Tezarij

Tezarij za diplomski ispit

I. FILOZOFIJA I FUNDAMENTALNA TEOLOGIJA

Filozofija

1. Logika i spoznajna teorija: Osnovni elementi spoznaje - što je spoznaja, problem istine u kontekstu spoznajnog problema, osjetilna i intelektivna spoznaja. Sustavna obrada 'kritičkoga' problema i suočavanje sa spoznajnoteorijskim shvaćanjima: realizam, idealizam, materijalizam, racionalizam, empirizam, skepticizam i relativizam.

2. Ontologija (opća metafizika): Definicija i objekt ontologije. Povijest nazivlja. Ontologija kao osnovni i najopćenitiji filozofijski pristup postojećem. Temeljni problemi ontologije: supstancija, biće, bitak. Pitanje transcendentala.

3. Teodiceja (i kozmologija): Tematiziranje Boga u antičkoj, srednjovjekovnoj i novovjekovnoj filozofiji. Povijesno-filozofska rasprava o napetosti između “Boga filozofa” i živoga Boga vjere te njezine reperkusije na philosophiu naturalis. Granična pitanja religije, filozofije i znanosti.

4. Povijest filozofije: Aristotel i Aristotelizam - Prikaz Aristotelova filozofskog učenja s obzirom na logiku, metafiziku i etiku. Rehabilitiranje aristotelovske filozofije u srednjem vijeku: glavni predstavnici i njihovo filozofsko učenje s posebnim osvrtom na filozofiju sv. Tome Akvinskog.

5. Povijest filozofije: Fenomenologija i Egzistencijalizam – Temeljna načela fenomenološke i egzistencijalističke filozofije. Najznačajniji predstavnici ovih pravaca i njihovo filozofsko naučavanje s posebnim osvrtom na njemačko i francusko govorno područje.

 

Fundamentalna teologija

6. Kršćanska objava. Kozmička objava. Božja objava u Starom i u Novom zavjetu. Isus Krist – vrhunac, posrednik i punina objave. Prenošenje Božje objave. Značenje Tradicije/Predaje. Odnos između Pisma i Predaje. Razumijevanje Božje objave u povijesti teologije. Vjera – odgovor na Božju objavu. Struktura i glavne poruke konstitucije Dei Verbum.

7. Crkva Kristova. Povijesno ustanovljenje Crkve. Crkva kao Tijelo Kristovo i kao Božji narod. Odnos između Crkve i Kraljevstva Božjeg. Crkva je jedna, sveta, katolička i apostolska. Crkveno učiteljstvo. Petrov primat. Misijsko poslanje Crkve. Struktura i glavne poruke konstitucije Lumen Gentium.

8. Povijest Isusa Krista. Povijesna osoba Isusa iz Nazareta. Povijesnost evanđelja. Isusove riječi i djela, znaci i čudesa, smrt i uskrsnuće. Kristovo uskrsnuće. Isus Krist kao universale concretum. Kristološki naslovi: Mesija-Krist, Sin Božji, Sin Čovječji, Gospodin-Kyrios.

9. Teološka epistemologija. Teologija kao crkveno i znanstveno promišljanje o Objavi. Razvoj teologije. Spoznaja u teologiji. Vjera i razum. Pitanje istine u kršćanstvu/teologiji. Dogma i razvoj dogme. Interpretacija vjerskih istina i dogmi. Povijesni razvoj i uloga fundamentalne teologije.

10. Religije. Značenje pojma religija. Unutarnji sadržaj religije - sveto. Vanjski oblici religije – očitovanja svetog. Velike religije svijeta: hinduizam, budizam, islam, židovstvo, konfucijanizam, taoizam. Modeli teologije religija. Prosudba nekršćanskih religija. Crkveni dokumenti o odnosu prema nekršćanskim religijama.

 

II. CRKVENA POVIJEST I EKUMENSKA TEOLOGIJA

Crkvena povijest

1. Ranokršćanska Crkva: osnivanje Crkve i pracrkva u apostolsko vrijeme. Izgradnja crkvenog uređenja. Položaj kršćana do sredine III. st. i sustavni progoni kršćana u Rimskom carstvu (Decije, Valerijan, Dioklecijan, Galerije). „Preokret“ za Konstantina I. Velikoga i stanje Crkve za Konstantinovih sinova.

