Prof. dr. sc. Stjepan Radić rođen je 1975. godine u Republici Bosni i Hercegovini. Osnovnu školu završio je u Slavonskom Brodu 1990., te je nakon završene Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu 1994. godine upisao filozofsko-teološki studij na Teologiji u Đakovu (današnjem Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu).

Poslijediplomski studij Filozofije upisao je na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Družbe Isusove u Zagrebu 1999. te je magistrirao 2002. godine kod prof. dr. sc. Ivana Kopreka s temom "Platon i grčka filozofija u djelu Karla Poppera 'Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji'". Doktorski studij, odnosno specijalizaciju iz filozofije tj. etike polazio je na Institutu za kršćansku filozofiju Teološkog fakulteta Sveučilišta Leopold-Franzens u Innsbrucku te je 2006. godine doktorirao kod prof. Edmunda Runggaldiera s temom "Aktualität und Erneuerung der Tugendethik. Erörterung ihrer Ergänzungs- und Kulitivierungsperspektive" ("Aktualnost i obnova etike vrlina. Razmatranje njene nadopunjujuće i kultivirajuće perspektive").

Svoj rad u visokom obrazovanju započeo je 2004. godine kao znanstveni novak na projektu KBF-a u Zagrebu, te je izabran na suradničko radno mjesto asistenta za potrebe Teologije u Đakovu. 2007. godine izabran je na suradničko radno mjesto višeg asistenta, 2011. godine u znanstvenog suradnika (znanstveno-nastavno radno mjesto docenta), a 2017. godine u višeg znanstvenog suradnika (na znanstveno-nastavno radno mjesto izvanrednog profesora).

Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu predaje kolegije iz filozofije na Katedri filozofije. Od 2009. do 2011. godine izvodi kolegij Fenomenologija na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Predavao je na doktorskoj školi Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 2012.-2018. godine: na Doktorskom studiju Kulturologije samostalno je izvodio kolegiji Etika i istraživanje,dok je na doktorskom studiju Komunikologije sudjelovao u izvođenju kolegija Etika javnog komuniciranja. Na doktorskom je studiju kulturologije također imenovan jednom studentu studijskim savjetnikom. U ak. god. 2022./2023. izvodio je nastavu na poslijediplomskom doktorskom studiju filozofije na Fakultetu hrvatskih studija, Sveučilišta u Zagrebu: na predmetu „Politička filozofija“ izvodio je kolegij „Izabrana pitanja filozofije politike, dok je na predmetu „Epistemologija“ izvodio kolegiji „Filozofija znanosti“. Do sada je uspješno sudjelovao u vođenju dvije doktorske disertacije: jednu kao mentor (Osoba i vjera u fenomenologiji religije Bernharda Weltea – doktorandica S. Maslać) te drugu kao sumentor (Uloga romana i bajki Ivane Brlić-Mažuranić u oblikovanju vrijednost - doktorandica A. Huljev). Osim toga sudjelovao je i kao član povjerenstava u obrani drugih doktorskih radova kao i njihovih silabusa.

Prof. dr. sc. Stjepan Radić do sada je objavio dvije autorske knjige, te 30-ak radova. Aktivno i pasivno sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim simpozijima i skupovima.

Od važnijih službi koje je do sada obnašao ovdje izdvajamo najvažnije. Nakon što je diplomirao 1999. godine postavljen je za odgojitelja u Dječačkom sjemeništu na Šalati. Od 2008. do 2010. godine bio je član upravnog odbora Hrvatskog filozofskog društva. Od 2008. do 2012. godine bio je odgajatelj (prefekt) u Bogoslovnom sjemeništu u Đakovu. Od 2011. do 2022. godine predsjednik je Katedre filozofije na KBF-u u Đakovu. 2013. godine preuzima službu „Duhovnika Hrvatskog katoličkog liječničkog društva“ u Osijeku, koju vrši do 2018. Iste godine preuzima službu Rektora Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu koju vrši i danas. Od 2014.-2018. godine bio je član Sveučilišnog savjeta. Od 2018.-2021. godine bio je predsjednik Etičkoga povjerenstva Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a od 2018.-2022. godine vršio je službu prodekana za znanost i međufakultetsku suradnju KBF-a u Đakovu. Službu voditelja Odsjeka za filozofiju i povijest Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu vrši od 1. listopada 2022. godine.