»Timej će možda uvijek ostati najneusporedivije Platonovo djelo, kao što je dugo vremena vrijedio kao njegovo glavno djelo. Takve mješavine svećeničkog dostojanstva i groteskne šale, najviše apstrakcije i najšire empirije, matematike i fantastike ranije nije bilo, a niti se ikada ponovno pojavila. (...) Nijedna prava prirodna znanost ne može postojati bez toga da zna za svoju vlastitu povijest. A u toj povijesti jamačno nema nijednog pojedinačnog pisanog djela koje je djelovalo tako duboko i tako široko kao što je to slučaj s Timejem. Napisati povijest njegova utjecaja bila bi velika zadaća, za koju bi se historijsko istraživanje moralo povezati s prirodoznanstvenim i medicinskim« (Paul Friedländer)

»Platonov dijalog Timej  jedna je od prvih rasprava o filozofiji prirode u cjelokupnoj zapadnjačkoj povijesti, koja je možda više od bilo koje druge utjecala na povijesni hod filozofije prirode i prirodne znanosti. (...) Iznimna, štoviše središnja važnost Platonova Timeja u dugom razdoblju europske povijesti sve do sedamnaestog i osamnaestog stoljeća, počivala je na kasnije više nikad dostignutoj sintezi kozmoloških, prirodoznanstvenih, psihologijskih, fizio-logijsko-medicinskih spoznaja s onima čisto teoretske, naime ontologijske, teologijske i etičke naravi. (...) U novije vrijeme, poglavito od tridesetih godina 20. stoljeća, učestalo se javljaju pokušaji da se naučavanja izložena u Timeju povežu s najnovijim fizikalnim spoznajama, prvenstveno onima polučenima u obzoru kvantne fizike i teorije fluidnih čestica i polja« (Damir Barbarić).

Mnogo je događanja, promjena i procesa koji su obilježili hrvatsku povijest u »dugom « 19. stoljeću bez čijeg se poznavanja ne može shvatiti ni hrvatska suvremenost. Slijedeći svekoliku heterogenost hrvatskih zemalja u 19. stoljeću, a sa željom da se čitateljima predstave glavne razvojne odrednice toga doba, ova je knjiga podijeljena u tri velike tematske cjeline. Prva cjelina daje opći pregled, odnosno temeljne razvojne sastavnice na općehrvatskoj razini počevši od osnovnih odrednica političke povijesti, preko institucija izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, demografskih kretanja, hrvatskog iseljeništva i Hrvata u susjednim zemljama, donosi prikaz strukture hrvatskoga društva uvažavajući regionalne posebnosti, prati nadalje širenje modernih političkih ideja i ideologija te nacionalno-integracijski proces i oblikovanje moderne hrvatske nacije, zatim gospodarski razvoj hrvatskih zemalja, ustroj različitih vjerskih zajednica kojima su pripadali stanovnici Hrvatske u 19. stoljeću, kulturni i intelektualni razvoj te svakodnevni život stanovnika hrvatskih zemalja.
Druga tematska cjelina slijedi metodološki pristup primijenjen u prvoj cjelini i sve navedene aspekte povijesne stvarnosti hrvatskih zemalja u 19. stoljeću istražuje i prati na razini pojedinih hrvatskih regija. Naposljetku, treća tematska cjelina prikazuje hrvatske zemlje u međunarodnom kontekstu, s težištem na onim zemljama s kojima su hrvatske zemlje tijekom »dugog« 19. stoljeća bile državnopravno povezane ili su imale značajnije političke, gospodarske i kulturne veze i kontakte.

Na kraju svakoga teksta donosi se izbor iz relevantne literature, a u nekim tekstovima i izbor najvažnijih izvora. U knjizi se donosi desetak povijesnih karata, posebno izrađenih za ovo izdanje, a tekst prate i nadopunjuju brojne zanimljive ilustracije i grafikoni. Knjiga je rezultat rada više od dvadeset znanstvenica i znanstvenika, mahom srednje i mlađe generacije, a osim povjesničara svojim prilozima prisutni su i pravni povjesničari, povijesni demografi, politolozi i etnolozi. Otvorenost prema novim koncepcijama, suvremenim temama i pristupima svakako su glavne odlike ove knjige te se nadamo da ce ih prepoznati i čitatelji – od znanstvenika i studenata različitih humanistickih i društvenih disciplina do najširega kruga čitatelja zainteresiranih za hrvatsku povijest i baštinu.