2. Počeci kršćanstva u Hrvata: pokrštenje Hrvata i dokazi o teorijama pokrštenja. Crkvene prilike za hrvatskih knezova (Trpimir, Zdeslav, Branimir). Crkva u Hrvatskoj u vrijeme kraljeva (Tomislav, Petar Krešimir VI, Dmitar Zvonimir). Splitski sabori u X. st., reformni sabori XI. st.

3. Refomacija u XVI. st.: uzroci refomacije, historigorafija o reformaciji, život M. Luthera. Teologija M. Luthera i nastavak reformacije: osnovne Lutherove teološke postavke, Lutherovi programatski spisi, socijalni nemiri i Confessio Augustana, podjela i prvi vjerski sukobi. Širenje protestantskih ideja: Ulrich Zwingli i baptisti, Jean Calvin i kalvinizam, engleski crkveni raskol.

4. Đakovačko-osječka nadbiskupija: prijelaz iz Bosne u Đakovo, pod turskom vlašću. Razdoblje poslije oslobođenja Slavonije od Turaka: biskupi, vjerski i društveni život u Slavoniji (Juraj Mulih, Relković, Došen), sjedinjenje sa srijemskom biskupijom. Biskup J.J.Strossmayer kao pastir svoje biskupije, kao mecena, kao političar, kao apostolski administrator i sudionik Prvog vatikanskog koncila.

5. Hrvatsko-srpsko približavanje preko ilirskog pokreta i jugoslavenske ideje u 19. stoljeću, život u zajedničkoj državi i sukobi. Crkva pred lijevim i desnim totalitarizmom u 20. stoljeću. Alojzije Stepinac u vrtlogu drugog svjetskog rata i komunističke diktature.

 

Ekumenska teologija

6. Suvremeni ekumenski pokret: nastanak, razvoj i uloga Ekumenskog vijeća Crkava.

7. Temeljne postavke dekreta o ekumenizmu Unitatis Redintegratio.

8. Communicatio in sacris. Teološka načela, važeće odredbe i stajalište katoličke Crkve.

9. Nastanak i liturgijska baština istočnih kršćanskih crkava.

10. Pravoslavlje: monaštvo, duhovnost i teologija.

 

III. SVETO PISMO I BIBLIJSKA TEOLOGIJA

1. Iz konstitucije II. vatikanskog koncila „Dei Verbum“ o božanskoj objavi: stvarnost, narav i predmet objave; bogoduhost Sv. pisma; osobito klasična mjesta, istina Sv. pisma; književni rodovi.

2. Izvještaj o stvaranju čovjeka i problematika iskonskoga grijeha (Post 1-3): književni sastav i teološka poruka.

3. Poziv, uloga i zadaća proroka u Izraelu: Iz 6, 1-13; Jr 1, 4-19; Ez 1-3.

4. Izabrana mesijanska mjesta SZ-a: Post 3, 15; 49, 10; 2 Sam 7, 14; Ps 2 i 110; Iz 7, 14-15; 11, 1-9; 52; Zah 9, 9-10; Dn 7, 13-14, te Jr 31, 31-34.

5. Psalmi: nastanak, autorstvo, razdioba i egzegeza deset izabranih psalama (1; 8; 14; 23; 58; 90; 118; 121; 126; 137).

6. Sinoptička evanđelja - povijesnost, faze nastanka (izabrati jednu od tema: „Evanđelja djetinjstva“, Govor na gori, prispodobe, izvještaji o Isusovu uskrsnuću).

7. Evanđelje po Ivanu (teme po poglavljima).

8. Teologija Djela apostolskih, glava 1-15.

9. Osoba i teologija sv. Pavla na temelju autentičnih poslanica.

10. Izabrane teološke teme Novoga zavjeta: savez, opravdanje, vjera, zakon i sloboda.

 

IV. DOGMATSKA TEOLOGIJA I PATROLOGIJA

Povijest kršćanske literature i kršćanskog nauka

1. Pojam patrologije i znanstveni status discipline. Stanje Crkve i teologije u prednicejskom razdoblju. Opće značajke apostolskih otaca i apologeta. Heretička i antiheretčka literatura. Aleksandijska škola. Apokrifi. Začetci latinske književnosti u Africi.

