Povijest Osoblje i kontakt Novi naslovi On-line katalog Obavijesti Rad u čitaonici Popis dostupnih časopisa Baze podataka Repozitorij Katoličkog bogoslovnog fakulteta Zbirka rukopisa i starih knjiga Spomen knjižnica J. J. Strossmayera Zavičajna zbirka "Diacovensiana" Virtualne zbirke
Digitalna knjižnica Uvjeti upisa - integrirani
Uvjeti upisa - specijalistički 
Objavljena je nova knjiga nizozemskog kulturalnog filozofa, intelektualca i osnivača Nexus instituta, Roba Riemena. Nakon uspješnica Plemstvo duha, Vječiti povratak fašizma i Škole života, novi naslov, Povratak Europe. Njene suze, djela i snovi podsjećanje je na temeljne, ali zaboravljene zapadnoeuropske ideale u kojem autor nastoji vratiti nam povjerenje u europske vrijednosti i budućnost Europe.
“Europska unija nije Europa”, piše Riemen. “Ona je ekonomska unija, birokracija zalutala u vlastite kapitalističke vrijednosti iz kojih je nestala europska duša i u kojoj nebrojene sablasti iz destruktivne prošlosti opet stupaju na scenu. Europa, s druge strane, danas je već posvuda zaboravljena kraljevna, ona koju je Zeus u liku bika zaveo i oteo, koja se kao utopljenica nasukala na Kretu gdje će stajati kao majka uz koljevku velikog, humanističkog civilizacijskog ideala. Taj su ideal, Europu, smislili i opjevali mislioci i pjesnici, utjelovili hrabri uglednici boreći se za svijet istine i pravednosti, a protiv tiranije i moći.”
Nakon pada vrijednosti i degradacije humanističkih u nižerazredne znanosti, Riemen, kao strastveni zagovornik klasičnih humanističkih vrijednosti, najavljuje povratak zaboravljene kraljevne Europe. Ona se vraća na simpozij u Grand Hotel Waldhaus u Sils-Mariji, za okrugli stol nekolicine intelektualaca. U alpskom odmorištu ikona europske kulturne povijesti kao što su Thomas Mann, Hermann Hesse, Clara Haskil, Friedrich Nietzsche ili Marcel Proust, Riemenovi sugovornici u knjizi Povratak Europe, nastoje artistokratski oplemeniti i humanizirati suvremenu demokraciju širenjem europskog identiteta koji postaje ključem solidarnosti.
Nakon prve knjige „Doprinos koncilskoj moralnoj teologiji“ (2009.), ova druga knjiga radova jednog od najvećih hrvatskih koncilski i postkoncilskih moralnih teologa s međunarodnim referencijama, Marijana Valkovića, koja izlazi punih šesnaest godina nakon njegove smrti, želi pridonijeti boljem poznavanju ne samo njegova djela, nego i njegovih brojnih istupa, zalaganja i otvaranja inicijativa.
Marijan Valković slovi kao „teolog intelektualac“ koji je bio kompetentan sugovornik na različitim područjima i unutar i izvan teološko-crkvenih krugova. To je na osobit način došlo do izražaja nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj 1990. godine, kada je kao rijetko koji hrvatski teolog postao aktivnim sudionikom brojnih znanstvenih i uopće društvenih rasprava. To je vidljivo i u tematski različitim pisanim radovima u crkvenim i civilnim znanstvenim i stručnim časopisima.
U crkvenim pak krugovima Valković je slovio kao čovjek koji je „razmjerno malo pisao i objavio“ jer je u svojem iznimno dugom znanstveno-nastavničkom radu (1964. – 1998.) objavio tek jednu knjigu, i to „Civilno društvo – izazov za državu i Crkvu“, u zadnjoj godini svoga života (2000.).
Ova knjiga nastavak je objavljivanja svih pisanih radova toga katoličkog erudita zauzetog za Crkvu i konkretno hrvatsko društvu, i time će se, kako primjećuje priređivač i ove druge knjige, Stjepan Baloban, pridonijeti promjeni „te pogrešne javne percepcije“ o Marijanu Valkoviću.
Knjiga je podijeljena na dva dijela.
Prvi dio, naslovljen „Obiteljski i bračni život u krizi“ obuhvaća radove koji pod različitim vidovima obrađuju očite krize u obiteljskom i u bračnom životu u vremenu naglih društvenih promjena koje su pod etičko-moralnim, ali i vrijednosnim te kršćanskim vidom mnogo toga postavile u pitanje. Važno mjesto u Valkovićevoj teologiji zauzima problematika ženidbe kao i bioetike.
