Uslijedio je potom Znanstveni skup „Biskupijska tiskara i budućnost tiskanih medija“ tijekom kojeg su o ovoj temi govorili dr. sc. Marina Vinaj, mr. sc. Luka Marijanović i Tihonija Zovko, dipl. theol. Prvo izlaganje nosilo je naziv „Pregled tiskarstva u Slavoniji u drugoj polovini 19. stoljeća“ u kojem je dr. sc. Marina Vinaj iz Muzeja Slavonije u Osijeku, govorila o povijesti tiskarstva od 1735. godine, kada se je ono zaživjelo dolaskom franjevaca u Osijek, potom preuzimanja tiskare od strane obitelji Divald 1775. godine i nadalje. Spomenula je i kako se u Đakovu 1880. godine otvorila Biskupijska tiskara. U svom izlaganju obuhvatila je i znatan dio povijesnih činjenica vezanih izdavanje prvih novina, časopisa, udžbenika u drugoj polovini 19. stoljeća na području Slavonije. O Biskupijskoj tiskari u Đakovu, odnosno o njezinu osnutku radu i upraviteljima govorio je mr. sc. Luka Marijanović. On je istaknuo kako je nadolazeća 150. godišnjica Glasnika Biskupija bosanske i sriemske, sada Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije (1873. – 2023.) neposredni povod za povijesni pregled Biskupijske tiskare kao najstarije tiskare u Đakovu. Rekao je i da je biskup Josip Juraj Strossmayer još 1852. godine razmišljao o prvoj tiskari, pogotovo prigodom pokretanja biskupijskog službenog glasnika. – Biskupijska tiskara je osnovana tek 1880. godine i uspješno je djelovala do kolovoza 1948. godine kada je proglašena državnom svojinom. Tom prigodom sva je imovina prinudno otuđena, a radnici tiskare „Pobjeda“ iz Cetinja uzeli su sve što je u njoj vrijedilo, kazao je mr. sc. Luka Marijanović. Dodao je i kako su tada iz Đakova odnijeli suvremeni stroj linotip, no nikad se njime nisu koristili jer se u Cetinju služe ćirilicom. Tihonija Zovko, dipl. theol., izlagala je na temu „Prilozi bibliografiji Biskupijske tiskare u Đakovu u razdoblju od 1880. do 1905. godine“. Ona je naglasila kako je biskup Strossmayer bio čovjek koji je umio prepoznati znakove vremena, potrebe i mogućnosti u kojima je živio i radio. „Shvaćajući i njegujući pisanu riječ te potrebu međusobne komunikacije 1873. započinje tiskati Glasnik Biskupija bosanske i sriemske, kojim želi prenijeti ne samo informacije, već i naučiti, podučiti izvijestiti i prikazati događaje, osobe i povijesni-kulturne promijene prisutne ne samo u vlastitom narodu, već i promijene unutar same Crkve, kazala je Zovko.
Nakon znanstvenog skupa održana je panel rasprava o temi „Budućnosti tiskanih medija“. Sudjelovali su Mihaela Majcen-Marinić (Ministarstvo kulture i medija), Tomislav Levak (Akademija za umjetnost i kulturu), Ivan Trojan (Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku), Mirko Ćurić (Društvo hrvatskih književnika), dok je moderator bio Šimo Šokčević (Katolički bogoslovni fakultet).
