04.prosinca (petak) i 05.prosinca 2015. (subota) održana je u Osijeku smotra sveučilišta u prostorijama Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Smotra je namijenjena učenicima završnih razreda srednjih škola, a svrha smotre je pravovremeno upoznavanje maturanata (budućih studenata) o studijskim programima ponuđenima na našem Sveučilištu.

Dana 4. prosinca 2015. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu predstavljena je knjiga  "Rivellijeva zavjera laži. Blaženi Alojzije Stepinac i Srpska Pravoslavna Crkva", autora mons. dr. sc. Jurja Batelja. Uz autora knjigu su predstavili dipl. teol. i dipl. knjižničar Ankica Landeka, doc. dr. sc. Grgo Grbešić te umirovljeni nadbiskup mons. dr. sc. Marin Srakić.

Početak Adventa na Katoličkom bogoslovnom fakultetu obilježen je molitvom i paljenjem prve adventske svijeće. Molitvu je predvodio Red. prof. dr. sc. Karlo Višaticki, profesor biblijske teologije. Profesor se u kratkoj homiliji osvrnuo na Lukino evanđelje stavivši naglasak na vječno pitanje: Kako prepoznati znakove? Luka nam na to kazuje: "Neka ne otvrdnu srca vaša." Stoga treba vječno pjevati i putovati, tj. truditi se i napredovati u dobru, kako na je to govorio Sveti Augustin. Svatko u ovoj pripravi za dolazak Sina Božjega treba raditi na sebi te prepoznati sve znakove Božje milosti, istaknuo je profesor Višaticki.

U četvrtak 26.studenog, mješoviti pjevački zbor Katoličkog bogoslovnog fakulteta i studentski zbor, Ruah, proslavili su sv. Ceciliju, zaštitnicu glazbenika i pjesnika. Proslava je upriličena svetom misom i klanjanjem u kojima na savršen način dolazi do izražaja glazbeno umijeće kojim se pridonosi ljepoti euharistijskog slavlja.

Duhovne vježbe za studente laike, održane u razdoblju od 13. – 15.11.2015., vodio je o. Jeronim (Adam) Marin, prior benediktinskog samostana na Ćokovcu (otok Pašman).

Prvi dan duhovnih vježbi (13.11.) započeo je uvodnim razmatranjem u kojem nam se pater Jeronim ukratko predstavio i izložio povijest benediktinaca u Hrvatskoj. Predstavio je temu duhovnih vježbi, koju je nazvao „Škrapula“ (prema sportu koji se razvija, a uključuje hodanje/trčanje po škrapama – oštrim stijenama, koje završavaju u moru). Zašto je izabrao baš tu temu objasnio je kroz monašku duhovnost i poštivanje pravila, jer je često monaški život hod po škrapama (naziv škrapa dolazi od latinskog izraza scrupus, što znači oštar; a time je htio pojasniti i da su oni koje nazivamo skrupuloznima, zapravo osobe koje svakim korakom pretjerano paze da ne povrijede neku zapovijed). Korak po škrapama ne smije biti ni predug, ni prekratak, kako ne bismo izgubili ravnotežu nego je potrebno naći mjeru, međukorak koji donosi stabilnost.