Uvodno predavanje održao je prof. dr. sc. Salvatore M. Perrella na temu "Mariologija danas". Profesor je svećenik Reda Marijinih sluga, predstojnik je Papinskog teološkog fakulteta Marianum u Rimu. Također, profesor obnaša službu predsjednika Talijanskog mariološkog interdisciplinarnog društva i član je Upravnog vijeća Papinske međunarodne marijanske akademije sa sjedištem u Rimu. Profesor Perrella u predavanju je istaknuo kako istraživanje Marije iz Nazareta ne treba sveti na doktrinalni i teološki vid, nego Marijino značenje treba proširiti i na duhovni, ekonomski, egzistencijalni i međureligijski vid. Ona služi kao "antropološka paradigma" koja nije tek majka, već i sestra, a prije svega prijateljica. Ona nije majka podjele, već majka jedinstva i zajedništva svih vjernika, istaknuo je prof. Perrella.
Sljedeće predavanje održao je prof. dr. sc. Ivan Dugandžić na temu "Blažena Djevica Marija u Novom zavjetu, s posebnim osvrtom na Ivanovo Evanđelje i knjigu Otkrivenja". Kroz tumačenje dvije scene iz Ivanova evanđelja - Kana galilejska i Scena pod križem, profesor je uvidio kako ova dva događaja predstavljaju počekat i kraj spasenja. Marija u Kani predstavlja starozavjetni Izrael koji će u konačnom događaju mesijanskog vremena (Otk 12) uspostaviti eshatološku puninu, gdje će se vidjeti sažetak Starog i Novog zavjeta.
Treće predavanje održao je doc. dr. sc. Drago Tukara na temu "Marijino djevičanstvo u crkvenih otaca". Kroz kristološke rasprave, kršćanska je crkva istovremeno započela obranu uloge Marije kao trajne djevice. Djevičanski porod, kojeg su crkveni oci nazivali izvanrednim porodom, treba promatrati kao čudo kojemu je prethodilo čudo odsutnosti požude. Predstavljajući pojedine nauke crkvenih otaca vidljivo je da su bilo gotovo jednodušni po pitanju trajnog Marijinog djevičanstva, zaključio je prof. Tukara.
Sljedeći krug predavanja otvorio je izv. prof. dr. sc. Ivica Raguž, dekan KBF-a u Đakovu, na temu "Blažena Djevica Marija Bogorodica - teološki pogled". Profesor Raguž je donio temu Kristovog ophođenja prema Djevici Mariji, naglasivši sam smisao dogme Marije kao Bogorodice, prema kojoj je ona značajna jer ima ulogu borbe protiv hereza. Blažena Djevica Marija ostaje trajno majka, majka Crkve, ona je sudjelovala u ljubavi zajedno sa Isusom Kristom, ona nas uči da budemo sudionici spasenja, istaknuo je profesor Raguž.
Iduće predavanje održao je doc. dr. sc. Boris Vulić, na temu, "Teološke poruke Marijina uznesenja na nebo". U svojem predavanju profesor Vulić je razjasnio proglašenje zadnje dogme o Blaženoj Djevici Mariji u kojoj je Bezgrešna Bogorodica bila tijelom i dušom uznesena u nebesku slavu. Profesor je zatim donio povijesni kontekst u kojoj je dogma donešena, između ostaloga i istaknuvši da Marijino uznesenje odgovara općoj strukturi čovjekove nade. Prema riječima kršćanskih teologa te drugih istaknutih, putovi i načini Božjeg djelovanja na Mariju se odnose u izvanrednom, sveopćem smislu, a Marija na jedinstven i cjelovit način sudjeluje u Kristovu uzdignuću, naglasio je dr. Vulić.
Predavanje s temom "Crkva i bezgrješna: aktualnost dogme o Bezgrješnom začeću", održao je prof. dr. sc. Mladen Parlov. Profesor je u svojemu pristup prikazao kako se dogma Bezgrješnog začeća razvijala u jednom povijesnom periodu te kako je dogma imala svoj utjecaj prema riječima nekih kršćanskih teologa. Sama je misao pape Ratzingera, da je Marija trajna slika svoga Sina, posve približena čovjeku, ona je Sion u osobi. Iz toga slijedi da je očuvana od istočnog grijeha, ona je potpuno predana Bogu, a nauk o Bezgrješnoj je izričaj postojanja Svete Crkve.
