Knjiga od 372 stranice sadrži devet poglavlja, fotografije u boji, a sadržaj je napisan u povijesnoj i teološkoj cjelini. Povijesnu cjelinu čine prva četiri poglavlja: Fra Toma Ilirik u povijesnim izvorima i literaturi (tu je i podpoglavlje: Fra Toma Ilirik u enciklopedijama, rječnicima i leksikonima); Životni put fra Tome Ilirika, Djela fra Tome Ilirika i Pisma fra Tome Ilirika.

U teološkoj cjelini je pet poglavlja: Fra Toma Ilirik – štovatelj Imena Isusova i Blažene Djevice Marije; Fra Toma Ilirik – polemičar; Lik svećenika u misli fra Tome Ilirika; Fra Tomine pohvale braku i obitelji; Fra Toma – utemeljitelj marijanskih svetišta i Zaključak.

Autor je opisao raznovrsno djelovanje fra Tome i njegov doprinos Crkvi i duhovnosti u 15./16. stoljeću, kada je Ilirik bio „kapitalan autor“ u Europi.

Analizirajući iz perspektive liberalne teorije Johna Rawlsa, autor se fokusira na teme koje izazivaju zanimanje svojom aktualnošću kao što su demokracija i religija, prigovor savjesti, pojedinac između rata i mira. Budući da u našoj publicistici nedostaju ozbiljne i kvalitetne teorijske, poglavito filozofijske analize aktualnih problema i fenomena koje intrigiraju političku javnost, poput dubinske analize liberalne demokracije s obzirom na ključni aspekt pravednosti, ova knjiga iznimno kvalitetno i obuhvatno popunjava jednu prazninu, tako da će nesumnjivo zadovoljiti neprijeporan društveni interes.

- Marita Brčić Kuljiš

Ova knjiga sadrži komentare na teme iz političke filozofije jednog od najvećih političkih filozofa 20. stoljeća Johna Rawlsa. S obzirom na to da je centralna tema Rawlsove političke filozofije pokušaj pružanja moralne osnove za liberalno-demokratske poretke u kojima živimo, radi se o knjizi koja je i znanstveno i životno relevantna, jer od odgovora na pitanja koje i Rawls i autor rukopisa postavljaju, ovisi opstanak naših društava u političkom obliku u kojem ih danas poznajemo. Uz to, radi se o temi koja se tiče i mogućnosti da suvremena liberalno demokratska društva budu bolja na način da budu pravednija i u socioekonomskom, ali i u moralnom smislu.

- Ana Matan

Zbornik radova sa Simpozija "Kralj Zvonimir", održanog 11. i 12. lipnja 2022. u Kninu, objavljen je 2025. godine u izdanju Sveučilišta u Zagrebu i Narodne knjižnice - Knin. Urednici zbornika su Ivica Šimić i Tomislav Galović.

Knjiga sadrži deset članaka poznatih hrvatskih povjesničara od kojih su devet izvorni znanstveni radovi. Teme koje su obrađene donose nova saznanja i povijesne teze o život ovog iznimno važnog kralja u hrvatskoj povijesti. Na kraju se nalazi kratki životopis autora ,urednika i recenzenata te kazalo osobnih imena i zemljopisnih pojmova.

U izdanju Općine Gorjani i sunakladništvu Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Hrvatskog instituta za povijest, Fakulteta hrvatskih studija i Hrvatskog restauratorskog zavoda objavljena je monografija Gorjani ‒ mjesto, ljudi, identitet, baština koju su uredili dr. sc. Dražen Živić i dr. sc. Ivana Žebec Šilj. 

Ova knjiga nastala je zahvaljujući nadahnutim poticajima da se o Gorjanima kao mjestu, njegovim ljudima, identitetu i baštini sazna nešto više jer su mjesto u Slavoniji i Hrvatskoj koje nije moguće zaobići kada se govori o povijesnoj i kulturnoj ostavštini. Sadržajna struktura knjige vezana je za obrađene tematske cjeline koje obuhvaćaju Gorjane od najstarijih tragova, njihova prvog pisanog spomena, preko povijesti i tradicije, sve do života u suvremenom vremenu. Opisana je slavna povijest mjesta, čiji pisani tragovi sežu u srednji vijek, odnosno u 1244. godinu, kada se Gorjani prvi put spominju u pisanim izvorima i upravo se ove godine obilježava 780. obljetnica prvog spomena. Tijekom 14. stoljeća Gorjani stječu status grada, ondje je stolovala palatinska loza obitelji Gorjanski, a mjesto u ovom razdoblju postaje jedno od najvažnijih središta današnjeg područja Slavonije. Ondje su se donosile važne odluke, odsjedali kraljevi, kraljice, osmanski vojskovođe te drugi velikani, a vodile su se i dvije važne bitke, koje su utjecale na državna zbivanja. Iako se do danas očuvalo malo ostataka koji govore o ovim slavnim vremenima, arheološka istraživanja nam svake godine otkrivaju nove spoznaje i lokalitete koji upotpunjuju povijesna saznanja. Otkriveno je više srednjovjekovnih lokaliteta od kojih su najvažniji gradsko središte Gora ili Gara i lokalitet Zorjaševo, a na oba lokaliteta su, između ostalog, pronađeni ostatci sakralnih objekata. Pritom novija crkva na lokalitetu Gori, odnosno Kamenišću jedna je od najvećih, ako ne i najveća crkva onoga vremena u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj i vezana je za nekadašnji dominikanski samostan. Kontinuitet crkvene povijesti može se pratiti i poslije, kada su na području Gorjana građeni i drugi sakralni objekti, od kojih se do današnjeg vremena sačuvala reprezentativna i obnovljena kasnobarokna Crkva sv. Jakova apostola. Vrlo važno mjesto zauzima i osmanska kula iz 16. stoljeća, kada su Gorjani bili sjedište kadiluka, a koja je u 19. stoljeću adaptirana u kapelu te predstavlja jednu od rijetkih građevina ovakvog tipa sačuvanih do današnjeg vremena. Njenu adaptaciju u kapelu inicirao je župnik Adam Filipović Heldentalski, književnik i teolog, koji je bio iznimno važna osoba svoga vremena i koji je iza sebe ostavio veliku materijalnu i nematerijalnu ostavštinu.

Riječ nakladnika

Objavljena je knjiga Osoba i vjera u fenomenologiji religije Bernharda Weltea u izdanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakova, u nakladničkoj cjelini «Biblioteka Diacovensia». Autorica knjige je Suzana Maslać, profesorica filozofije na đakovačkom KBF-u.