Drugi dio knjige, naslovljenom „Novi izazovi za moralnu teologiju“ predstavlja nam Marijana Valkovića kao teologa moralista koji se hrabro i teološki argumentirano upušta u raspravu o više važnih pitanja za razvoj postkoncilske moralne teologije kao što je pitanje savjesti, posebnosti kršćanskoga morala, sakramenta pokore ili laičke duhovnosti.
Zbornik predstavlja početak dugoročnijih ciljeva istraživanja složenih odnosa između filozofije i teologije u suvremenom kontekstu kako bi se otkrile prevladavajuće tendencije i pitanja koja se postavljaju. Radovi doneseni u zborniku žele pridonijeti dijalogu s onima koji imaju drukčiji svjetonazor i religijska uvjerenja. Važno područje istraživanja je i pitanje izričaja budući da filozofi i teolozi uvijek vode tešku bitku s jezikom, to jest kako izraziti istraživati neizrecivo i neobuhvatljivo na svakoj razini govora. Zbornik je podijeljen u četiri cjeline: „Humanističke znanosti pred suvremenim izazovima“, „Epistemološka previranja“, „Filozofija i teologija“ i „Moral i religija“, a sudjelovalo je šesnaest filozofa i teologa. „Imamo na umu da je zapadna civilizacija dubinski obilježena utjecajem kršćanstva, a u tome su važnu ulogu imali filozofija i teologija. Međutim, Crkva se danas više takvom ne poima i to pred nju postavlja nove izazove. Događaji se čine nepovratnima unatoč povremenim nategnutostima i stanovitim tendencijama isključivosti. Kao i uvijek, u razdobljima rastvaranja velikih sigurnosti sumnja se širi. Vjerovanje ide ruku pod ruku s agnosticizmom. Skepticizam, čini se, pobjeđuje tradicionalne vrjednote. Velike ideologije su na izmaku snaga i pojavljuje se nešto posve drugo i drukčije. Nikada nije bilo toliko ljudi na zemlji, a da istodobno individualne vrjednote nisu bile toliko uzdrmane. Danas upravo na toj razini postavljamo pitanje odnosa između filozofije i teologije povrh svih prošlih i sadašnjih peripetija“ pišu urednici ovoga zbornika kojeg su zajednički izdali Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Kršćanska sadašnjost.
Ovaj rad u čast prof. dr. sc. Nikole Hohnjeca povodom 70. godine života priredila je Katedra Svetoga pisma Staroga zavjeta i Biblijski institut Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
On donosi važne radove napisane u čast slavljenika, dugogodišnjega profesora na Katedri Svetoga pisma Staroga zavjeta, pročelnika Katedre, prodekana za nastavu istoga Fakulteta i predsjednika Instituta za biblijski pastoral, autora brojnih knjiga, znanstvenih i stručnih članaka i velikoga broja recenzija.
Osim bogate i opširne bio-bibliografije prof. Hohnjeca velik se broj bibličara, ali i teologa s raznih drugih teoloških učilišta i iz nekoliko država – ravno njih 30 - svojim stručnim radovima uključio u ovaj svečani zbornik.
Na temelju obrađenih tema načinjeni su i raspored i struktura zbornika koji u sebi sadrži četiri zasebne cjeline u kojima se nalaze radovi poredani prema određenoj logici. Prva i najveća cjelina nosi naslov Egzegeza i obuhvaća čak 12 članaka. Druga cjelina naslovljena je Biblijska teologija i sadrži teme o Božjoj riječi i njezinim oblicima u SZ, treća cjelina stavljena je pod širok naslov Ostale biblijske teme, a četvrta je naslovljena Crkva i društvo.
Knjiga je izišla kao suizdanje Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i Kršćanske sadašnjosti.
Hrvoje Lasić, dominikanac i umirovljeni profesor filozofije na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, objavio je u izdanju izdavačke kuće "Demetra" svoju treću samostalnu knjigu pod naslovom "U potrazi za istinom. Korespondencija Blondel - Garrigou-Lagrange".
Na više od 300 stranica profesor Lasić donosi prijevod (bilingvalno izdanje na francuskom i hrvatskom jeziku) korespondencije između Maurice Blondela (1861.-1949.), katoličkog filozofa, i Réginald Garrigou-Lagrangea (1877.-1964.), katoličkog teologa, o poimanju i definiranju istine u odnosu na naravnu i nadnaravnu zbilju.
Pored korespondencije knjiga sadrži Lasićev osvrt na život i djelo dvojice korespondenata te dva priloga o filozofsko-teološkom poimanju istine. Domagoj A. Polanščak u pogovoru je kontekstualizirao korespondenciju kao svjedočanstvo dinamičnog odnosa između modernog mišljenja i kršćanskog nauka. Na kraju knjige nalazi se iscrpna bio-bibliografija Hrvoja Lasića.
Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu
IBAN račun:
Fakultet: HR4523900011100474440
Studentski dom: HR3123900011500027586
OIB: 05384220316
