Događanja

Ivan Benaković novi je doktor znanosti iz biblijske teologije

Autor:  Srijeda, 15 Lipanj 2022 |

Mr. sc. Ivan Benaković, nastavnik u suradničkom zvanju asistenta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, obranio je u utorak, 14. lipnja 2022. godine, na Papinskom Sveučilištu Gregoriana u Rimu doktorsku disertaciju pod naslovom „The dynamism of naming in the Book of Revelation. An analysis of the concept of name in the Book of Revelation“ (Dinamizam imenovanja u Knjizi Otkrivenja. Analiza koncepta imena u Knjizi Otkrivenja) izrađenu pod mentorstvom prof. Luce Pedrolija.

Ispitno povjerenstvo za obranu doktorske disertacije činili su: prof. Vasile Babota (predsjednik), prof. Giuseppe Di Luccio (cenzor) i prof. Luca Pedroli (moderator). Obrani su prisustovali mons. Đuro Hranić, nadbiskup i metropolit Đakovačko-osječki, Marko Đurin, rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima, Marko Škraba, vicerektor Zavoda, svećenici studenti iz Zavoda sv. Jeronima i drugih rimskih zavoda, roditelji, sestra te prijatelji i kolege novog doktora znanosti.

U devet poglavlja doktorske disertacije vlč. Ivan Benaković, polazeći od značenja grčke riječi onoma (ime), analizira uporabu iste riječi te njezina različita značenja u kontekstu Knjige Otkrivenja. Temeljno polazište za rad je uvriježeno shvaćanje o smislu imena ljudske osobe kao nositelja identiteta ljudske osobe. Još u drevnim kulturama poput grčke gdje se u imenu gledala moć i snaga, a ponekada i mogućnost upravljanja imenovanom stvarnošću, vidljivo je kako se riječju onoma htjelo ukazati na nešto više od pukog imena osobe ili stvari. Kada je pak u pitanju Hebrejska biblija vidljivo je kako se hebrejska riječ šem (ime) koristi kako bi se ukazalo na identitet osobe, a često i na identitet samoga Boga (Jahvu). Središte doktorske radnje jest dakle egzegetsko-teološka analiza uporabe pojma onoma u različitim kontekstima Knjige Otkrivenja.

Koristeći se primarno sinkronijskim pristupima biblijskom tekstu uz uvažavanje vjerojatnog povijesnog konteksta u kojemu nastaje Knjiga Otkrivenja autor donosi neke važne teološke zaključke koji su plod egzegetsko-teološke analize uporabe pojma u Knjizi Otkrivenja. Izdvojimo neke zaključke: a) uporaba pojma onoma u nekim dijelovima Knjige Otkrivenja, poput primjerice u „scenama suda“ u mnogočemu se podudara s uporabom istog pojma u Hebrejskoj bibliji, odnosno autoru Otkrivenja je važno prikazati kako je onoma sam Bog odnosno njegov identitet. Ipak, riječ onoma u Knjizi Otkrivenja uistinu rijetko biva uporabljena u svrhu pukog imenovanja osobe ili stvari, nego pak implicira dublji identitet stvari ili osoba kao što je vidljivo u tzv. Formulama imena (6,8; 8,11; 9,11); b) uporaba pojma onoma ukazuje na dualni konflikt u Knjizi Otkrivenja.