2. Arijanska kriza između Nicejskoga i Carigradskoga sabora i najvažniji autori uključeni u raspravu u prvomu razdoblju. Problem makedonijanstva i apolinarizma. Kapadočani. Antiohijska škola.

3. Crkvena književnost na Zapadu u IV i V stoljeću. Raskoli i krivovjerja na Zapadu: donatizam, maniheizam, priscilijanizam i pelagijanizam.

4. Teološke rasprave između antiohijske i aleksandrijske škole. Problem nestorijanizma i Marijino Bogomaterinstvo. Efeški sabor. Problem monofizitizma i Kalcedonski sabor.

5. Pojasniti pojam „dogma“ te razvoj pojma kroz povijest. Odnos dogme i Objave, odnosno između dogme i Svetoga pisma. Tradicija i pravilo vjere. Nastanak simbola vjere: ispovijesti vjere u Novomu zavjetu te kod apostolskih otaca. Usporedba članaka Apostolskog vjerovanja s Nicejsko-carigradskim.

 

Dogmatska teologija

6. Kristologija: Isus Krist u Sv. pismu s dogmatsko-teološkoga gledišta: «figurae Christi» u SZ-u, Kristovo javno djelovanje; teološko tumačenje Kristove smrti i uskrsnuća. Kristologija Efeškoga (431.), Kalcedenskoga (451.), 2. i 3. carigradskog (553. i 681.) te 2. nicejskog sabora (787). Soteriologija: Anzelmo Canterburyjski, Toma Akvinski.

7. Trinitarna teologija: Trojstvo u Sv. pismu. Arijanizam, Nicejski (325.) i Carigradski sabor (381.). Prikaz trinitarnih teologija u povijesti: Augustin, Toma Akvinski, Karl Rahner, H. U. v. Balthasar. Analiza trinitarnoga aksioma Karla Rahnera.

8. Teološka antropologija: teologija stvaranja: Sveto pismo, nauk Crkve, nauk o anđelima. Čovjek kao Božja slika. Čovjek kao grješno biće: grijeh i istočni grijeh prema nauku Crkve. Milost: u Svetom pismu, teološkoj tradiciji i nauku Crkve. Blažena Djevica Marija: Sveto pismo, Marija vazda Djevica, Marija Bogorodica, Marija bezgrješno začeta, Marija na nebo uznesena.

9. Eshatologija: Smrt u Svetom pismu i teologiji. Čovjek kao duh i tijelo: platonizam, kršćanstvo. Čistilište, raj, pakao. Uskrsnuće tijela. Posljednji sud, kraj svijeta, «visio beatifica.»

10. Sakramenti: Sakramenti općenito u Sv. pismu. Sakramenti općenito u teologiji: Augustin, Toma Akvinski, moderna teologija. Sakramenti posebno: Sveto pismo i teologija. Crkva kao sakrament, Tijelo Kristovo, «communio», narod Božji.

 

V. MORALNA TEOLOGIJA I SOCIJALNI NAUK CRKVE

Moralna teologija

1. Kristocentričnost moralnog života. Znanstveno izlaganje moralne teologije treba temeljitije hraniti naukom Svetoga pisma te ona treba „rasvijetliti uzvišeni poziv vjernika u Kristu i njihovu obvezu da u ljubavi donesu plod za život svijeta (usp. OT 16). Krist – konkretna norma moralnosti. Moralno je djelovanje svjesno, hotimično i slobodno, ono je izraz čovjeka kao cjeline ali može imati veći ili manji osobni intenzitet (sloboda izbora, osnovna ili temeljna sloboda te osnovno ili temeljno opredjeljenje). Između osnovnog ili temeljnog moralnog opredjeljenja i pojedinih moralnih čina nalazimo područje koje nazivamo „krepostima“.

2. Kršćanska savjest i moralna norma. O moralnoj normi općenito. Materijalnu i sadržajnu normativnost u moralnom djelovanju pružaju nam ljudsko iskustvo (naravni moralni zakon) i Objava (Sveto pismo) te tradicija Crkve, dok je na subjektivnoj razini savjest zadnja norma moralnosti (biblijsko-teološki nauk o savjesti, antropologija vrijednosne savjesti i sud moralne savjesti, savjest kao zadnja obvezujuća instanca i norma djelovanja, koraci u rješavanju dvojbene savjesti). Savjest valja odgajati prema objektivnim kriterijima. Savjest i autoritet (Učiteljstvo Crkve).

