Predavanje pod naslovom "Sakrament ženidbe: prirodni poredak prožet otkupiteljskom milošću" je održao đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit, mons. dr. sc. Đuro Hranić. U predavanju je bio stavljen naglasak na apostolsku pobudnicu "Amoris laetitia" koja se ne poziva isključio na biblijske citate i katolički nauk o sakramentu ženidbe, već pojmu pristupa iz ugla svakodnevice. Nadbiskup je posebno istaknuo vezu civilno i crkveno sklopljenih brakova riječima: "Crkvena ženidba je posveta naravne sakramentalnosti po kojoj naravna veza, tj. civilno sklopljen brak, biva dodatno oplemenjen Božjom milošću." Na koncu je istaknuto kako takva slika braka odgovara savezu Krista i Crkve, te zaključio da ženidbu valja shvaćati kao dinamičan oblik ljubavi koji je pozvan na rast i sazrijevanje.
Slijedeće predavanje održao je doc. dr. sc. Nikola Vranješ na temu "Elementi, etape i perspektive pastorala braka i obitelji prema apostolskoj pobudnici "Amoris laetitia". Središnji cilj predavanja bio je istaknuti kako su Crkva i obitelj dvije isprepletene stvarnosti upućene jedna na drugu. Stoga je zadaća Crkve štiti i naučavati vrijednosti braka, pružati pripravu za isti, te davati podršku mladim brakovima nudeći im dva temeljna stupnja rješavanja poteškoća, a to su proces pomirenja i proces oslobođenja. "Crkva brak mora shvaćati misionarski i u vidu puta mističnog sjedinjenja s Bogom", dodao je Vranješ.
Sljedeće predavanje održao je dr. sc. Stanislav Šota na temu „Pastoralno djelovanje s brakovima u neredovitim situacijama, napose rastavljenima i civilno vjenčanima prema „Amoris laetitia“.Profesor Šota je na početku svojega izlaganja ukazao na razlike i sličnosti u razmišljanju i djelovanju između pape Franje i pape Benedikta po riječima velikog teologa Waltera Kaspera. Sama pobudnica „Amoris laetitia“ je poziv na Radosnu vijest o obitelji koja je prestala biti Radosna vijest. Ova pobudnica je izazov u Crkvi posebice među pravnicima, moralnim i pastoralnim teolozima U Crkvi treba probuditi interes o ozbiljnoj pripremi mladih za bračnu zajednicu, što papa Franjo jasno naglašava. Tim slijedom, ključni su pastoralni djelatnici koji su pozvani rastavljenima i ponovno oženjenima pomoći da postanu svjesni svojega stanja pred Bogom i načina kako nastaviti živjeti dalje. Dakle, sama Crkva treba rastavljenima i civilno vjenčanima biti svjetionik, ona mora biti prožeta obiteljskim duhom, a njena posebna zadaća je ta da objavi Božju pedagogiju milosti, riječi su pape Franje, što je profesor Šota naglasio.
Zadnje predavanje znanstvenog skupa održala je dipl. teol. Suzana Matošević s temom „Putevima bračne ljubavi“. Matošević trenutno radi u bračnom i obiteljskom savjetovalištu u Slavonskom Brodu, specijalizirala se za psihosocijalnu pomoć onima najugroženijima te u svom radu surađuje sa brojnim drugim ustanovama. U svojemu izlaganju Matošević je predstavljala četvrto poglavlje pobudnice, osvrnuvši se na bračno zajedništvo. U savjetovanju među bračnim parovima je bitno početi od nereda, grijeha i kriza da bi se tako postupno dolazilo do konačnog rješenja poteškoća. U samom savjetovanju je bitno preuzeti odgovornost za neuspjeh u braku i rad na promjeni ponašanja. Važno je promatrati drugoga očima poštovanja i ljubavi kakvom nas Bog ljubi. Put ljubavi, što je zorno prikazano u hvalospjevu ljubavi u 1 Kor 13, je put poštovanja, ljubaznosti, velikodušnosti, opraštanja, a sve oprečno tome treba riješavati u čemu je ključno razumijevanje i slušanje drugoga. Nakon što prođu mukotrpan put „ozdravljanja“ bračnog puta potrebno je vratiti se u put ljubavi, u Isusov put koji je put komunikacije i neosuđivanja drugoga i najbitnije, međusobne ljubavi.
S. Bradarić/ K. Japarić
Video prilog možete pogledati na poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=_jhVxny8Sjo
