Magna charta fundamentalne teologije nalazi se u Novom zavjetu i glasi: »Budite uvijek spremni na odgovor svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama« (1 Pt 3, 15), »ali blago i s poštovanjem« ( 1 Pt 3, 16). Vjerni ovom pozivu, već i kršćanski apologeti, pozivajući se na razum i potrebu obrazlaganja onoga što kršćani vjeruju i čemu se nadaju, ističu nadmoć kršćanske objave nad poganskim naukom, braneći tako kršćansku vjeru pred onima koji su je držali opasnom. Razvojem sveučilišta i teologije kao akademske discipline, apologetska funkcija kršćanstva, koja se razastirala kroz različite teološke discipline, sve više je poprimala obrise autonomne teološke discipline kakvom je poznajemo tek u XIX. stoljeću. Tu teološku disciplinu od sredine XX. stoljeća nalazimo pod imenom fundamentalne teologije. Nakana je ove studije donijeti teološke obrise za ispravno shvaćanje objave i vjere. Studija je podijeljena na tri dijela. U prvom se dijelu bavi povijesnim nastankom teološke discipline koju danas poznajemo pod imenom fundamentalne teologije. Drugi dio ove studije nastoji na sustavan način, od niza niti, istkati smisleno i zaokruženo shvaćanje kršćanske objave. Treći se dio studije bavi temeljnim teološkim shvaćanjem vjere kao čovjekovim slobodnim odgovorom na Božju objavu.

(Preuzeto s portala Kršćanske sadašnjosti : https://www.ks.hr/naslovnica/9291140-objava-i-vjera.html )