3. Drama ljudskoga grijeha. Grijeh kao moralno djelovanje jest uvreda Boga, šteta i uvreda nanesena bližnjem i zajednici (i Crkvi) te „umanjenje“ samog čovjeka (usp. LG 22; GS 13). On je bitno vjerska i teološka kategorija, ali uključuje i antropološke momente.

4. Svetost života i temeljna bioetička načela. Laička/katolička bioetika: osnovna polazišta i načela. Ljudska osoba i njezino tijelo. Svetost i/ili kvaliteta života. Suvremene kontroverze oko početka ljudskog života i status ljudskog embrija. Prenatalna dijagnostika. Pobačaj. Tehničko-znanstveni i moralni vid medicinski pomognutog začeća. Presađivanje organa. Umrijeti dostojno čovjeka između eutanazije i distanazije.

5. Antropologija ljudske spolnosti i odgovorno roditeljstvo. Biološka, psihološka, dijaloška, društveno-kulturalna i otajstvena dimenzija spolnosti. Neki problemi spolne etike: samozadovoljavanje, predbračni odnosi, homoseksualnost. Antropologija i svetost bračne ljubavi (GS 48-49). Glede prenošenja života Crkva naučava odgovorno očinstvo (GS 50), što obrazlaže enciklika „Humane vitae“ te upute i izjave mnogih episkopata, među kojima je i naš. Važnost bračne duhovnosti i pitanje kontracepcije.

 

Socijalni nauk Crkve

6. Temeljna načela socijalnog nauka Crkve: dostojanstvo ljudske osobe, pravednost i opće dobro, opća namjena dobara i socijalna pravednost, solidarnost i supsidijarnost, izražavaju bit, ali i normu ponašanja za današnjeg kršćanina te ih možemo promatrati s metafizičkog i moralnog aspekta. Svako od ovih načela na svoj način izražava primat ljudske osobe u odnosu na društvo, kako u ontološkom, tako i u operativnom i finalističkom pogledu (usp. Kompendij socijalnog nauka Crkve, br. 105.-208).

7. Dostojanstvo ljudskog rada. Crkva je pozvana čitati nove „znakove vremena“ i svojim socijalnim naukom pružiti novi pogled na dostojanstvo i svrhu ljudskog rada te pridonijeti humanizaciji svijeta rada i pravednijoj raspodjeli dobara pred izazovima slobodnog tržišta i duha poduzetništva. Socijalni nauk Crkve na osobit način ukazuje na granice profita, važnost pravedne plaće i privatnog vlasništva te poziva na rješavanje nezaposlenosti i ostvarivanje prava na rad, zaštitu žena i obiteljskog života te izgradnju socijalne države (usp. Laborem exercens, Centesimus annus, Kompendij socijalnog nauka Crkve, br. 255.-376.).

8. Ljudska prava. Socijalni nauk Crkve oštro je kritizirao i osudio različite ideologije devetnaestoga i dvadesetoga stoljeća: liberalizam, fašizam, nacizam, socijalizam i komunizam te ukazao na njihove antropološke pogreške koje su dovele do gaženja dostojanstva ljudske osobe (usp. enciklike Lava XIII. i Pija XII. te encikliku Octogesima adveniens /br. 23.-47./ Pavla VI. i Centesimus annus /br. 12.-29./ Ivana Pavla II.). Socijalni nauk Crkve stoga ukazuje na važnost poštivanja ljudskih prava, među kojima istaknuto mjesto ima pravo na vjersku slobodu (usp. Pacem in terris, Dignitatis humanae).

9. Crkva, politika i društvo. U suvremenom demokratskom društvu vjernici su pozvani djelovati u civilnom društvu i „uskvasati samo društvo Evanđeljem“. Socijalni nauk Crkve stoga pruža značajan doprinos u razumijevanju suvremenog pojma sekularne države i demokracije te odnosa Crkve i politike (usp. Gaudium et spes, br. 73.-76.; Kompendij socijalnog nauka Crkve, br. 377.-427).

