ovom leksikonu opisano je ukupno 350 žena.

Knjiga je namijenjena studentima diplomskih i poslijediplomskih studija kao polazište za proučavanje uloge žene u Bibliji, te čitateljima koji žele proširiti svoje znanje o Bibliji.

Autori u knjizi prikazuju poznato marijansko svetište u Ilači. Pojavljivanje izvora vode i događaj Marijina ukazanja, prema ovdašnjim svjedocima, zbio se godine 1865. pa je u proteklih 150 godina to svetište ostavilo neizbrisiv trag u duhovnom, ali i kulturnom životu toga područja. Osim povijesnoga aspekta, autori nastoje iznijeti i vrednovati teološku, odnosno mariološko – marijansku važnost ilačkog svetišta, posebice u širim vjerničkim slojevima. Ova knjiga proizašla je iz predavanja koje su autori iznijeli na XXII. međunarodnom mariološkom – marijanskom kongresu u Lurdu od 4. do 8. rujna 2008. godine.

Predavanje pod naslovom Ilača kao marijansko svetište, uz druga predavanja održana u Hrvatskoj jezičnoj sekciji, objavljeno je u Zborniku radova Ukazanja Blažene Djevice Marije između povijesti, vjere i teologije, u izdanju Kršćanske sadašnjosti 2013. 

Zašto papu Franju napadaju kada kritizira suvremenu ekonomiju i staje u obranu siromašnih, prozivajući ga neznalicom ili čak marksistom? Takvi i slični komentari dolaze od pojedinih  libertarijanskih ekonomista, ali i iz nekih katoličkih krugova. No je li ovaj papa doista protiv kapitalizma i bogatstva? Što je to što on naziva ekonomijom isključivanja i nejednakosti? Zašto se zalaže za odbacivanje apsolutne autonomije tržišta i financijskih špekulacija? Postoji li u tomu kontinuitet crkvenoga socijalnog nauka ili je papa Franjo svojom oštrom kritikom kapitalizma učinio presedan u odnosu na svoje prethodnike?

Nastala kao rezultat gotovo dvadesetogodišnjeg autorova bavljenja srednjovjekovnom filozofijom onkraj uhodanih klišeja i stereotipa o tom razdoblju filozofijske misli, knjiga studija Stjepana Kušara posvećena je središnjim tezama i predstavnicima one filozofijske i teologijske misli kojoj su temeljnim obilježjima bili zemljopisna policentričnost, otvorenost prema kulturnoj, jezičnoj, religijskoj i znanstvenoj pluralnosti te oslonjenost na srednjovjekovnu ideju autoriteta.