Prvi blok popodnevnih predavanja otvorio je izv. prof. dr. sc. Predrag Dragutinović s Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta u Beogradu. Tema profesorovog predavanja bila je "BDM u pravoslavlju: sjaj Crkve i ikona ljudske ljepote". U predavanju je bio stavljen naglasak na kršćansku ekleziologiju i antropologiju i njihovo shvaćanje BDM. Ekleziologija upućuje na Mariju kao istinski sjaja Crkve čiji vijenac od dvanaest zvijezda čini sponu između Izraela i Crkve. S druge pak strane, kršćanska antropologija Mariju vidi kao ikonu ljudske ljepote koja ima ulogu zaštitnice u vjerničkom putu ka Bogu, zaključio je Dragutinović.
Doc. dr. sc. Lidija Matošević održala je predavanje na temu "Karl Barth o Mariji". Profesorica djeluje kao docentica na studiju Protestantska teologija zagrebačkog Sveučilišta, autorica je knjige Liber katholisch als neuprotestantisch i niza članaka iz područja dogmatske i ekumenske teologije. Kroz predavanje, profesorica je ukazala da Barth nema za cilj Mariju maknuti iz okvira protestantske teologije, nego želi restaurirati njen lik i djelo. Kao prva primateljica Božje milosti, Marija nam služi kao uzor i slika spasenja. Barth je kritizirao obje krajnosti, i onu u kojoj se lik Marije izbjeljuje, ali i onu gdje se Marija časti.
Naslov predavanja doc. dr. sc. Davor Vuković bio je "Fenomenologija hodočašća i marijanska svetišta". Profesor Vuković je predsjednik Katedre fundamentalne teologije i profesor na KBF-u u Đakovu. Četiri su ključne sastavnice svakog hodočašća: motivacija, sveti put, svetište i sveto slavlje. Kršćanski pohod svetištima je istinsko traganje čovjeka za Bogom, gdje sveto postaje vidljivo i dodirljivo. U suvremeno doba marijanska svetišta su popularna zahvaljujući brojnim ukazanjima, a kroz hodočašćenje Mariji vjernik želi pristupiti Kristu, istaknuo je Vuković.
Zadnji krug predavanja započela je prof. dr. sc. Marina Vicelja- Matijašić s temom "Ikoničnost Gospe Tekijske u svjetlu slike Salus populi romani". Profesorica je povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Rijeci gdje predaje kolegije vezane uz umjetnost srednjeg vijeka. U predavanju je ukazala na važnost slike "Gospe Tekijske" koja je nakon slavne pobjede nad Turcima postala predmet štovanja i čašćenja. Nadalje, ikona Salus populi romani se vezuje uz rimsku tradiciju gdje je za vrijeme Velike Gospe ikona nošena prema Crkvi s. M. Maggiore što je bio simbolički susret papinstva i rimskog populusa. Njezina se ikoničnost u povijesti dokazuje kroz njenu aktivnost u životu petrovaradinske zajednice, zaključila je profesorica.
Sljedeće predavanje održala je izv. prof. dr. sc. Milica Lukić, a tema njenog predavanja je bila "Gospa Tekijska u literaturi". Profesorica Lukić predaje na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku, te je autorica i suautorica više znanstvenih i stručnih knjiga i radova. Profesorica je započela predavanje spominjanjem literarnog izvora molitvenika Ilije Okrugića, a sama knjižica je objelodanjena na više jezika. Zatim se osvrnula na druge izvore koji spominju Tekije, a čiji je autor također Okrugić. Snježnoj Gospi je posvetio pjesmu i Velimir Deželić stariji, a Gospa Snježna se spominje i u romanesknom romanu, dodala je profesorica Lukić.
Posljednje predavanje prvoga dana simpozija održala je prof. dr. sc. Hrvojka Mihanović- Salopek u kojemu je obradila "Marijanske pjesme u molitveniku i pjesmarici Ružica zlamenita Ilije Okrugića Srijemca". Profesorica Mihanović- Salopek predaje povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Svoje predavanje započela je predstavljanjem Okrugićeve biografije te je istaknula njegov bogati literarni opus. Ružica zlamenita se sastoji od proznog dijela, a u drugom dijelu se nalaze hodočasničke pjesme sastavljene u čast Gospe Tekijske. Okrugićeve crkvene popijevke su i danas vrlo popularne u okviru hrvatske crkvene himnodije, a na primjeru Okrugićevih pjesama možemo dobro uočiti kako dolazi do širokog raspona mnoštva glazbenih pravaca, zaključila je Mihanović- Salopek.
Prvi dan simpozija završio je plodnom raspravom i euharistijskim slavljem.
