U uvodniku čitamo promišljanje Stjepana Radića o odgoju i obrazovanju pod naslovom O obrazovanju u perspektivi odgoja za vrijednosti: mali pogled u sadašnjost i prošlost.

Posljednji broj ovoga godišta zaključen je s osam znanstvenih radova. Prvi u nizu objavljenih članaka je Revitalizacija antičke i srednjovjekovne filozofije u mišljenju Josefa Piepera koji je napisao Franjo Mijatović. Tema rada autorice Suzane Vuletić je Savjest kao Božji dar čovjeku u kontekstu kulture života. Josip Knežević piše o Razumijevanju evagrijevske duhovnosti i misticizma u njegovu asketskom nauku.  Na engleskom jeziku objavljen je članak The Mercy of God as the Foundation of Charity of the Church, a napisao ga je poljski teolog Wiesław Przygoda. Turkologinja Marta Andrić autorica je rada pod naslovom Strategije uljudnosti i neuljudnosti u ostavštini na turskom jeziku svećenika Gjure Adama Büttnera. Marija-Ana Dürrigl u svom članku bavi se Motivom posta i molitve u hrvatskoglagoljskim tekstovima 15. i 16. stoljeća. Riječki teolog Richard Pavlić promišlja duhovne pretpostavke evangelizacije prema apostolskoj pobudnici pape Franje Evangelii gaudium u članku Duhom ispunjeni evangelizatori. Ovo godište zaključuje rad Aleksandre Golubović i Petre Domaćinović naslovljen Nekoliko misli o profilu nastavnika kao odgojitelja.

U rubrici Prikazi Hrvoje Kalem osvrnuo se na knjigu Šutnja – Molitva – Dokolica hrvatskoga teologa Ivice Raguža.