Nakana ovoga zbornika, a na tragu poticaja sa simpozija, jest ponovno pred čitatelje staviti važnost enciklike Ubi arcano Dei pape Pija XI. te tako vratiti Crkvu možda i zaboravljenim izvorima i nadahnuća za djelovanje laikata.

U zborniku su objavljeni vrijedni radovi: «Crkva nasuprot totalitarizmu za vrijeme pontifikata Pija XI.» (Grgo Grbešić), «Enciklika Ubi arcano Dei i Katolička akcija» (Vladimir Dugalić), «Klerikalizam i uloga laika u Crkvi od Pija XI. do pape Franje» (Jure Krišto), «Enciklika Pija XI. Ubi arcano Dei i utemeljenje Katoličke akcije u Austriji» (Jan Mikrut), «Katolička akcija u Italiji» (Tomislav Mrkonjić), «Katolička akcija u Hrvatskoj» (Daniel Patafta), «Udruge, dinamika i život Katoličke akcije u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji u međuratnom razdoblju (1918. – 1941.)» (Ivan Zubac), «Krčki biskup Anton Mahnić i katolički laikat» (Marko Medved) i «Ivan Merz – prvi promicatelj Katoličke akcije u Hrvatskoj)» (Božidar Nagy).

Ovo vrijedno izdanje na jedinstven je način pokušalo dati svoj doprinos razumijevanju uloge laika u Crkvi, ostajući pritom na tragu velikih poticaja iz povijesti Crkve. Ovaj zbornik bit će korisno štivo svima koje zanima povijest Crkve, ali i onima koji žele iznova sustavno promišljati o ulozi laikata u Crkvi.

Godine 1854. u srcu Pešte, u tiskari Aloisia Bučanskija na Jesenskoj ulici 20, zauvijek je zapisana povijest hrvatske književnosti. Tamo je, iz ruku nakladnika hrvatskih korijena, naime, proizašla prva hrvatska slikovnica: Mala obrazna biblia ili poglaviti dogadjaji staroga i novoga zakona predstavljeni u 90 obrazih mladeži slavjanskoj prikazana. Ova kapitalna knjiga, prevedena s njemačkog izdanja od strane Zbora duhovne mladeži sjemeništa đakovačkog, postala je neprocjenjivi dio naše kulturne baštine. Danas, nakon 170 godina, Đakovački kulturni krug i izdavačka kuća Croatica ponosno vam predstavljaju novo, obnovljeno đakovačko-budimpeštansko izdanje ove jedinstvene knjige. Oživjeli smo originalni prijevod, brižljivo ispravili pravopisne pogreške i prilagodili tekst suvremenom standardnom hrvatskom jeziku. Ilustracije su pažljivo kolorirane, zadržavajući njihovu autentičnost i funkcionalnost, omogućujući vam da doživite Biblijske priče kroz prizmu povijesnog i vizualnog bogatstva.

(Preuzeto s portala Croatica za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost:  https://www.croatica.hu/hr/vijesti/prva-hrvatska-slikovnica-mala-biblija-u-slikama )

Tiha moć knjiga je o diplomaciji Svete Stolice. Diplomacija Svete Stolice obuhvaća širok splet odnosa i aktivnosti Katoličke Crkve s državama i međunarodnim organizacijama i institucijama. Knjiga opisuje neke od tih odnosa, želeći biti tek uvod u bolje razumijevanje naravi i načina djelovanja Svete Stolice u kontekstu međunarodne zajednice, kao i u odnosima s pojedinim državama. Diplomacija Svete Stolice odražava, u svojim brojnim aktivnostima, prioritete Katoličke Crkve, tipične za njezinu duhovnu i društvenu narav. Sveta Stolica je subjekt međunarodnog prava: uspostavlja diplomatske odnose, ima pravo aktivnog i pasivnog poslanstva, potpisuje ugovore s državama, sudjeluje u radu međunarodnih organizacija.

 (Preuzeto s portala Kršćanske sadašnjosti: https://www.ks.hr/naslovnica/9104690-tiha-moc.htm?)

U knjizi Mi koji se hrvamo s Bogom svjetski poznati klinički psiholog Jordan Peterson na neponovljiv nas način vodi kroz drevne priče o pobuni, trpljenju i pobjedama, a koje su oblikovale temelje zapadne civilizacije. Oslanjajući se na psihologiju religije, mitologiju i filozofiju, on otkriva i tumači duboku mudrost biblijskih priča – objašnjavajući njihovu snagu da nas uravnoteže, nadahnu i ujedine te zašto je opasno zanemariti ih.

(Preuzeto s portala Verbuma : https://verbum.hr/mi-koji-se-hrvamo-s-bogom )

Hrvatska historiografija nije se dosad u većoj mjeri bavila baranjskim povijesnim temama i pitanjima. Ovim zbornikom želimo potaknuti sustavnije zanimanje za povijest toga tradicionalno multietničkog prostora uz Dunav i u južnoj zoni središnje Panonske nizine.
Zbornik je rezultat znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem koji je održan 17. i 18. rujna 2020. u Osijeku. Povod održavanju znanstvenog skupa jest 100. obljetnica Trianonskog ugovora kojim je, u sklopu utvrđivanja granica samostalne Kraljevine Mađarske, povijesna regija i dotadašnja županija Baranja podijeljena na veći sjeverni i manji južni (jugoistočni) dio. Južni dio, smješten u kutu koji tvori sutok Drave s Dunavom, s glavnim središtima u Dardi i Pélmonostoru ili Monoštoru (od 1922. Beli Manastir), pripao je tada Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnijoj Jugoslaviji. U obnovljenom političkom okviru Jugoslavije nakon Drugoga svjetskog rata, jugoistočna Baranja postala je sastavnim dijelom Hrvatske kao jugoslavenske federalne jedinice te od tada zajedno sa Slavonijom tvori cjelinu slavonsko-baranjske makroregije na istoku Hrvatske.  Skup je imao interdisciplinarni karakter, što je osobito izraženo u izlaganjima koja obrađuju teme iz arheologije i muzeologije. Skup se prvotno trebao održati od 21. do 23. svibnja 2020. na Filozofskom fakultetu u Osijeku, ali je zbog nepovoljnih epidemioloških prilika odgođen za rujan 2020. godine te je bio jedini povjesničarski skup koji se održao uživo te godine. U zborniku je 26 priloga sa skupa koji obuhvaćaju povijest južne Baranje od neolitika do 21. stoljeća.

(Preuzeto s portala Hrvatskog instituta za povijest- Podružnica Slavonski Brod: https://hipsb.hr/proizvod/baranja-kroz-povijest-zbornik-radova-znanstvenog-skupa/ )