O »dugom« 19. stoljeću pišu: Juraj BALIĆ Tihomir CIPEK Dalibor ČEPULO,  Ljiljana DOBROVŠAK,  Zoran GRIJAK,  Zlatko HASANBEGOVIĆ,  Željko HOLJEVAC,  Arijana KOLAK BOŠNJAK,  Mirela KREŠIĆ,  Marino MANIN,  Dragan MARKOVINA,  † Tomislav MARKUS,  Kristina MILKOVIĆ ŠARIĆ,  Aleksandra MURAJ,  Filip NOVOSEL,  Robert SKENDEROVIĆ,  Slavko SLIŠKOVIĆ,  Dinko ŠOKČEVIĆ,  Vlasta ŠVOGER,  Marko TROGRLIĆ,  Jasna TURKALJ,  Josip VRANDEČIĆ,  Božena VRANJEŠ-ŠOLJAN,  Milan VRBANUS,  Zdravka ZLODI,  Zlata ŽIVAKOVIĆ-KERŽE i Dinko ŽUPAN. 

Preuzeto sa stranica Matice hrvatske

Kad se dobrima dogodi zlo“Ljudi koji su pročitali ovu knjigu neprestano me pitaju vjerujem li u čuda. Naravno da vjerujem. No, katka­da se moramo potruditi da čudo nađemo jer se ne pojavlju­je uvijek u očekivanom obliku. Kada roditelji teško bolesnog djeteta skupa s ujacima, stričevima, tetkama, bakama, djedovima i svim članovima svoje crkve ili sinagoge mole za čudesno ozdravljenje, a dijete ipak umre, treba li zaključiti da se čudo nije dogodilo? Jesu li naše molitve izigrane? Ili se, možda, čudo ipak dogodilo? Čudesnog ozdravljenja nije bilo – neke su bolesti neizlječive. No, možda je čudo da se brak roditelja održao unatoč napetosti koji izaziva smrt djeteta. Možda je čudo da je zajednica zadržala vjeru nakon što je spoznala da na ovom svijetu nevina djeca obolijevaju i umiru. Kada vidimo slabe kako su ojačali, plahe kako su ohrabreni i sebične kako postaju velikodušni, znamo da smo svjedoci čudima u nastajanju. Vidio sam takva čuda kako se događaju (neka su se dogodila i meni). Vjerujem da smo ih svi vidjeli.” (iz Predgovora)

Sto pedeseta obljetnica početka gradnje đakovačke katedrale (1866.-2016.)  povod je nastanka ove monografije kojoj je osnovni cilj sažeti no istodobno i znanstveno utemeljiti osvrt na opremu ove nesumljivo najvažnije novogradnje i najreprezentativnijeg 

sakralnog prostora u historicizmu Hrvatske i jednom od najreprezentativnijh u Srednjoj Europi u drugoj polovini 19. stoljeća.  Oprema je gotovo u cijelosti nastala 1870-ih i 1880-ih godina, a do danas je većim dijelom ostala sačuvana, pa predstavlja jedinstvenu

cjelinu, pravi Gesamtkunstwerk, koji u sebi s jedne strane utjelovljuje onodobne nazore o stilu, a s druge je strane prepun religiozne i nacionalne simbolike. Zahvaljujući biskupu Strossmayeru, u ovome, kako je izrazio u pismu čuvenom bečkom nazarenskom slikaru

Leopoldu Kupelwieseru, "pustom kutu Monarhije" i Europe radili su brojni onodobni ključni srednjoeuropski i talijanski umjetnici poput Johanna Friedricha Overbecka, Karl Rösnera, Friedricha von Schmidta i brojnih drugih. 

Do početka 20. stoljeća slavljena kao vrhunsko djelo, oprema đakovačke katedrale potom je bila gotovo prezrena od modernističke kritike i tek ju je poštovanje prema biskupu Strossmayeru činilo djelom korpusa nacionalne povijesti umjetnosti. U posljednjih nekoliko desetljeća

ponovno dolazi u fokus znanstvenog interesa i njezine se vrijednosti iznova otkrivaju. Kvalitetne fotografije kojima je popraćena ova monografija  zasigurno će dalje pridonijeti afirmaciji osobito likovnih kvaliteta opreme đakovačke katedrale, a okolnosti da je cijeli tekst preveden na

engleski jezik nesumljivo će i ostatku svijeta prvi put u većoj mjeri omogućiti uvid u najvažnije mecenatsko ostvarenje biskupa Strossmayera. 

Monografija se temelji većim dijelom na istraživanjima provedenima tijekom izrade doktorske disertacije koju sam obranio 2007. U ovaj je tekst, međutim, uključen dio novih saznanja o opremi katedrale, ponajprije vezanih uz ikonografski program izvedenog oslika, a zatim i planove 

uklanjanja Ansiglionijevih fresaka. Nadalje, prvi put je publiciran novi projekt za orgulje arhitekta Hermana Bollea, kao i novopronađeni projekti Friedricha Scmidta te Salvatorea Zerija za glavni oltar katedrale. 

