Trećeg dana Teološko-pastoralnog seminara program je započeo predavanjem Tvrtka Baruna, bivšeg člana Isusovačke službe za izbjeglice. U izlaganju pod naslovom „Suradnjom vladinog i nevladinog sektora, crkvenih i sekularnih institucija do izgradnje sustava“ prenio je iskustva višegodišnjeg djelovanja tijekom migrantske krize 2015./2016., kao i u projektima integracije u Hrvatskoj i inozemstvu. Govornik je naglasio da je ključ uspješnog rada s migrantima i izbjeglicama u širokoj suradnji – državnih institucija, nevladinih organizacija, vjerskih zajednica i lokalne zajednice. Posebno su istaknuti primjeri zajedničkog djelovanja s MUP-om i Crvenim križem u kriznim trenucima otvaranja kampova u Opatovcu i Slavonskom Brodu, pokretanja tečajeva jezika i pomoći pri zapošljavanju, kao i projekta preseljenja sirijskih obitelji iz turskih kampova u Hrvatsku. Barun nije zaobišao ni kritičke osvrte: institucionalna podrška Crkve u to je vrijeme, kako je rekao, bila ograničena, a pojedini crkveni autoriteti skeptični. Ipak, djelovanje Isusovačke službe za izbjeglice pokazalo je kako se vjerodostojnost Crkve očituje upravo u služenju onima na marginama. Zaključio je da se održiv sustav integracije može graditi samo zajedničkim snagama – kroz povezivanje državnog, nevladinog, vjerskog i privatnog sektora.

Drugo predavanje pod naslovom „Socijalna struktura kasnog modernizma i pitanje migracija“ održao je dr. sc. Jakov Žižić, politolog s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Analizirajući promjene društvene strukture od industrijskog do kasnog modernizma, istaknuo je da od 1970-ih zapadna društva prolaze duboke preobrazbe: nestanak industrijskog radništva, rast uslužnog sektora i nova podjela na novu i staru srednju klasu te nižu klasu.Nova srednja klasa, sastavljena od visokoobrazovanih stručnjaka u ekonomiji znanja, gravitira velikim gradovima i liberalnim vrijednostima. Stara srednja klasa, pak, ostaje vezana za lokalne zajednice i tradicionalne obrasce, često suočena s osjećajem defanzive pred kulturnim i gospodarskim promjenama. Posebna pozornost bila je posvećena migracijama i ulozi strane radne snage. Žižić je upozorio da, iako migranti doprinose održavanju ekonomskog sustava, iza tih procesa stoje primarno interesi kapitala i ideologije. „Kao kršćani trebamo biti humani i plemeniti prema svakom čovjeku, ali pritom ne smijemo biti naivni“, naglasio je predavač.

Završetak dana bio je obilježen Okruglim stolom, na kojem su sudionici zajednički sabrali uvide s cijeloga seminara, raspravili ih i oblikovali konkretne prijedloge. Oni će biti objavljeni i ponuđeni kao smjernice za pastoralnu praksu.

Tekst i fotografija: Ivan Vuković

Drugoga dana Teološko-pastoralnog seminara za svećenike Đakovačko-osječke nadbiskupije, program je otvoren molitvom srednjeg časa, nakon čega su uslijedila predavanja i radionice posvećene aktualnoj temi migracija.

Prvo predavanje održala je dr. sc. Iva Tadić, viša znanstvena suradnica Instituta za migracije, pod naslovom Migranti i izbjeglice: pastoralne potrebe i izazovi. U uvodu je publiku potaknula da zamisli život u zemlji u kojoj nije moguće slobodno prakticirati vjeru, približivši time iskustvo mnogih migranata u Hrvatskoj.

Istaknula je kako Hrvatska posljednjih godina bilježi snažan porast stranih radnika, osobito iz Nepala, Filipina i Indije, uz prisutnost izbjeglica iz Ukrajine i manji broj azilanata. Migranti se često suočavaju s kulturološkim šokom, izoliranošću i tzv. manjinskim stresom, što dovodi do psihičkih i somatskih poteškoća. U takvim okolnostima vjera i duhovnost pokazuju se kao važan oslonac, jer daju smisao i pomažu u integraciji. Tadić je naglasila da Crkva može igrati presudnu ulogu pružanjem humanitarne podrške, zagovaranjem prava, učenja jezika, kulturne razmjene i prilagodbe liturgije.