Međutim, taj dualni konflikt nije tek jednostavno dualizam u smislu zoroastrizma ili poganskih kultova koji su na stvarnost gledali na dualistički način nesvodivosti jedne stvarnosti na drugu. Dualna opozicija u Knjizi Otkrivenja je nešto što doktorand u radu naziva dualnost reciprociteta (duality of reciprocity). Na taj način antagonizmi u Knjizi Otkrivenja, a to je vidljivo iz uporabe pojma onoma, ne ukazuju tek na dualnu stvarnost u kojoj se nalazi čovjek uronjen u svijet, nego pak na nešto dublje. Autoru Otkrivenja je važno prikazati kako su sve one stvarnosti koje se direktno suprotstavljaju Božjem životu jednostavno relativizirane te u snazi Kristova uskrsnuća dovedene u pitanje. Iz tog razloga je i jedan veliki dio rada posvećen analizi konflikta između tzv.  Velike bludnice (Otk 17, 3-6) i Jahača (Otk 19, 11-16). Ova dva lika su od autora otkrivenja ciljano stavljeni u opoziciju kako bi se prikazala potreba čišćenja bludnice ne bi li postala zaručnica. Ono dakle što je autoru Otkrivenja posebno na srcu jest istinski odnos s Bogom koji je u snazi Jaganjčeve smrti i uskrsnuća jednom zauvijek omogućen, a svoju puninu će doživjeti u stvarnosti nebeskog Jeruzalema. Tek u sferi nebeskog Jeruzalema bit će moguće govoriti o apsolutnoj pripadnosti Božjem životu, a do tada je svako povlačenje linija između onih koji su dobri i zli u tijeku povijesti uistinu teško, ako ne i gotovo nemoguće. Ipak valja naglasiti kako je stvarnost nebeskog Jeruzalema dioništvo na Božjem životu te stoga ništa nečisto ne može biti njegovim dijelom. Iz tog razloga je svaki vjernik pozvan biti autentični nasljedovatelj glavnog protagonista Otkrivenja, a on je probodeni Jaganjac. Slijediti njega znači istinski se truditi svoj život suobličavati Kristu patniku te time već ovdje poprimati obrise novog svijeta, odnosno novo ime (identitet) s kojim ćemo jednog dana stupiti pred Gospodina (usp. Otk 22, 4-5).

Dr. sc. Ivan Benaković rođen je 27. rujna 1989. godine u Vinkovcima. Osnovnu i srednju školu završio je u Županji. 2008. godine upisuje Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu kako bi stekao zvanje diplomiranog teologa. U drugoj godini studija teologije pristupa Bogoslovnom sjemeništu u Đakovu kako bi započeo svoju svećeničku formaciju. Diplomirao je 2013. godine te dobio nagradu Fakulteta za najbolji diplomski rad „Vrijeme Sudaca u Izraelu. Prijelaz s teokracije na monarhiju“. 29. lipnja 2014. godine zaređen je za svećenika Đakovačko-osječke nadbiskupije. 2015. godine nadbiskup Đuro Hranić ga šalje na poslijediplomski studij biblijskih znanosti na Papinski biblijski institut u Rimu te 2019.godine postiže akademski stupanj magistra biblijskih znanosti (SSL) položivši sve ispite te napisavši magistarski rad pod naslovom: „An exegetical-theological analysis of Rev 19, 11-16 with special attention to the dynamism of naming“ („Egzegetsko-teološka analiza Otk 19, 11-16 s posebnim naglaskom na dinamizam imenovanja”). Za vrijeme magistarskog studija iz biblijskih znanosti boravi jedan semestar na studiju u Jeruzalemu pri Hebrejskom sveučilištu gdje usavršava Hebrejski jezik te poznavanja biblijske arheologije. Osim studija u Jeruzalemu za vrijeme magisterija pohađa i kolegije iz suvremenog hebrejskog jezika na Institutu kardinal Bea pri Sveučilištu Gregoriana u Rimu.

Akademske godine 2018./2019. izabran je u suradničko zvanje asistenta na Odsjeku za biblijske znanosti i patrologiju pri Katoličkom Bogoslovnom fakultetu u Đakovu te sudjeluje u izvođenju nastave iz kolegija Opći uvod u Sveto pismo, Pavlovi spisi i ostali spisi NZ, Hebrejski jezik, Biblijska antropologija SZ te Kumranski rukopisi i NZ. Završivši magisterij biblijskih znanosti na Papinskom biblijskom institutu u Rimu, u jesen 2019. godine upisuje doktorat iz biblijske teologije na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu te se znanstveno usavršava u Grčkoj pod vodstvom prof. Scotta Brodeura, Vasilea Babote, Stelle Patituci i Giovannija Uggerija u sklopu kolegija “Paolo e il suo ambito”. U razdoblju studija u Rimu boravio je u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima.

Aktivno sudjeluje u znanstvenim i stručnim događanjima KBF-a u Đakovu te projektima Biblijskoga instituta KBF-a u Zagrebu čiji je član od 2020. godine. Objavljuje znanstvene radove u znanstvenim i stručnim časopisima u Republici Hrvatskoj te je gost u radio i TV emisija religijskog programa hrvatskog govornog područja.

Kontaktirajte nas

Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu

IBAN račun:
Fakultet: HR4523900011100474440
Studentski dom: HR3123900011500027586
OIB: 05384220316

 

Web stranica KBF-a u Đakovu koristi kolačiće kako bi se osiguralo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranica. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.