10. Mir nije samo plod pravednosti već, prije svega, plod solidarnosti (usp. Sollicitudo rei socialis, br. 39.). Socijalni nauk Crkve stoga ukazuje na važnost cjelovitog ljudskog razvoja (usp. Populorum progressio), važnost suživota i ulogu međunarodne zajednice u očuvanju mira (usp. Gaudium et spes, br. 77.-93.). Na tom tragu više ne govorimo o pravednom ratu, već o pravu na zakonitu obranu i humanitarnu intervenciju.

 

VI. PASTORALNA TEOLOGIJA I KATEHETIKA

Pastoralna teologija

1. Definicija pastoralne teologije i tumačenje. Materijalni i formalni objekt znanstvene pastoralne teologije. Oznake pastoralne teologije kao znanosti. Povijesni presjek razvoja znanstvene pastoralne teologije. Pastoralna teologija u Hrvatskoj.

2. Kairološki način mišljenja. Pastoralni „danas“. Procesi migracije, urbanizacije, sekularizacije, pluralizma. Indiferentizam i teoretski ateizam. Crkva u trećem tisućljeću. Pastoralna konstitucija i Crkvi u suvremenom svijetu „Gaudium et spes“. Neke dimenzije vjerovanja kod nas – religijsko-sociološka istraživanja.

3. Župno pastoralno vijeće. Principi utemeljenja. Konstruktivne norme i narav župnog pastoralnog vijeća. Sastav Župnog pastoralnog vijeća. Članovi, svrha i zadatci župnog pastoralnog vijeća. Vrijednost odluka toga vijeća.

4. Principi, načela i smjernice pastoralnoga rada sa obiteljima. Apostolska pobudnica „Familiaris consortio“. Pastoral obitelji u Hrvatskoj. Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj. Socio-religijski pokazatelji situacije braka i obitelji u Hrvatskoj.

5. Fenomen životnih prijelaza. Obredna kultura i Crkva. Sakramenti kao životni prijelazi. Rituali kod rođenja djeteta. Krštenje kao ritual kod rođenja. Odgovorna praksa krštenja u Crkvi. Dokument Hrvatske biskupske konferencije „Direktorij za pastoral sakramenata u župnoj zajednici“.

 

Religiozna pedagogija i katehetika

6. Prikaz razvoja katehetskoga djelovanja Crkve od novozavjetnih vremena do najnovijega doba. Poimanje kateheze u prvoj Crkvi u kontekstu katekumenata te njezin razvoj u povijesnim okolnostima života Crkve sve do danas. Poznavanje temeljnih katehetskih dokumenata novijega vremena.

7. Vjeronauk u školi i župna kateheza razumiju se danas kao jedinstvo navještaja Crkve u dva različita koncepta. Ti oblici navještaja Crkve duboko su vezani i s nastajanjem religijske pedagogije i katehetike kao znanosti, odnosno s reformom školstva na našim područjima (1774. godine). Obilježja konfesionalnoga modela vjeronauka u školi, zajedno s cjelokupnom organizacijom vjeronauka te njegov odnos prema župnoj katehezi, koncipiranoj prema novim katehetskim dokumentima i dokumentu Hrvatske biskupske konferencije (2010.) „Župna kateheza u obnovi župne zajednice“.

8. Poznavanje razvoja čovjekova života nužno je za definiranje razvoja vjere i čovjekova odnosa prema Bogu. U tom smislu spoznaje psihologije, na poseban način razvojne psihologije (od začeća do „mudrosne dobi“) koja znanstveno empirijski pokazuje čovjekov razvoj na psihološkoj, emocionalnoj, sociološkoj i intelektualnoj razini, postaju korelativni čimbenik u shvaćanju razvoja vjere čovjeka u različitim njegovim etapama. Temeljna polazišta kateheze sredine, kateheze prigode, kateheze inicijacije te kateheze poosobljenja, zajedno s temeljnim poznavanjem sadržaja kateheze za odrasle.

9. Povijest kateheze odraslih, od fenomena religijskoga neznanja (povijesni prikaz) preko onog „početničkoga znanja s autoritetom vlastite odgovornosti“ do fenomena indiferentnosti odraslih prema vjeri koja se praktički očituje u životu iz vjere koja je ili „relikt djetinjstva“ ili, pak, „balast vjere djetinjstva“ zahtijeva od Crkve promaknuće kateheze odraslih od „primarnih naslovnika sekundarnoga reda“ do istinskih prvih naslovnika naviještanja Crkve.