Drugo predavanje održao je doc. dr. sc. Zdenko Ilić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu na temu Kanonsko-pravni vidovi migracija. Dao je pregled crkvenih dokumenata od Rerum novarum do suvremenih smjernica Erga migrantes caritas Christi i najnovijih dokumenata Svete Stolice. Posebno je istaknuo pravo na dostojanstven život u vlastitoj domovini, ali i službu Crkve da, kad do iseljavanja dođe, prati migrante, štiti njihovo dostojanstvo i pomaže u integraciji u nove zajednice. Briga za migrante, zaključio je, nije tek pravna ili pastoralna dužnost, nego prije svega izraz kršćanske ljubavi. 

U nastavku dana održane su radionice: o ljudskom dostojanstvu i zdravlju migranata (dr. sc. Branka Gabrić), o suradnji Crkve i društvenih organizacija u pastoralu solidarnosti (Luka Kos, univ. mag. iur) te o duhovnoj i psihosocijalnoj skrbi za migrante s iskustvima Isusovačke službe za izbjeglice (p. Stanko Perica, univ. mag. theol.). Drugoga dana TPS-a ponovno je potvrđeno da migracije nisu samo društveni izazov, nego i prilika da Crkva bude bliska onima koji traže svoje mjesto u novoj sredini.

Tekst i fotografija: Ivan Vuković

U sklopu Teološko-pastoralnog seminara u Đakovu, održano je predavanje prof. dr. sc. Tončija Matulića pod naslovom „Ljudsko dostojanstvo kao temelj pastorala migranata – moralna odgovornost Crkve za solidarnost i pravednost“.

Molitvom Srednjeg časa u srijedu, 17. rujna 2025. u Središnjoj nadbiskupijskoj i fakultetskoj knjižnici u Đakovu započeo je Teološko-pastoralni seminar za svećenike Đakovačko-osječke nadbiskupije o temi „Pastoralni odgovor Crkve na migracije“. Seminar se odvija u organizaciji KBF-a u Đakovu i Đakovačko-osječke nadbiskupije do 19. rujna. 

U ime Povjerenstva TPS-a nazočnima se obratio dr. Šimo Šokčević. Predstavio je temu TPS-a – Migracije,  koje snažno pogađaju i društvo i Crkvu. „Kako dočekati stranca koji dolazi? Nije to samo praktično nego duboko ljudsko i duhovno pitanje,“ rekao je te kroz pojam gostoprimstva  pojasnio da na jednoj strani stoji bezuvjetna dobrodošlica svakome, a na drugoj nužni uvjeti, pravila i granice. Crkva stoji na tom pragu tražeći kako spojiti nužne uvjete s bezuvjetnim Dobro došao si! koje je srž evanđelja i mjerilo odnosa prema bližnjima. Upravo ta napetost je srž TPS-a, rekao je dr. Šokčević.

Skupu se obratio i đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić pozdravivši biskupa Ivana Ćurića, dekana KBF-a Ivicu Pažina i sve svećenike, redovnike i predavače. Izrazio je radost zbog početka nove pastoralno-katehetske godine, u Godini Jubileja 2025., u kojoj se produbljuje i snaži nada koja ima svoje lice i svoje sigurno uporište u osobi raspetog i uskrslog Gospodina Isusa Krista. 

Zahvalio je svima koji svjesni važnosti trajne svećeničke duhovne, teološke i pastoralno-katehetske formacije sudjeluju na Teološko-pastoralnom seminaru. Također je zahvalio i Povjerenstvu KBF-a za TPS koji su osmislili temu ovogodišnjeg seminara, razlomili je u naslove predavanja i pozvali predavače da oni svojim promišljanjima i predavanjima pomognu produbiti tu izazovnu temu za pastirsku skrb o ljudima na teritoriju župa.

Citirao je zatim papu Lava XIV. „Danas, više nego ikad, moramo Božje pitanje Kainu 'Gdje je tvoj brat?' učiniti svojim (…). Jednom kada ga usvojimo, odjeknut će ovako: „Brate i sestro, gdje si u ratovima koji uništavaju živote mladih ljudi, bespomoćne civile, djecu, žene i starije? Gdje si među migrantima ili kada se siromašni krive za svoje siromaštvo, a zaboravljeni su i odbačeni u svijetu koji najviše cijeni profit?“. (…) te je zaključio: “Oni koji vjeruju prepoznaju Boga u licu stranca, migranta, siromašnoga, izbjeglice, pa čak i protivnika. I ne možemo ih promatrati samo kao primatelje naše pomoći, već kao subjekte razlučivanja i razgovora. Potreban nam je široki savez čovječnosti, utemeljen ne na moći, već na brizi; ne na profitu, već na davanju; ne na sumnji, već na povjerenju. Briga, davanje i povjerenje nisu vrline za slobodno vrijeme, nego stupovi pastorala i gospodarstva“.

