Posljednje veliko djelo Marije Montessori, prvi put u hrvatskom prijevodu, objašnjava veličanstvenu sposobnost malenoga djeteta poznatu i kao upijajući um.

Poznata talijanska pedagoginja Maria Montessori u ovoj je knjizi sažela glavna otkrića do kojih je došla odgojna znanost njezina vremena. Ta su otkrića tada predstavljala pravu kulturnu revoluciju i izazov, a aktualna su i danas. Montessori polazi od neobične sposobnosti djeteta predškolske dobi da upija svoju okolinu, koju je nazvala „umom koji upija“.

Dijete može toliko više nego što obično mislimo. Zato trebamo imati bezgranično povjerenje u dijete. Iz toga stava proizlazi i autoričino poimanje besmislenosti nagrada i kazna, neprimjerenosti strogoga odgojnog stava, nametanja poslušnosti i slamanja djetetove volje. Uloga odgoja, stoga, ne bi trebala biti da se nasilno upliće u djetetov razvoj, nego da osigura najbolje uvjete za što bolji razvoj.

U nakladi Karmelskih izdanja (KIZ), u nizu „Teološka istraživanja“ (br. 9), objavljena je nova knjiga. Knjiga nosi naslov: „Obraćenje Edith Stein – hod prema istinskom bitku osobe u svjetlu Znanosti križa“. Radi se o doktorskoj disertaciji Marine Fischer na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Izabrano peteročlano povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada jednoglasno ga je vrednovalo najvišom ocjenom (izvrstan, 5) i s najvećom pohvalom – summa cum laude. Na sveukupno 400 stranica rad predstavlja uistinu značajan doprinos izučavanju života, djela i, osobito, obraćenjaEdith Stein.

2021. godine organiziran je u Slavonskom Brodu znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem na kojem su nastupila 22 znanstvenika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Mađarske i Srbije. Tri godine kasnije, kao trajan rezultat toga znanstvenog skupa predstavljamo javnosti ovaj zbornik radova. Gledajući naslove i sadržaj radova ovog zbornika, mi kao urednici smatramo da smo njime uspjeli afirmirati važno pitanje koje je istaknuto i u naslovu. Vjerujemo da će radovi u ovom zborniku dati brojne nove odgovore na temeljno pitanje imena i opsega Slavonije u srednjem i ranom novom vijeku, ali i da će biti poticaj za buduća istraživanja ove vrlo važne i složene teme.

"Moj pristup Ignacijevim uputama o meditaciji i kontemplaciji temelji se na dva uvjerenja. Prvo je to da njegove upute najbolje možemo razumjeti istražujući ono što Ignacije sam kaže u svojim Duhovnim vježbama: dopuštajući da nas sam Ignacije svojim vlastitim riječima pouči ovim metodama. Drugo je uvjerenje to da poučavanje o molitvi dobiva na težini kad se prezentira kroz iskustvo. Iskustvo daje život pisanoj riječi i otkriva njezinu primjenjivost za našu molitvu danas. Ljudi s kojima sam razgovarao podijelili su sa mnom svoja iskustva meditacije i kontemplacije i dali mi izravno dopuštenje da citiram njihove riječi. Ti ljudi predstavljaju mnoga zvanja. Neki su od njih svećenici, neki redovnici i redovnice. Većina su laici. Neki godinama mole sa Svetim pismom; drugi su tek nedavno počeli. Svi žive u uobičajenim okolnostima s obzirom na svoja zvanja: obitelj, zajednica, profesionalni rad, služba. Svi su zavoljeli molitvu sa Svetim pismom. Duboko sam zahvalan svima njima; njihova svjedočanstva čine najvrjedniji dio ove knjige."

Iz tiska je izišla knjiga »Prozori. Uvodnici urednika Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije (2014. – 2024.)«, u vlastitoj nakladi autora, izv. prof. dr. sc. Borisa Vulića, svećenika, profesora dogmatske teologije i prodekana za nastavu i studente Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu te glavnoga i odgovornog urednika Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Ovo djelo zbirka je uvodnika koje je dr. Vulić pisao kao glavni i odgovorni urednik Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije. Iako ih i dalje nastavlja pisati, u ovoj je knjizi odlučio sabrati sve dosadašnje uvodnike koje je pisao proteklih 11 godina, koliko i obnaša spomenutu službu urednika, koju mu je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić povjerio 2014. godine.

U predgovoru knjige autor ističe: »Svi su moji uvodnici željeli biti poput prozora – mjesta na kojima počinje miješanje osobnih uvjerenja čitatelja s važnim mislima drugih autora iz mnoštva priloga kojima je svaki pojedini uvodnik kanio biti tek prethodnikom. A to želim i ovom knjigom – da i ona bude prozor s kojeg će vam se pogled ponovno, ili možda po prvi put, upraviti prema Vjesniku Đakovačko-osječke nadbiskupije.«