Prvi dio monografije donosi kratak uvod u povijest izgradnje đakovačke katedrale i uvid u arhitektonska rješenja projekta. Potom slijede poglavlja o osliku, skulpturi, te naposljetku o preostaloj opremi katedrale. 

(Iz Uvoda)

Štovanje Jakova Markijskog u Bosni i Hercegovini je staro stotinama godina. Međutim, trebalo je čekati preko 600 godina da se tiska prva znanstvena knjiga o fra Jakovu na hrvatskom jeziku. Upravo se to dogodilo sredinom srpnja 2016. kada je u izdanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu te župe Gospe Snježne u Deževicama izašao zbornik radova pod nazivom Jakov Markijski i njegovo djelovanje u Bosni.

Sv. Jakov Markijski, iz Monteprandonea u provinciji Marche u Italiji, devetnaesto dijete svojih roditelja rodio se, neki pišu 1391., neki 1394., a neki 1393. godine. Nakon studija prava i sudačkog posla, ostavlja svjetovni život i stupa u franjevački red 1416. godine. Promovirao je u franjevačkom redu što dosljednije nasljedovanje sv. Franje te je poslan u Bosansku franjevačku vikariju s nalogom da provede obnovu reda.

Sjećanje ne njegovo djelovanje u Bosni posebno se njeguje u župi Deževice, u općini Kreševo. Tamo se nalazi fra Jakovljeva pećina, mjesto štovanja mnogih vjernika koji posebno dolaze na mlade nedjelje (prve nedjelje nakon mladog mjeseca) moleći zagovor sv. Jakova Markijskog.

U želji da hrvatski katolički puk kao i čitava Bosna bolje upozna sveca koji je njezinim tlom koračao 30-ih godina 15. stoljeća župnik župe Gospe Snježne iz Deževica vlč. Marin Marić u suradnji s općinom Kreševo i njezinim načelnikom gosp. Radojem Vidovićem uz podršku Katoličkog bogoslovnog fakulteta iz Sarajeva organizirao je 19. i 20. rujna 2015. međunarodni simpozij o sv. Jakovu Markijskom i njegovu djelovanju u Bosni čiji su radovi donijeti u ovom zborniku.

Zbornik je tematski podijeljen u četiri dijela. U prvom djelu govori se o društveno-političkim i vjerskim prilikama u Bosanskom kraljevstvu u vrijeme djelovanja fra Jakova Markijskog. Drugi dio govori o velikanima franjevačke opservancije i donosi zanimljive podatke o osobnosti i životu fra Jakova. Treći dio, u više radova, predstavlja fra Jakovljevo djelovanje na području Bosanske franjevačke vikarije u Bosni, Dubrovačkoj Republici, Ugarskoj, Slavoniji i Srijemu. U četvrtom dijelu može se pročitati o fra Jakovu u svjetlu dominikansko-franjevačkih teoloških rasprava, njegovoj prisutnosti u predajama i legendama hrvatskog naroda te o fra Jakovljevoj pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji.

• Pero BRAJKO, „Društveno–političke i vjerske prilike u Bosanskom kraljevstvu tijekom djelovanja fra Jakova Markijskog“
• Marko SEMREN, „Velikani franjevačke opservancije“
• Damir PAVIĆ, „Fragmenti iz života sv. Jakova Markijskog na osnovi hagiografskih spisa“
• Pavo FILIPOVIĆ, „Fra Jakov Markijski - Monteprandonski 'Dragi kamen'. Bitna obilježja njegova djelovanja“
• Milenko KREŠIĆ, „Jakov Markijski i pokušaj reforme u Bosanskoj vikariji od 1432. do 1438.“
• Pavo ŽIVKOVIĆ, „Jakov Markijski na tragu reformi i mučeništva u BiH u XV. stoljeću“
• Viktor PALIĆ, „Djelovanje sv. Jakova Markijskog u Dubrovniku, Konavlima i ostalim primorskim mjestima“
• Ivana JURČEVIĆ, „Jakov Markijski u Ugarskoj, Slavoniji i Srijemu“
• Slavko SLIŠKOVIĆ, „Jakov Markijski u svjetlu dominikansko-franjevačkih odnosa“
• Marko DRAGIĆ, „Sveti Jakov Markijski u predajama i legendama Hrvata“
• Christina LORI, „Legame tra San Giacomo della Marca e la Beata Vergine Maria“