Prvo predavanje, pod naslovom „Umjetna inteligencija i smisao napretka: između inovacije i humanosti“održao je akademik Bojan Jerbić. Jerbić je istaknuo kako umjetna inteligencija nije samo tehnološki, nego i ontološki, moralni i kulturni izazov koji duboko mijenja razumijevanje čovjeka. UI postaje „nova električna energija“ četvrte industrijske revolucije, prožimajući sve sustave i brišući granice između fizičkog, digitalnog i biološkog svijeta. Naglašeno je da stroj ne misli, već računa – dok je ljudsko mišljenje povezano s iskustvom, emocijama, sviješću i svrhovitošću. Pitanje može li stroj posjedovati svijest ostaje otvoreno, a različite filozofske teorije nude suprotstavljena tumačenja. UI sustavi, uključujući velike jezične modele, mogu biti moćni, ali i skloni halucinacijama, pristranostima i netransparentnim odlukama. Ubrzani razvoj umjetne inteligencije donosi brojne rizike – od sigurnosnih i etičkih do ekonomskih i društvenih. Posebno je istaknuta potreba za upravljivošću UI sustava kroz načela odgovornosti, objašnjivosti, točnosti, revizivnosti i pravednosti. Roboetika postaje ključno područje jer složeni autonomni sustavi mogu dovesti do moralno upitnih odluka. Razvoj UI mijenja strukturu rada jer robotika zamjenjuje fizičku, a UI intelektualnu i kreativnu radnu snagu. Ključna poruka predavanja glasi: budućnost neće pripasti strojevima, nego ljudima koji razumiju svoju jedinstvenu humanost i zadržavaju ono što strojevi nikada ne mogu imati – moral, empatiju i svijest o smislu.

Drugo predavanje održala je izv. prof. dr. sc. Ivana Greguric, pod naslovom „Umjetna inteligencija i budućnost čovjeka – etički aspekti poboljšanja čovjeka“.U uvodu je naglasila Heideggerovu misao o tehnici kao načinu postojanja koji oblikuje ljudsku egzistenciju. Predstavila je kibernetiku i upozorila na opasnost dehumanizacije te prikazala primjer Kevina Warwicka kao prvog kiborga. Posebno je analizirala transhumanizam, pokret koji zagovara tehnološko poboljšanje čovjekovih fizičkih i mentalnih sposobnosti. Prikazani su različiti oblici tehnoloških augmentacija, od neuroproteza do uređaja za praćenje i regulaciju tjelesnih funkcija. U dijelu o robotici istaknuti su humanoidni roboti poput Sophije, Ai-Da i Ameca te njihova uloga u društvu. Profesorica je upozorila i na rizike razvoja superinteligencije, prema Bostromu, uključujući gubitak kontrole i samoreplikaciju sustava. Zaključno je istaknuto da razvoj umjetne inteligencije mora biti praćen snažnim etičkim, pravnim i društvenim okvirima radi zaštite čovjeka i zajedničkog dobra.

Nakon izlaganja uslijedila je rasprava, tijekom koje su sudionici imali priliku postavljati pitanja i razmijeniti mišljenja s predavačima. Kratka pauza omogućila je neformalno druženje i razmjenu ideja među sudionicima.

