Prvo predavanje održao je doc. dr. sc. Emanuel Parlov, svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije i profesor, na temu Misnik i virtualna Crkva. Parlov je u svojem izlaganju promišljao o današnjem čovjeku kao homo informaticusa, dok je u svjetlu Božje objave čovjek pozvan postati homo eucharisticus, i tu je velika zadaća svećenika. Dalje je progovorio o tehnologiji i stvarnosti, i njezinoj višeslojnoj uronjenosti u virtualni svijet. Također je napomenuo zapostavljanje cjelovitosti čovjeka jer virtualna stvarnost naglašava čovjekov um, dok zapostavlja tijelo, a napose dušu. Govorio je i pojmu mataverzuma, a predstavio je i promišljanja Antonia Spadana kao predstavnika cyberteologija koja se vodi mišlju da Crkva treba biti svagdje gdje je čovjek pa tako i u virtualnom svijetu, no naglašava se poteškoća s obzirom na zajedništvo kao bitnu kategoriju kršćanstva. Također je naglasio nemogućnost mediju da prenose euharistijska slavlja, već samo u određenoj mjeri njezinu obrednost, kao i poteškoću s obzirom na navještaj jer Radosna vijest nije tek informacija već poruka spasenja.
Drugo predavanje imao je doc. dr. sc. Oliver Jurišić, svećenik Vrhbosanske nadbiskupije, profesor i župnik u Sarajevu, na temu Svećenik, nomad ne-navještaja. U izlaganju je progovorio o svećenicima i njihovim poteškoćama da djeluju u kulturi koju više ne poznaju. Govorio je o sve većem broju ne-mjesta kao prostora u kojima ljudi ne borave, već ljudi samo kroz njih prolaze i koriste ih za razne potrebe. Njihova je karakterizacija brzina i fragmentacija. Tako je jedna od karakteristika virtualnog svijeta da on danas ljude povezuje u bezdomske zajednice, kao prostor koji nema tradiciju, kulturu, temelje. Time čovjeka današnjice čini umskim nomadom. Također je važna karakteristika ove stvarnosti prednost slike pred riječju. U takvom svijetu čovjek je u opasnosti da više ne bude navjestitelj već proizvođač evanđelja.
Nakon pauze uslijedila sa još dva predavanja. Treće predavanje održala je prof. dr. sc. Dubravka Miljković, umirovljena profesorica Učiteljskog fakulteta u Zagrebu. Svoje izlaganje počela je govorom o 4 industrijske revolucije, i s njima povukla paralelu o 4 obrazovne revolucije, gdje se četvrta odvija danas u doba umjetne inteligencije i virtualne stvarnosti. Postavlja se pitanje hoće li nas to unaprijediti ili unazaditi. Dalje je Miljković progovorila o prednostima i moćima virtualne stvarnosti, kao i o njezinim nedostacima. Mediji je bi zato trebali imati ulogu odgojnog sredstva, ali ne i biti ono na što se odgoj svodi. Pri tome je naglasila važnost učitelja u procesu odgoja i obrazovanja novih naraštaja, te ukazala na važnost cyberpsihologije koja proučava online ponašanja.
Četvrto predavanje održala je dr. sc. Silvana Burilović Crnov, voditeljica Tiskovnog reda Splitsko-makarske nadbiskupije. U svome izlaganju progovorila je o mogućnostima, prednostima i nedostacima društvenih mreža. Današnje je vrijeme opisala kao vrijeme u kojem se stvara nova kultura koja posljedično stvara i nove mogućnosti. U daljnjem izlaganju predstavila je promišljanja i upute crkvenih dokumenata univerzalne i mjesne Crkve koji progovaraju o virtualnoj stvarnosti. Oni ističu da je komunikacija teološki pojam i da je Crkva pozvana na evangelizaciju kulture. Istaknula je poziv pape Franje da Crkva izađe i na digitalne ulice na kojima su mnogi ranjeni i izgubljeni. Također je istaknuto kako je za neke ljude virtualni svijet jedino mjesto na kojem mogu susresti poruku evanđelja. Ovdje je ukazano i na razne profile na društvenim mrežama crkvenih organizacija te veliku mogućnost s obzirom na njihov doseg. Ukazano je i na mnoge opasnosti koje donosi virtualni svijet, kao i nemogućnost da nadoknade živi susret i sakramentalno slavlje. U tom vidu istaknuta je i potreba stvaranja infoetike.
Nakon oba dijela predavanja uslijedila je mogućnost diskusije sudionika seminara i predavača drugoga dana TPS-a. Moderatori predavanja bili su profesori KBF u Đakovu dr. Zdenko Ilić, sudski vikar i mr. Drago Marković, župnik u Sikirevcima.
Tekst: Domagoj Brkić
Fotografija: Maria Dragomirović
