U susretu sa svetim. Pitanje o Bogu u dijalogu kršćanstva i suvremene kulture je nastojanje da se dadne doprinos teološkom promišljanju oko nastojanja da nam se razne metamorfoze suvremene kulture jednostavno ne nametnu ili nas pregaze, nego da budemo svjesni načina na koji ih trebamo prihvaćati i usmjeravati a da se u njima ne izgubi Bog, a samim time i čovjek.

Knjiga U susretu sa svetim podijeljena je na tri dijela. Prvi dio govori o biblijsko-teološkom utemeljenju kršćanskog poimanja i odnosa prema svetom. Drugi dio razlaže kršćanski govor o svetom pred izazovima suvremene kulture, a treći dio govori o kršćanskom bratstvu kao spasenjskom udioništvu u Božjoj svetosti.

 (Preuzeto s Portala Kršćanske sadašnjosti: https://www.ks.hr/naslovnica/9104601-u-susretu-sa-svetim.html

Sveti Martin, asketski redovnik i biskup iz Toursa, pionirski je lik monaštva u Galiji u 4. stoljeću, vremenu velikih promjena koje su snažno utjecale na povijest kršćanstva i na razvoj monaštva na latinskom Zapadu. Po čemu je ovaj svetac poseban i koji je njegov istinski značaj i pravi habit, doznajemo u djelu Vita Martini (Život svetoga Martina) Sulpicija Severa, Martinova suvremenika i sljedbenika. U ovome izdanju, popraćenom Uvodom, iscrpnim Pogovorom te Malim terminološkim rječnikom za bolje razumijevanje povijesnoga konteksta i smisla hagiografije, prvi put imamo Vita Martini na hrvatskome jeziku, u prijevodu prof. dr. sc. Stjepana Kušara.

(Preuzeto s Portala  Kršćanske sadašnjosti: https://www.ks.hr/sulpicije-sever/9150330-zivot-svetog-martina.html?fast_search=fs )

Kvaliteta života jedna je od društveno-kulturnih vrjednota koja je u suvremenim društvima iznimno važna i cijenjena. Štoviše, u nekom se pogledu može tvrditi da se napredak nekog društva danas, između ostalog, u prvome redu mjeri kvalitetom i standardom života njegovih članova. Živjeti kvalitetno, ispunjeno, osmišljeno i sretno želja je svakoga ljudskog bića. Čovjek je stvoren za takav život i naravno mu teži. Iako različiti oblici nesavršenosti i bolesti tu težnju mogu narušiti ili poremetiti, ta činjenica ne umanjuje njezinu istinitost ni njezinu aktualnost za najveći dio populacije, pa i za one koji je ponekad svjesno negiraju. Čovjek po sebi teži ispunjenju i smislu, obrise kojih tijekom ovozemaljske egzistencije može iskustveno dohvatiti u različitim oblicima, a ponajprije u onima putem kojih u njegov život prosijavaju smislenost i ostvarenost.

(Preuzeto s Portala Kršćanske sadašnjosti: https://www.ks.hr/naslovnica/9291160-praksa-vjere-za-kvlitetan-zivot.html?fast_search=fs )

Fabrice Hadjadj u ovom eseju, svojim impresivnim i eruditskim stilom, uvodi u razmišljanje o temi koja predstavlja njegovu temeljnu misao, a koju sam naslov vrlo konkretno otkriva, Zemlja staza nebeska. 

Autor upozorava: "Naslov koji sam odabrao ne kaže da je zemlja staza prema nebu, nego da je zemlja staza nebeska, proizvod neba. Jer to što vidimo nebo je uobličilo stvaranjem; bilo da su to najmanje stvari, Bog tu sebi gradi novo prebivalište. Stoga, ako bismo se ograničili da zemlju vidimo samo kao put prema nebu, pogriješili bismo."

(Preuzeto s Portala Kršćanske sadašnjosti: https://www.ks.hr/fabrice-hadjadj/9090540-zemlja-staza-nebeska.html?fast_search=fs )

Protiv Celza jedino je Origenovo apologetsko djelo u kojem odgovara na Celzove optužbe protiv kršćanstva. Celzo se prvi potrudio bolje upoznati kršćanstvo i oko 180. godine sastavio je intelektualnu kritiku. U osnovi Celzo osporava bilo kakvu vrijednost evanđeoske poruke, Isusove osobe koja je tu poruku navijestila i učenika koji su je raširili po svijetu. Djelo nije sačuvano. Origen vrlo korektno, gotovo skrupulozno, navodi svaki Celzov prigovor, pomno ga analizira i na njega odgovara. Nerijetko ukazuje kako je Celzo neobjektivan, često površan i nedovoljno informiran, čak zlobno pristran, jer nekad kao kršćanske stavove napada ono što ni sam Origen ne prihvaća. Iz ovog polemičkog spisa, Protiv Celza, može se iščitati mnogo toga o antičkom čovjeku, o  njegovim strahovima i čežnjama, o njegovu poimanju božanskog/duhovnog svijeta, o religijskim praksama, o odnosu poganstva i kršćanstva pa i o pluralizmu unutar samog kršćanstva.

 (Preuzeto s Portala  Kršćanske sadašnjosti: https://www.ks.hr/naslovnica/9150340-protiv-celza.html?fast_search=fs )