U drugom dijelu znanstvenog kolokvija, izv. prof. dr. sc. Taras Barščevski je razložio temu „Biblijske reminiscencije doktrinarne note Antiqua et nova“. Dokument se bavi pitanjima koja zahtijevaju teološko i moralno pojašnjenje, kao što je umjetna inteligencija. Već prva rečenica predstavlja cilj - Današnji izazovi i prilike koje pred nama postavljaju znanstvena i tehnološka znanja, a posebice nedavni razvoj umjetne inteligencije. Pred mnogim izazovima tehnologije, dokument nastoji naglasiti važnost cjelovitosti čovjeka, te da Crkva pristupa novim tehnološkim izazovima primjenjujući jedan integralan način razmišljanja. Riječ je o načinu pristupa povezanim s razvojem umjetne inteligencije s kojim se pojedinac i Crkva moraju suočiti. Antiqua et nova se već u prva dva dijela četiri puta oslanja na Sveto Pismo, što ukazuje na odgovore crkvenog učiteljstva na nova pitanja današnjice. Tematska polja dokumenta su: stvorenost čovjeka, povjerena odgovornost, relacionalnost, istina, kritika idola, ljudska sloboda i etika. Sloboda je dar Božji koju je potrebno usvojiti. Čovjek je moralno biće i odgovoran je za svoje djelovanje, te ga ne može zamijeniti algoritam. Nota nastoji pristupiti novim situacijama s drevnom mudrošću. Uspoređujući umjetnu inteligenciju s ljudskom, Antiqua et nova dotiče definiciju čovjeka. Bog je stvorio čovjeka na svoju sliku, inteligencija je dio slike. Stvarajući umjetnu inteligenciju, replicira sliku Boga, stvara drugoga čovjeka ili drugoga Boga. Barščevski je zaključio da umjetna inteligencija ne smije zamijeniti odnose, čovjek je živ i odnos prema drugima znatno utječe na njega.

Zadnje predavanje održao je doc. dr. sc. Odilon Singbo na temu „Specifičnost ljudskoga pred razvojem umjetne inteligencije“. Naglasio je kako se nalazimo u epohi umjetnog koju Crkva ne odbacuje, već naglašava etičku dimenziju. Društveno - konstrukcionistički pristup smatra da je tehnologija neutralna zbilja. Drugi pogled je tehno-deterministički pristup, tehnologija zauzima prvi plan i uvjetuje slobodu. Papa Benedikt XVI. naglašava: „Tehnika nikada nije samo tehnika“. U svakoj tehnologiji je upisana određena nakana koju trebamo upoznati da bismo s njom mogli odgovorno upravljati. Umjetna inteligencija je skup tehnika koje omogućuju strojevima ostvarenje zadataka i rješavanje problema koji su svojstveni ljudima. Ovo razumijevanje inteligencije nosi ideološku perspektivu gdje će ljudska inteligencija biti pobijeđena. Umjetna inteligencija je proizvod ljudske inteligencije, a ne umjetni oblik. Specifičnost ljudskoga spram UI je to da je čovjek biće koje se sjeća, razumije i ima volju, dok UI zadržava, obrađuje informacije i daje informacije. Čovjek pamti više od samoga događaja, utjecaj trenutka je dio događaja, dok UI sadrži podatke koji su sjećanje na prošle eksperimente. Pamćenje je utjelovljena stvarnost jer ima veze s konkretnim životima, dok umjetna inteligencija sadrži podatkovnu memoriju koja je proizvod. Ljudsko razumijevanje je afektivna i moralna dimenzija koje je kod umjetne inteligencije formalizirano, strogo logičko i linearno. Čovjek ima aktivnu i planiranu volju, umjetna inteligencija nema volju, već samo učinak kojeg tražimo. Dakle, umjetna inteligencija ima memoriju, ali nema pamćenje. Također, nema ni svrhu, jer svrha uključuje svjesnost da smo svjesni. Singbo je zaključio da se vratimo na ljepotu tijela u kršćanskoj perspektivi. Isus nam obećava spasenje, ne neku puku digitalnu besmrtnost. Završne riječi izlaganja su glasile: Ne zaboravite da ste pametni!

Kolokvij je zaključen riječima prof. dr. sc. Šime Šokčevića, prodekana za znanost i međufakultetsku suradnju KBF-a, koji je zahvalio svim sudionicima na njihovom doprinosu i angažmanu te naglasio da ovaj skup bude poticaj za daljnju suradnju, nova istraživanja i očuvanje onoga istinskoga ljudskoga što nijedna tehnologija ne može zamijeniti.

Tekst: Jelena Živković, Luka Raspasović, Tea Tabak, Ivan Vuković
Fotografija: Jelena Živković