Kateheza odraslih unutar temeljnih dimenzija crkvenoga života: koinonija, martirija, liturgija i dijakonija.

10. Razvojem pedagoških i psiholoških disciplina, na poseban način kada je riječ o vjeronauku u školi, posebno mjesto u suvremenim religijsko pedagoškim spoznajama zauzimaju i pitanja metodologije, točnije metodike i didaktike vjeronaučne nastave. U tom kontekstu važno je zapaziti razliku između metodologije, metodike i metode kao pojmova s vlastitim sadržajnim opisima. Kako konkretni metodički rad u nastavi, pa i u katehezi, svakodnevno stoji pred izazovom stvaranja „dinamičkoga kvasca Evanđelja u suvremenom društvu i kulturi“, tako su i pitanja konkretnih nastavnih oblika, metoda u nastavi, zajedno s drugim kurikularnim načelima od velike važnosti za kvalitetnije i bolje razumijevanje Riječi u životu svakog čovjeka, posebno učenika. Dakle, poznavanje materije metodike i didaktike vjeronaučne nastave.

 

VII. LITURGIKA I CRKVENO PRAVO

Liturgika

1. Teologija liturgije. Liturgija kao otajstvo spasenja. Duhovna žrtva. Teologija liturgije 2. Vat. sabora, osobito SC 5, 6; i 7. Sveopće i hijerarhijsko svećeništvo u Crkvi.

2. Povijest liturgije. Kršćansko bogoslužje prva četiri stoljeća. Narodni jezik u bogoslužju. Liturgijska reforma Drugog vatikanskog sabora. Neke posebnosti na našem području.

3. Kristovo otajstvo u liturgijskoj godini: vazmeni i božićni krug. Bogoslužje časova.

4. Liturgijski prostor i liturgijska umjetnost. Uređenje bogoslužnog prostora. Liturgijska glazba prema SC 112-121. Ordinarium missae, Proprium missae, himni, sekvence, tropi, biblijski koral i crkvena pučka popijevka.

5. Slavljenje Kristovih otajstava. Sakramenati pristupa kršćanstvu. Povijest euharistijskog slavlja i današnje slavlje po dijelovima.

 

Kanonsko pravo

6. Crkvene službe: pojam i vrste s pravnim tumačenjem. Povjeravanje crkvene službe – razlozi povjeravanja, načini, uvjeti i mjerodavna vlast za povjeravanje iste. Kanonski razlozi gubitka crkvene službe, mjerodavna vlast pri gubitku iste, načini gubitka službe s pravnim učincima.

7. Partikularna crkva: pojam i vrste, vlast koja ih osniva te njezina nutarnja struktura. Dijecezanski biskup, biskup koadjutor i pomoćni biskup – pravno tumačenje pojmova, imenovanje istih, opis službe, njihova prava i obveze. Pojam župe, osnivanje i ukidanje župe, imenovanje župnika (župnog vikara), njegova prava i obveze u župi.

8. Ženidba: etimologija i definicija, vrste, bitna svojstva i blagodati ženidbe, privola kao konstitutivni element ženidbe te njezina svojstva, uvjeti za valjano sklapanje ženidbe. Mješovite ženidbe – pojam, uvjeti za sklapanje i mjerodavnost te načini njezina sklapanja.

9. Vremenita crkvena dobra: pojam i vrste, načini stjecanja dobara i upravljanje istima u redovitom, izvanrednom i upravljanju od veće važnosti. Ugovor o gospodarskim pitanjima između Svete Stolice i Republike Hrvatske – glavni naglasi sadržaja ugovora, pravne odredbe te prava i obveze koje iz njega proizlaze.

10. Sveti red – narav i svrhe svetog reda, tri stupnja s teološko-pravnim tumačenjem, materija i forma, uvjeti za valjanost i dopuštenost ređenja; preuzimanje obveze celibata – pojam i pravno tumačenje te obveze.

Kontaktirajte nas

Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu

IBAN račun:
Fakultet: HR4523900011100474440
Studentski dom: HR3123900011500027586
OIB: 05384220316

 

Web stranica KBF-a u Đakovu koristi kolačiće kako bi se osiguralo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranica. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.