Bit i smisao kršćanstva sv. Ivana Pavla II. jedinstveno je izdanje u kojemu se prvi put objavljuju nedavno pronađeni i do sada nepoznati tekstovi ovoga velikog pape našega vremena. Pišući svoja duhovna promišljanja u godinama nakon Drugoga vatikanskog koncila Wojtyła u ovdje sabranim tekstovima s puno entuzijazma i nutarnjega žara čitatelju približava bit i smisao kršćanske poruke spasenja pomažući mu da preispita sebe i svoju (ne)vjeru u Boga.

Slijedeći u svojim promišljanjima stope sv. Pavla Wojtyła riječ po riječ istražuje Apostolovu propovijed Atenjanima. Time se ovim bezvremenskim tekstovima još jednom potvrđuje kao majstor čitanja Svetoga pisma te poziva da uđemo duboko u sebe i otvorimo se glasu koji govori u srcu. Jednako kao što se sv. Pavao na Areopagu obratio ljudima svih svjetonazora, tako se i Ivan Pavao II. u ovoj knjizi obraća svakomu čovjeku našega vremena, polako ga i strpljivo vodeći prema najvažnijim pitanjima životnoga smisla.

„Ovaj je zaboravljeni spis zahvaljujući Božjoj providnosti nedavno pronađen i može biti objavljen upravo u ovomu povijesnom trenutku kada svi iznova osjećamo potrebu za dubokom i sveobuhvatnom katehezom o istinama vjere, katehezom koja će nas cjelovito uvesti u otajstveno Božje djelovanje u našoj ljudskoj povijesti.“ Stanisław kard. Dziwisz, krakovski metropolit   

John Polkinghorne, ugledni teorijski fizičar i teolog, već je desetljećima jedan od vodećih autoriteta u tumačenju odnosa između znanosti i religije. U svojoj poznatoj knjizi Vjera u Boga u doba znanosti, nastaloj na osnovi popularnoga niza predavanja koje je održao na Sveučilištu Yale, propituje mogu li se religija i znanost uskladiti ili se nužno međusobno isključuju, odnosno kosi li se vjerovanje u Boga sa znanstvenim principima doba u kojemu živimo.

Namijenjena najširemu krugu čitatelja, ova pristupačno pisana knjiga progovara o raznim vidovima odnosa znanosti i religije. Polkinghorne tako istražuje novu naravnu teologiju te naglašava važnost moralnoga i estetskoga iskustva kao i ljudske intuicije vrijednosti i nade. On postavlja i pitanje
djeluje li Bog u fizičkomu svijetu, iznosi svoje ideje o ulozi teorije kaosa, istražuje mogućnosti budućega dijaloga znanosti i vjere te njihove zajedničke potrage za istinom.

Časopisi Publishers Weekly i Booklist uvrstili su svojedobno knjigu Vjera u Boga u doba znanosti u svoje top izbore najboljih knjiga o religiji, a sada ovu poznatu knjigu donosimo konačno i u hrvatskomu prijevodu, radu uglednoga fizičara prof. emer. Miroslava Furića, a doradio ga je prof. dr. sc. Stipe Kutleša, ugledni hrvatski fizičar i filozof.

Preuzeto sa stranica Verbuma

„Na stranicama ovog djela otkrivamo pravo lice sv. Faustine i mnoge druge i drugačije verzije dimenzija njezine osobnosti i duha. Tko još uvijek ne zna za ovu „tajnicu Božjeg milosrđa“ – kako ju je sâm Isus nazivao – trebao bi zapravo početi s ovom knjigom. Toliko jednostavna, poučna, pristupačna, simpatična, neodoljivo privlačna i čitljiva knjiga, rijetko se može naći u katoličkim izdavaštvima. Ne pretjerujem. U Poljskoj je godinama bila jedna od najčitanijih knjiga i zaista mi je neopisivo drago da je konačno došlo vrijeme da je i naš narod može čitati na svojem jeziku. Dopustimo da nas ova tako divna knjiga podigne u našim malaksalostima, izvuče iz naših tjeskoba, razveseli Božjom ljubavlju! Vidjet ćete, ovo će vam posebno štivo vratiti vjeru, vratiti osmjeh na lice i obnoviti pouzdanje u Gospodina i povjerenje u njegove, često čudnovate, putove! Isuse, uzdam se u Tebe!“   

Iz predgovora hrvatskom izdanju

»Riječ Božja u ljudskom jeziku. Tumačenje Biblije u komunikacijskoj perspektivi« nova je knjiga Silvane Fužinato i Massima Grillija objavljena u nakladi Glasa Koncila.

Komunikacija je temelj biblijske riječi, a Riječ Božja je čovjeku uvijek upućena posredovanjem nekoga ili nečega, tj. posredovanjem riječi. Zato je za razumijevanje istine objavljenje u Svetom pismu potrebno istražiti svijet komunikacije.

Autori Fužinato i Grilli novoobjavljenom knjigom žele pridonijeti razumijevanju Biblije kao komunikacijskoga događaja. Pri tome rabe pragmatiku (znanost koja proučava djelovanje riječi) primijenjenu na biblijskim tekstovima. Riječ je o pristupu koji vodi računa o svim procesima koji se odvijaju u trenutku čitanja biblijskoga teksta. Interpretacijom biblijskih tekstova u komunikacijskoj perspektivi čitatelja današnjega vremena potiče se na dijalog s biblijskim tekstom, upućujući ne samo na značenje teksta, nego i na reakcije, promjene i djelovanje koje tekst u njemu pobuđuje i zahtijeva. On pomiruje sadašnje čitatelje s biblijskim tekstom nastojeći da pritom ne ubije ni prošlost ni sadašnjost, nego da ih dovede do plodonosnijega dijaloga.

Knjiga je podijeljena u dvije cjeline. U prvoj cjelini autori prikazuju temeljne značajke komunikacijskoga pristupa. U drugoj cjelini, koja je više praktičnoga karaktera, donose nekoliko aplikacijskih modela iz poznatih odlomaka evanđelja (Blaženstva – Mt 5, 3-12; Uskrsnuće Isusovo – Mk 16, 1-8; Isusov odnos prema grješnicima – Lk 7, 36-50 i Ozdravljenje uzetoga – Iv 5, 1-18).

Prva knjiga ove tematike na hrvatskom govornom području namijenjena je profesorima i studentima teologije, ali i svima koji žele ući u dublji i plodonosniji dijalog s riječju Božjom, utjelovljujući ju u konkretnim situacijama vlastita života.

Diljem svijeta, na svim jezicima, objavljeno je već na stotine djela koja se bave smrtnom kaznom. Čemu onda još jedno? Jer je ova tema, pod najutjecajnijim, najovlaštenijim potpisima, gotovo uvijek bila razmatranja pod filozofskim, moralnim, religioznim, upravo zakonodavnim vidom, a nedostajao je, mislimo, ogoljen rad, oslobođen a priori svakoga intelektualnog vida, a koji razmatra ovaj složen i širok predmet pod jednostavnim vidovima tehnike i metode. Očito je da jedan takav pristup, sveusve ograničen, nije učinjen da bi završio konačnim radom o tom pitanju. Smrtna kazna, grozna i univerzalna liturgija, suviše je po svojim mnogostrurkim oblicima široka da bi i razmatrala takvu odvažnost.

Iz Uvoda