Inauguracija u novu akademsku godinu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu održana je 1. listopada 2025. godine. Svetu misu predvodio je mons. mr. Ivan Ćurić, pomoćni biskup Đakovačko-osječke nadbiskupije, a u koncelebraciji su bili izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin, dekan fakulteta, prof. dr. sc. Stjepan Radić, rektor Bogoslovnom sjemeništa te još nekolicina profesora. U homiliji, biskup je naglasio kako je ovaj dan važan za cijelu našu mjesnu Crkvu jer je blagdan obljetnice posvete naše katedrale koja je „Mater omnium ecclesiarum“. U evanđelju, Isus svraća pozornost na živo iskustvo vjere, na klanjanje u duhu i istini. Polazeći od katedrale, i od svih znakova koje ona posjeduje, biskup nas je potaknuo da razumijevamo otajstvo i znakove, jer ono vidljivo, podsjeća nas otajstva, na Božju vjernost obećanjima i ispunjenje tih obećanja. Crkva nas uvijek usmjerava dalje, prema Nebu. Mi moramo biti živa zajednica i obnavljati živo lice Crkve. Biskup je naglasio i važnost uloge vjernika laika, posebno istaknuvši važnost sinodalnosti i zajedništva među pastirima i vjernicima laicima. Na kraju je biskup dao poticaj svima nazočnima da nasljedujemo Krista svjetlom Njegova Duha.

U srijedu, 1. listopada, na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu upriličen je susret uprave Fakulteta sa studentima I. godine sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog filozofsko-teološkog studija.

Dana 26.09.2025. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, troje polaznika Specijalističkog studija propedeutike psihoterapije i teoterapije obranili su završni sveučilišni specijalistički rad. Studenti koji su završili studij su: s. Meri Muše s temom rada Bioetičke kontroverze i psihološke reperkusije transseksualnosti pod mentorstvom prof. dr. sc. Stjepana Radića; Tomislav Atelj s temom rada Pristup realitetne psihoterapije i transakcijske analize osobama koje boluju od depresivnosti pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Josipa Bošnjakovića; Zvonimir Vidović s temom rada Uloga oca u odgoju i razvoju djeteta pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Josipa Bošnjakovića.

U organizaciji Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu održan je Festival održivosti, posvećen temi „Baština“. Festival je okupio učenike srednjih škola iz Đakova i okolice, s ciljem da kroz praktične radionice povežu kulturnu baštinu, kreativnost i suvremene digitalne alate.

Trećeg dana Teološko-pastoralnog seminara program je započeo predavanjem Tvrtka Baruna, bivšeg člana Isusovačke službe za izbjeglice. U izlaganju pod naslovom „Suradnjom vladinog i nevladinog sektora, crkvenih i sekularnih institucija do izgradnje sustava“ prenio je iskustva višegodišnjeg djelovanja tijekom migrantske krize 2015./2016., kao i u projektima integracije u Hrvatskoj i inozemstvu. Govornik je naglasio da je ključ uspješnog rada s migrantima i izbjeglicama u širokoj suradnji – državnih institucija, nevladinih organizacija, vjerskih zajednica i lokalne zajednice. Posebno su istaknuti primjeri zajedničkog djelovanja s MUP-om i Crvenim križem u kriznim trenucima otvaranja kampova u Opatovcu i Slavonskom Brodu, pokretanja tečajeva jezika i pomoći pri zapošljavanju, kao i projekta preseljenja sirijskih obitelji iz turskih kampova u Hrvatsku. Barun nije zaobišao ni kritičke osvrte: institucionalna podrška Crkve u to je vrijeme, kako je rekao, bila ograničena, a pojedini crkveni autoriteti skeptični. Ipak, djelovanje Isusovačke službe za izbjeglice pokazalo je kako se vjerodostojnost Crkve očituje upravo u služenju onima na marginama. Zaključio je da se održiv sustav integracije može graditi samo zajedničkim snagama – kroz povezivanje državnog, nevladinog, vjerskog i privatnog sektora.

Drugo predavanje pod naslovom „Socijalna struktura kasnog modernizma i pitanje migracija“ održao je dr. sc. Jakov Žižić, politolog s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Analizirajući promjene društvene strukture od industrijskog do kasnog modernizma, istaknuo je da od 1970-ih zapadna društva prolaze duboke preobrazbe: nestanak industrijskog radništva, rast uslužnog sektora i nova podjela na novu i staru srednju klasu te nižu klasu.Nova srednja klasa, sastavljena od visokoobrazovanih stručnjaka u ekonomiji znanja, gravitira velikim gradovima i liberalnim vrijednostima. Stara srednja klasa, pak, ostaje vezana za lokalne zajednice i tradicionalne obrasce, često suočena s osjećajem defanzive pred kulturnim i gospodarskim promjenama. Posebna pozornost bila je posvećena migracijama i ulozi strane radne snage. Žižić je upozorio da, iako migranti doprinose održavanju ekonomskog sustava, iza tih procesa stoje primarno interesi kapitala i ideologije. „Kao kršćani trebamo biti humani i plemeniti prema svakom čovjeku, ali pritom ne smijemo biti naivni“, naglasio je predavač.

Završetak dana bio je obilježen Okruglim stolom, na kojem su sudionici zajednički sabrali uvide s cijeloga seminara, raspravili ih i oblikovali konkretne prijedloge. Oni će biti objavljeni i ponuđeni kao smjernice za pastoralnu praksu.

Tekst i fotografija: Ivan Vuković