Kolokvij je otvorio i moderirao Matej Prljević, student četvrte godine Katoličkog bogoslovnog fakulteta, dok je u ime Uprave Fakulteta nazočne pozdravio prodekan za financije, doc. dr. sc. Davor Vuković. Predsjednica Studentskog zbora KBF-a, Jelena Živković, uputila je riječi dobrodošlice svim sudionicima te zahvalila na velikom interesu za ovu, kako je istaknula, iznimno zanimljivu i poticajnu temu.

Izlaganja su započela predavanjem Valentina Kujundžića, studenta KBF-a u Đakovu. Na predavanju je istaknuto da je Gospodar prstenova J. R. R. Tolkiena u svojoj biti duboko prožet kršćanskim, osobito katoličkim temama, iako autor nikada nije želio da djelo bude shvaćeno kao izravna alegorija. Tolkienovo djelo otvara slobodan prostor tumačenja, ali su kršćanski motivi njegov temeljni svjetonazor i polazište .

Poseban naglasak stavljen je na lik Saurona kao personifikaciju zla, shvaćenog prije svega kao oholost i želja da se „igra Boga“. Sauron nije samo vanjski neprijatelj, nego simbol grijeha koji postoji u svakom čovjeku. Nasuprot tome, u djelu ne postoji jedan apsolutni lik dobra, već se spasenje ostvaruje kroz više nesavršenih likova.

Jedna od ključnih tema predavanja bila je Božja providnost. U Gospodaru prstenova ništa se ne događa slučajno: i najmanje odluke, poput Bilbove i Frodove sućuti prema Gollumu, imaju presudne posljedice. Upravo ta sućut na kraju određuje sudbinu svijeta, jer Gollum, a ne Frodo, uništava Prsten. Time se naglašava kršćanska ideja da Bog djeluje skriveno, često kroz ljudsku slabost i neuspjeh.

Predavanje je također obradilo tzv. kristološke tipove u djelu: Gandalf kao prorok, Aragorn kao kralj i Frodo kao lik koji nosi teret patnje i žrtve. Posebno je istaknuto da Frodo nije poganski, nepobjedivi heroj, nego kršćanski junak koji na kraju ne uspijeva vlastitom snagom, čime se naglašava da spasenje ne dolazi od čovjeka, nego od Boga.

U završnom dijelu predavač Valentino je govorio  o bogoslovnim krepostima vjere, nade i ljubavi, s naglaskom na prijateljstvo kao najjače „oružje“ protiv zla. Ljubav se prikazuje kao svjesna odluka darivanja sebe, a nada kao snaga koja omogućuje nastavak puta i onda kada se čini da više nema izlaza. Zaključak predavanje jest da  Gospodar prstenova prikazuje borbu dobra i zla kao borbu koja se odvija unutar svakog čovjeka, uz snažnu poruku poniznosti, nenavezanosti i povjerenja u viši smisao.

Drugo predavanje je održala studentica psihologije sa Fakulteta filozofije u Rijeci Mara Jurković. Predavačica je analizirala djelo  J. R. R. Tolkiena Gospodar prstenova kroz prizmu psihologije, simbolike i kršćanske duhovnosti. Polazeći od teze da je granica između fantazijskog i stvarnog svijeta znatno tanja nego što se čini, predavanje je pokazalo kako književnost i film mogu prenositi duboke poruke o ljudskoj naravi, identitetu i moralu.

Poseban naglasak stavljen je na simboliku prstenova i brojeva, koji se povezuju s biblijskim i psihološkim značenjima, kao i na likove koji predstavljaju različite aspekte ljudske psihe. Frodo je prikazan kao primjer mladog čovjeka u krizi identiteta, suočenog s odgovornošću koja nadilazi njegove snage, dok Gandalf simbolizira mentora i duhovnog vodiča. Aragorn je istaknut kao arhetip zrelog vođe koji postupno prihvaća vlastitu sudbinu, a Boromir kao primjer unutarnje borbe, slabosti ega i pogubnog djelovanja neintegrirane „sjene“.

Predavanje se osvrnulo i na psihološke teorije, poput Eriksonovih faza razvoja, Jungovih arhetipova, Freudova modela ličnosti (id, ego, superego) te teorije privrženosti, koje su povezane s odnosima i ponašanjem likova. Posebno je naglašena uloga Sama kao simbola savjesti, odanosti i emocionalne potpore, bez koje Frodo ne bi mogao izdržati svoje putovanje.

Zaključno, istaknuto je da Gospodar prstenova nije samo fantastična priča, nego slojevito djelo koje govori o slobodi, odgovornosti, iskušenju moći i mogućnosti unutarnje preobrazbe. Predavanje je poručilo da upravo „mali ljudi“ i naizgled neznatni izbori mogu imati presudnu ulogu u promjeni svijeta, kako u književnosti, tako i u stvarnom životu.

Nakon izlaganja uslijedila je rasprava, tijekom koje su sudionici razmijenili mišljenja i postavljali pitanja izlagačima.

Događaj je završen domjenkom u kantini Studentskog doma.

Tekst: Ivan Vuković
Fotografija: Tea Tabak