Dekan Pažin pozdravio je sve nazočne, posebno nadbiskupa u miru Marina Srakića koji se pridružio skupu, te je svima izrazio dobrodošlicu. Govoreći o temi skupa, između ostaloga je  rekao da se čini da niti jedno pitanje danas ne propituje toliko identitet Crkve koliko upravo migracije. Stoga je smisao TPS-a da traži odgovore na pitanja pastoralne mogućnosti rada s migrantima odnosno traženje odgovora na pitanja: Tko smo i koliko smo Crkva?

Skup je moderirao dr. Stjepan Radić, profesor na KBF-u a prvo predavanje održao je izv. prof. dr. sc. Božidar Mrakovčić o temi „Migracije u svjetlu Evanđelja: povijesna i teološka perspektiva“.

Dr. Mrakovčić je govorio o suvremenoj situaciji u Hrvatskoj i sve većem broju stranaca. Kako se trebamo postaviti prema njima i što o tome kaže Biblija. Isusa su slušali ne samo Židovi nego i stranci. Ističući likove iz sinoptičkih evanđelja oslikao je Isusov odnos prema strancima. Bio je otvoren prema svim ljudima. U Markovu evanđelju u odlomku o posljednjem sudu Isus strance stavlja uz bok gladnih, žednih, golih, bolesnih, utamničenih koje treba poslužiti tj. iskazati im milosrđe. Isus se poistovjećuje sa potrebnima pa i sa strancima. Prihvaćanje stranca  jedno je od služenja po kojima se može živjeti, pa i izvan izričite svijesti, stvaran odnos sa Sinom Čovječjim. Dostojanstvo Sina Čovječjega je neraskidivo povezano sa dostojanstvom siromašnih kojima je kršćanin pozvan služiti u ljubavi. Bližnji je onaj koji iskazuje milosrđe bez obzira na etničku pripadnost. U prispodobi o milosrdnom Samarijancu Isus objavljuje samoga Bogu koji se brine za svakog čovjeka. Od Boga učimo kako biti bližnji, kako sebe učiniti bližnjim. U Ivanovu evanđelju najupečatljivi je susret Isusa sa Samarijankom na zdencu gdje Isus ruši barijere: razgovara sa ženom i to strankinjom. Isus je prepoznat kao spasitelj i Židova i Samarijanaca. Evanđelja i Isusa dva puta nazivaju strancem. Strancem ga čini njegovo tajanstveno porijeklo odozgor.

U svjetlu Evanđelja Crkva prema migrantima treba zauzeti stav širine u činjenju dobra neovisno o etničkoj, vjerskoj, spolnoj ili bilo kakvoj drugoj pripadnosti. Prvo treba prepoznati dobro u strancima a ne samo tražiti kriminalce. Priskočiti im u njihovim tjelesnim potrebama i tako navijestiti evanđelje najprije djelima, a tek onda i riječima. Poštivati njihove kulturološke posebnosti, prepoznati i priznati nedostatke i negativnosti vlastitog kulturološkog naslijeđa kao što je Isus prešao preko tih barijera. Priznati i prihvatiti da migranti mogu biti bolji od nas kršćana. Priznati da o našem odnosu prema njima ovisi naše spasenje. U tom smislu prisutnost stranaca koji nas na to podsjećaju je blagoslov, a ne opasnost. Poput Isusa kršćani su pozvani biti drugačiji od svoje okoline pa u pitanju odnosa prema strancima. Jedino tako možemo ostati vjerni poslanju da budemo sol zemlje i svjetlo svijeta, zaključio je svoje izlaganje dr. Mrakovčić. Uslijedila je rasprava.

Drugo predavanje o temi „Ljudsko dostojanstvo kao temelj pastorala migranata: moralna odgovornost Crkve za solidarnost i pravednost“ održao je prof. dr. sc. Tonči Matulić. Nakon dopodnevnih izlaganja slijedile su praktične radionice.

preuzeto sa Tiskovni ured

Viša asistentica Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, dr. sc. Suzana Maslać, nakon što je ispunila zakonske uvjete, temeljem Odluke Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti – polja filozofije, teologije i religijske znanosti od 16. srpnja 2025. godine, izabrana je na znanstveno-nastavno radno mjesto docentice iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja filozofije (znanstvena grana ontologija).